Претрага
256 items
-
Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije
Vladimir Šaraba (2021)Sa namerom definisanja hidrogeološke uloge i značaja mikrobiološkog diverziteta odabranih pojava mineralnih voda Srbije, primenom sistema biodetektora, dokazano je prisustvo gvožđevitih, sulfato-redukujućih, sluz-produkujućih, heterotrofnih aerobnih i denitrifikacionih bakterija, na osnovu čega je proračunat rizik od razvoja procesa biokorozije i biohemijske inkrustacije, te zdravstveni rizik. Uz procenu rizika, izvedene su analize skenirajuće elektronske mikroskopije biofilmova i hidrogeohemijsko modeliranje, te makroskopska, otpička i difrakciona ispitivanja naslaga inkrustacije, dok je fizičko-hemijskim analizama utvrđena vrednost ukupne mineralizacije iznad 1 g/L, kao i povišeni ...biohidrogeologija, SEM analize, makroskopska i optička ispitivanja, rendgenska difrakcija praha, hidrogeohemijsko modeliranje, BART analize, metabarkoding analize mikrobioma, fizičko-hemijske analize, starenje bunara (biokorozija, biohemijska inkrustacija i biozarastanje), zdravstveni rizik... godine (pp. 619-628). Beograd: Udruženje za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo. Vidaković, A. (2019). Denitrifikator Pseudomonas stutzeri – izolovanje, optimizacija bioprocesnih parametara i primena. Doktorska disertacija. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet. Vujasinović, S ...
... T., Imachi, H., Ohashi, A., Harada, H., Hanada, S., Kamagata, Y., & Sekiguchi, Y. (2007). Bellilinea caldifistulae gen. nov., sp. nov. and Longilinea arvoryzae gen. nov., sp. nov., strictly anaerobic, filamentous bacteria of the phylum Chloroflexi isolated from methanogenic propionate-degrading consortia ...
... ja zemljišnih cijanobakterijskih sojeva izolovanih iz šumskih ekosistema planinskih područja Republike Srbije. Doktorska disertacija. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju. Babović, M., & Cvetković, D. (1977). Geološka karta 1:100.000 ...Vladimir Šaraba. Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije, Beograd : [V. Šaraba], 2021
-
Supstitucione reakcije Pd(II) kompleksa sa biološki važnim biomolekulima
Aleksandar M. Mijatović, Jovana Bogojeski. "Supstitucione reakcije Pd(II) kompleksa sa biološki važnim biomolekulima" in Hemijski pregled, Srpsko hemijsko društvo (2017)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... Divljan S., Martinović G. i Cvetić S., 1986: Novi pogledi na genezu vulkanskih stena boračke oblasti.- 11. Kongres geologa Jugoslavije, knj. 3 - Petrologija, geohemija, tektonika, str. 63-77, Tara. Divljan S., Mihailović-Vlajić N. i Cvetić S., 1978: Prikaz novijih shvatanja o genezi granitoidnih stena ...
... prihvaćena klasifikacija građevinskog kamena ne postoji. Svaka klasifikacija koja se oslanja na promenljive veličine vezane za proizvodnju i tehnologiju prerade kamena je relativna i aktuelna samo u određenom periodu. Prema genetskoj klasifikaciji (prema poreklu i načinu postanka stene), razlikujemo: ...
... kamenu drobinu, kao i otpad koji nastaje pri obradi blokova i izradi poliranih ploča. Postupci kompleksne valorizacije sirovine se zasnivaju na tehnologiji "bez ostatka" (Živanović, 1997; Maksimović, 2006a). Sledeći proizvodi se mogu dobijati iz ležišta AGK: ploče za oblaganje (iz nekomercijalnih blokova ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... Divljan S., Martinović G. i Cvetić S., 1986: Novi pogledi na genezu vulkanskih stena boračke oblasti.- 11. Kongres geologa Jugoslavije, knj. 3 - Petrologija, geohemija, tektonika, str. 63-77, Tara. Divljan S., Mihailović-Vlajić N. i Cvetić S., 1978: Prikaz novijih shvatanja o genezi granitoidnih stena ...
... prihvaćena klasifikacija građevinskog kamena ne postoji. Svaka klasifikacija koