Претрага
202 items
-
Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia
Оливера Крунић (2021)Оливера Крунић. "Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia" in Рационално коришћење земљишта и вода у Србији - Sustainable Use of Land and Water in Serbia- Serbian Academy of Sciences and Arts; Scientific Conferences Volume CXCVII; Department of Chemical and Biological Sciences, Book 19, Српска академија наука и уметности (2021)
-
Stratigraphy and Microfauna (Radiolarians and Foraminifera) of the Upper Cretaceous (Upper Santonian–Lower Campanian) Carbonate Deposits in the Area of Struganik Village, Western Serbia)
Santonian, Campanian, radiolarians, planktonic foraminifera, biostratigraphy, limestones, Struganik, SerbiaLiubov Bragina, Nikita Bragin, Luidmila Kopaevich, Nevenka Đerić, Nataša Gerzina Spajić. "Stratigraphy and Microfauna (Radiolarians and Foraminifera) of the Upper Cretaceous (Upper Santonian–Lower Campanian) Carbonate Deposits in the Area of Struganik Village, Western Serbia)" in Stratigraphy and Geological Correlation, Pleiades Publishing Ltd (2020). https://doi.org/10.1134/S0869593820010037
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... (2008), pripadaju NN4, NN5 i NN6 zonama. U severnom i istočnom delu Vojvodine gornjobadenski sedimenti odgovaraju zajednicama foraminifera Ammonia viennensis (d'Orbigny), Elphidium crispum (Linnh). U području Sviloš – izvorišni deo Koruške reke (severne padine Fruške Gore), na osnovu ovih istraživanja ...
... potkata badena. U severnoj Bosni, Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis) Doktorska disertacija 61 prema Jerkoviću (1978), zona NN6 odgovara mlađim nivoima srednjeg badena (deo Spirorutilus zone) i gornjem badenu (Bolivina zona). Severno od Save, na prostorima ...
... Jedini dokaz o njihovom rasprostranjenju su podaci iz bušotina. Na severnim padinama Fruške gore imaju dosta široko rasprostranjenje, ali dosta manje od sedimenata mlađeg badena. Morski stariji baden je bušenjem konstatovan severno od Dunava, u južnom Banatu, a u ravničarskim delovima Vojvodine ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду
... Б. Филиповић, С. Вујасиновић З. Стевановић, Р. Ваљаревић 28. Цветковић Д. Владица 02.03.1993. Петрологија метаморфних стена северног дела српско-македонске масе у подручју Баточине Петролог. маг. и метморф. стена Д. Миловановић С. Карамата, В. Јоксимовић 29. Станић Ж. Слободан ...
... Браћан, Рударско-геолошки факултет, Београд, 2006. године и главеног рударског пројекта "за рестартирање на рудникот за олово и цинк "Саса" Македонска Каменица, технички проект за главен и локален транспорт на руда и јаловина во ревир "Свиња река", Рударско-геолошки факултет, Београд, 2007. ...
... диспер- зне органске супстанце и модело- вање термичке историје. Члан је ICCP (International Com- mittee for Coal and Organic Petrology); СГД (Српско геолошко друштво); СИТС (Савез инжењера и техничара Србије). Добитник је Награде Српског гео- лошког друштва из фонда "Милош и Никола Павловић" ...главни и одговорни уредник Душан Поломчић. Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2016
-
Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa
Snežana M. Ignjatović (2014-06-30)Timočki magmatski kompleks (TMK) u geotektonskom smislu pripada KarpatoBalkanidimaistočne Srbije, koji su deo Tekijsko-Dakijske jedinice. TMK je nastaotokom kontinuirane vulkanske aktivnosti, koja je trajala oko deset miliona godina iodvijala se generalno u tri faze (Zimmerman et al., 2008, Kolb et al., 2013, Banješević,2006). Pomeranje vulkanskog fronta je išlo od istoka ka zapadu (von Quadt et al., 2002,2003, 2007). Ovaj kompleks pripada tetijskom evroazijskom metalogenetskom pojasu usvetu poznat po ležištima bakra i zlata (Janković, 1990).U doktorskoj disertaciji su prikazani rezultati ...Timočki magmatski kompleks, aeromagnetska istraživanja, gravimetrijskaistraživanja, 2D geološko-geofizički model, Valja Strž, magmatsko telo... U geotektonskom smislu, Timočki magmatski kompleks nalazi se izmeĎu Srpsko- makedonske mase na zapadu i jugozapadu i Mezijske platforme na istoku. Severno od Dunava, ova sloţena geotektonska jedinica nastavlja se do severnih delova Apusena i Banata u Rumuniju, a ka jugoistoku se dalje pruţa sve ...
... sloţenog terana Karpato-balkanida (Karamata i Krstić, 1996). TMK se nalazi izmeĎu Srpsko-makedonske mase na zapadu i jugozapadu i Mezijske platforme na istoku. Ovaj kompleks magmatskih stena se na severu nastavlja do severnih delova Apusena i Banata u Rumuniji, a na jugu se suţava u diskontinuirani rov ...
... geološko – geofizičkim modelovanjem na istaţnom prostoru, koji obuhvata deo Timočkog magmatskog kompleksa i to severni deo kompleksa. Ispitivano područje se preteţno nalazi severno i sverozapadno od Bora. Osnovni cilj modela je da se unaprede postojeća saznanja o geološkoj graĎi, a time i o geološkom ...Snežana M. Ignjatović. "Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-30)
-
Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija
Dragana D. Đurić (2019)U radu je prvi put opisan deo herpetofaune (Anura i Squamata) iz neogenih i kvartarnih lokaliteta Srbije. Obrađeni su lokaliteti Sibnica, Prebreza, Lazarevc, Vračević i Riđake, neogene starosti. Lokaliteti kvartarne starosti su pećine Mala i Velika Balanica, Pešturina, Hadži Prodanova, Baranica, Vrelska pećina i sedimentne ispune fisura u kamenolomima Venčac i Beočin. U radu je prikazana je taksonomska analiza herpetoloških ostataka. Pored taksonomske analize fosilnog materijala dat je kratak geografsko-geološki opis proučavanih lokaliteta, osnovne osteološke karakteristike anura i skvamata ...... b) Sl. 20. Situacioni plan pećine Velika Balanica (a), Severni profil na ulazu u pećinu (b) (iz Mihailović 2009, modifikovano). U severnom profilu ukopa u zapadnom delu Male Balanice otkriveni su naslage prikazane na slici 21b. Odmah ispod površinskog ...
... kotline u regionalnom kontekstu. Arhaika, 2: 3–26. Mihailović, D. 2014. Paleolit na centralnom Balkanu – kulturne promene i populaciona kretanja. Srpsko arheološko društvo, Beograd, 156 pp. Mihailović, D., Bogićević, K. 2016. Technological Changes and Population Movements in the Late Lower and Early ...
... stručnih radova. Kao saradnik učestvovala je na naučnim i stručnim projektima „Paleontološko istraživanje gornjomiocenske faune Orešca kod Smedereva“ i „Srpsko jezero“. U prirodnjačkom muzeju radi na poslovima kustosa paleontologa, zadužena za zbirke neogenih i kvartarnih riba, vodozemaca, gmizavaca i ptica ...Dragana D. Đurić. Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... (Pl) Развијени су на северном делу пожаревачке греде, одакле благо тону у правцу SSZ. Заступљени су пескови, песковите и угљевите глине. Квартар (Q) Квартарне наслаге знатног пространства и дебљине налазе се у алувијалној равни Велике Мораве и на Пожаревачкој греди северно од Прагова. Издвојена ...
... ковинска депресија. Северно од прве речне терасе уздиже се подручје друге речне терасе издвојене као (t2). Ову терасу (Ласкарев 1951) назвао је „Варошком терасом“. Њена висина просечно износи 7- 15 m изнад Дунава (80-95 mnm). Лесни плато на подручју јужног Баната простире се северно од Варошке терасе ...
... „погребеном земљом“. Ова тераса лежи на релативној надморској висини од 25-35 m северно од подручја Ковин-Дубовац (Прилог 4). „Варошка тераса“ (a-w+h) Седименти млађе вирмско-холоценске терасе имају велико распрострањење северно од алувијалне равни Дунава. Изграђена је од средњезрних и ситнозрних пескова ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... tri strukturne jedinice: Vardarska zona, Srpsko-makedonska masa i blok Tisa-Dakija (megastruktura Tisija). Blokovi Srpsko-makedonske mase su spušteni i prekriveni sedimentima, a Vršačke planine predstavljaju najseverniji izdanak na površini. Najseverniji izdanak Vardarske zone je Fruška gora, a ...
... podzemnih voda severne Bačke 362 Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke 363 Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke 364 Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke 365 Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke 366 ...
... pravljanje resursim a podzem nih voda severne B ačk e 117 Slika 34. Obrasci baze podataka izvorišta u severnoj Bačkoj U pravljanje resursim a podzem nih voda severne B ačk e 118 Slika 34 (nastavak). Obrasci baze podataka izvorišta u severnoj Bačkoj Upravljanje resursima ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... pojas; EBDU – Istočna bosansko-durmitorska jedinica; EVZ – istočna Vardarska zona; JB – Jadarska jedinica; KB – Kopaonička jedinica; SMM – Srpsko-makedonska masa; WVZ – zapadna Vardarska zona. Sedimentologija gornje krede centralnog dela Vardarske zone 14 Geološku građu šireg područja ...
... Strukture su ofitske. Zauzimaju male prostore na istraživanom području, na severnim obodima Maljenskog ofiolitskog masiva. Gabrovi (ν) su u istraživanom području prisutni kao žice u serpentinisanom peridotitu u severnim obodnim delovima Maljenskog ofiolitskog masiva. U tektonskom kontaktu su ...
... tokovima pri dnu (konturnim tokovima). Kampan-mastrihtska starost ljiškog fliša određena je na osnovu nalaska makro i mikrofaune (Marković 1960) severno od Ljiga. Sedimentologija gornje krede centralnog dela Vardarske zone 8 O problemima vertikalnog rasprostranjenja nekih vrsta inoceramusa ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji
U ovom preglednom radu dat je istorijski pregled razvoja površinske eksploatacije lignita na teritoriji Srbije, uz kratak osvrt na geološki nastanak i kvalitet i rezerve uglja, kao i mogućnosti korišćenja za dalju upotrebu. Kolubarski, Kostolački i Kovinski ugljeni baseni lignita u Srbiji, ne računajući Kosovsko-Metohijski i Drenički u sastavu AP Kosovo i Metohija po Rezoluciji 1244 UN, su ležišta najrasprostranjenijeg uglja - lignita u Srbiji koji se eksploatiše od druge polovine 20. veka na velikom broju površinskih kopova ...Bojan Dimitrijević, Radmila Gaćina, Bogoljub Vučković. "Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični mineral CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... условљене повлачењем субдукујуће плоче испод Динарида и Хеленида. Ови аутори наводе да је непостојање субдукујуће Јадранске плоче испод северних Динарида (северно од Сарајева) директан резултат процеса откидања (енгл. slab tearing process) дела субдукујуће јадранске плоче испод Динарида и њеног ...
... дела испод Динарида, па је читава конвергенција између ове и европске плоче била концентрисана у најсевернијем делу Јадранске плоче. Такво кретање Јадранске плоче, за које се, макар у поменутом северном делу, сматра да је било независно од дела који се субдуковао, је дуж поменутог трансферног раседа ...
... из Marović et al. (2002); тензор 7 је на основу података из Fügenschuh and Schmid (2005). Бели правоугаоник приказује подручје контакта Гетикума и Српско-македонске масе, обрађеног у оригиналном раду из кога је преузета ова карта. Релативна величина стрелица код приказаних тензора указује на релативну ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... условљене повлачењем субдукујуће плоче испод Динарида и Хеленида. Ови аутори наводе да је непостојање субдукујуће Јадранске плоче испод северних Динарида (северно од Сарајева) директан резултат процеса откидања (енгл. slab tearing process) дела субдукујуће јадранске плоче испод Динарида и њеног ...
... дела испод Динарида, па је читава конвергенција између ове и европске плоче била концентрисана у најсевернијем делу Јадранске плоче. Такво кретање Јадранске плоче, за које се, макар у поменутом северном делу, сматра да је било независно од дела који се субдуковао, је дуж поменутог трансферног раседа ...
... из Marović et al. (2002); тензор 7 је на основу података из Fügenschuh and Schmid (2005). Бели правоугаоник приказује подручје контакта Гетикума и Српско-македонске масе, обрађеног у оригиналном раду из кога је преузета ова карта. Релативна величина стрелица код приказаних тензора указује на релативну ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... tvorevine donjeg i srednjeg trijasa 1T1, 2T1 i T21+2 (slika 19.). Međutim usled navlačenja, odnosno usled potisaka koje je stvarala kruta srpsko-makedonska masa iz pravca zapada, uslovila je istočnovergento kretanje trijaskih stena i njihovo navlačenje duž labilne krepoljinsko-senjske zone u pravcu ...
... 10 km severno od Raške (slika 10.). Kroz samo ležište protiče reka Ibar i deli ga na veći zapadni deo (u užem smislu jarandolski deo) i manji istočni deo (Piskanja). 17 Slika 10. Geografski položaj ibarskog ugljonosnog basena Basen “Tadenje-Progorelica” se nalazi severno od “Jarandola” ...
... smislu) i “progoreličko” ugljonosno polje. Ugljonosni basen “Ušće” predstavlja najseverniji sačuvani deo nekada velikog ibarskog basena. Kroz basen „Ušće” protiče reka Studenica, koja deli ležište uglja na severni, odnosno „ušćanski deo” i južni manji ili „studenički deo”. Istorijat ibarskih ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)
-
Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije
Ispitivanja stena kao radne sredine, odnosno materijala sa kojim se gradi, na kome se gradi i u kome se gradi, svojom složenošću zahteva njeno svestrano izučavanje po velikom broju parametara. Zadatak Mehanike stena je da što bolje upozna ponašanje stenske mase i njenu otpornost na dejstvo pritiska, zatezanja i smicanja, kao i dinamičkih svojstava. Poznavanje navedenih parametara i njihova korelacija omogućavaju pouzdaniji izbor parametara za projektovanje danas sve zahtevnijih uslova kako podzemne, tako i površinske eksploatacije. U ovom radu ...mermer, jednoosna čvrstoća na pritisak, čvrstoća na istezanje, brzina longitudinalnih elastičnih talasa, korelacijaJelena Majstorović-Necković, Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije" in 11. Međunarodna konferencija “Ugalj i kritični materijali" CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Multiple-Criteria Decision-Making in Mine Development Planning
Sanja Bajić (2023)The Borska Reka ore deposit is an experimental location where developed methodologies have been applied. It is the largest ore body within the Bor mining complex, which has been the subject of numerous studies and analyses for more than three decades. The paper focuses on the application of FAHP and the VIKOR method to address ranking of alternatives and select the optimal mining method by means of fuzzy multicriteria optimization.Sanja Bajić. "Multiple-Criteria Decision-Making in Mine Development Planning" in Proceedings of the 5th International Underground Excavations Symposium, 5-6-7 June 2023, Istanbul, Topkapi : Dinç Ofset Mat. Rek. San. ve Tic. Ltd. Şti. (2023)
-
Српски језик у дигиталном добу -- The Serbian Language in the Digital Age
Duško Vitas, Ljubomir Popović, Cvetana Krstev, Ivan Obradović, Gordana Pavlović-Lažetić, Mladen Stanojević (2012)... јединачни ресурси од значаја за језичке техноло- гије, али ез непосредне интеракције са већ наведе- ним пројектима. Поменимо као примере геолошки српско-енглески тезаурус [50] и фолклористичку азу ДАБИ Балканолошког института САНУ [51]. Упоредо са националним пројектима, српске научне институције ...
... се могу наћи на тржишту још увек не омогућавају остварење овог амициозног циља. Главни актери на овомпољу супре свега приватнапрофитнапредузећа из Северне Америке. Још крајем 1970-их Европска 1 унија је препознала суштински значај језичких тех- нологија као покретача европског јединства, и по- чела ...Duško Vitas, Ljubomir Popović, Cvetana Krstev, Ivan Obradović, Gordana Pavlović-Lažetić, Mladen Stanojević. "Српски језик у дигиталном добу -- The Serbian Language in the Digital Age" in META-NET White Paper Series, G. Rehm, H. Uszkoreit (eds.), Springer (2012)
-
Optimizacija parametara reza rotornog bagera pri otkopavanju materijala sa povećanom čvrstoćom
Saša D. Bošković (2016-09-09)Otkopavanje materijala rotornim bagerom je veoma sloţen fiziĉko-mehaniĉki proces. Pokazatelji efektivnosti tog procesa zavise od velikog broja raznovrsnih ĉinilaca od kojih se posebno mogu istaći: fiziĉko-mehaniĉke karakteristike materijala koji se otkopava, reţim rada bagera i izbor tehnoloških parametara bloka, odreska i reza, geometrije vedrica i zuba itd. Poseban problem se javlja kod otkopavanja materijala povećane ĉvrstoće, što je ĉest sluĉaj na našim površinskim kopovima. Dimenzionisanje specifiĉne sile kopanja bagera prema manjim masama izuzetno ĉvrstog materijala je neracionalno i rešenje ...rotorni bager, parametri reza, otpor na kopanje, dinamika bagera, kapacitet, optimizacija, specifična potrošnja energije... Koautor je monografija pod nazivom Selektivno otkopavanje uglja na površinskim kopovima sa Prof. Dr Andrijom Lazićem i Mr Radovanom Klaĉarom i Srpsko rudarstvo i geologija u drugoj polovini XX veka (grupa autora). Ţivi i radi u Gacku. ...Saša D. Bošković. "Optimizacija parametara reza rotornog bagera pri otkopavanju materijala sa povećanom čvrstoćom" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-09)
-
Arsenopirit iz rudnih ležišta Šumadijsko-kopaoničke oblasti: paregeneza, sastav i produkti oksidacije
Ivana N. Jelić (2023)Arsenopirit, FeAsS je čest pratilac polimetaličnih orudnjenja Šumadijsko-kopaoničke oblasti. Jedan je od sulfida koji u najvećoj meri koncentriše zlato. Nepoželjan je u rudama jer njegovom oksidacijom na jalovištima može doći do oslobađanja arsena koji spada u elemente toksične za životnu sredinu. U okviru ovog doktorata sistematski su ispitivani arsenopiriti iz različitih stadijuma i tipova orudnjenja rudnih ležišta i mineralizacija Šumadijsko-kopaoničke oblasti (Rudnik, Sastavci, Trepča, Gokčanica – Drenjak i Rujak, Golijska reka i Jurija). Uzorci arsenopirita ispitivani su polarizacionom mikroskopijom ...... uslova (Savage et al., 2000). 2.2. Geološka i metalogenetska svojstva Šumadijsko-kopaoničke oblasti Šumadijsko-kopaonička oblast (ŠKO) pripada Srpsko-Makedonsko-Rodopskom metalogenetskom pojasu (SMRMP) oligocensko-miocenske starosti. Ovaj pojas vezuje se za kalko-alkalni magmatizam nastao kao posledica ...
... Sastavci Ležište olova i cinka u Sastavcima pripada rudnom polju Raške koje se prostire od Kremića na severu do područja Lipovice na jugu. Nalazi se u severnom delu Kopaoničke rudne oblasti između granodioritskih intruziva Kremići i Kopaonik (Radulović and Grabeljšek, 1978). Geološku osnovu terena u samom ...
... ležištu Stari Trg postoji veći broj rudnih tela (uglavnom stubastog oblika, žična i sočivasta) koja se mogu grupisati u a) centralna, b) rudna tela “severnog krila” i c) rudna tela “južnog krila”. Prostorno, rudna tela su nastala uglavnom u krečnjacima (duž prslina i pukotina u samim 25 krečnjacima ...Ivana N. Jelić. Arsenopirit iz rudnih ležišta Šumadijsko-kopaoničke oblasti: paregeneza, sastav i produkti oksidacije, Beograd : [I. Jelić], 2023
-
Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије
Nebojša B. Atanacković (2018-08-31)Велики број напуштених рударских радова и ограничена средства за рекултивацијуи ремедијацију деградираних простора подстакле су развој метода за издвајањеприоритетних локација на које је потребно усмерити даља истраживања. У датомконтексту, у склопу израде дисертације спроведене су научно-истраживачкеактивности које су за предмет имале анализу утицаја значајнијих напуштенихрударских радова на водне ресурсе на простору Србије јужно од Саве и Дунава.Разматрање предметне проблематике извршено је кроз развој и примену семи-квантитативне методологије за анализу ризика од загађивања површинских иподземних вода на регионалној размери. Примењена ...анализа ризика, водни ресурси, водна тела, рудничке воде, рударскиотпад, аналитички хијерархијски процеси, кластер анализа, математичка теоријаатрибута, функције припадности, семи-квантитативне методе... karte rizika od zagađivanja podzemnih voda na primeru nacionalnog parka Đerdap. Zapisnici srpskog geološkog društva za 2015. godinu, str. 59-77. Srpsko Geološko društvo, Beograd. 195. Ђуричић М., Бојковић Р., Ђуричић Р., Скоруп С. (2010) Менаџмент ризиком пројекта. Међународна научна конференција ...
... изливање око 120 000 m3 отпадних вода богатих цијанидом и тешким металима у оближње водотоке па даље у Тису (Jordan et al. 2004). Такође, на простору Северне Америке током 2014-е забележена су два већа примера изливања флотацијске јаловине, први везан за рудник Mount Polley у Канади, а други у САД везан ...
... Срећа“ Лежишта угља у непосредном сливу Дунава - Рудник каменог угља „Аликсар“ Лежишта мрког угља у Сењско-Ресавском угљеном басену - Северни поткоп - Јужни Поткоп Лежишта каменог угља у сливу Јерме - Рудник „Ракита“ - Рудник „Козарнички поток“ Јарандолски басен - Рудник ...Nebojša B. Atanacković. "Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-08-31)
-
Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima
Jelena R. Malenović - Nikolić (2016-07-12)Efikasnost funkcionisanja sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarskoenergetskimkompleksima zavisi od stepena sprovođenja usvojene politike zaštiteživotne sredine i primene preventivnih mera zaštite životne sredine. Nedostatakfinansijskih sredstava za unapređivanje tehnologije eksploatacije, transporta, pripreme iprerade energetskih mineralnih sirovina u našim rudarsko-energetskim kompleksima,negativno utiče na ostvarivanje ciljeva zaštite životne sredine, a posledice radnihaktivnosti rudarsko-energetskih kompleksa dovode do smanjenja nivoa kvalitetavazduha, vode i zemljišta...rudarsko-energetski kompleks, životna sredina, sistem upravljanja,višekriterijumsko odlučivanje, modeliranje... of Flu-Ash of Kosovo Thermoelectric Ponjerplants on Properties of Soil Tzpe Districh Cambisol, I Regional sumpsium “Chemistry and Environment”, Srpsko hemijsko društvo, Vrnjačka banja, 1995 119. Jovanović, K., Uticaj termoelektrana “Bitolj” i “Negotino” na radnu životnu sredinu sa ekonomskog ...
... rast ispituje Sharma S. [77]. Empirijskom analizom obuhvaćeno je 66 zemalja Južne Azije, Pacifika, Evrope, Centralne Azije, Latinske Amerike, Severne Afrike i Bliskog istoka. Uticaj razvoja energetskog sektora je analiziran paralelno s vrednostima inflatornih kretanja, trgovinom i stanjem na ...Jelena R. Malenović - Nikolić. "Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)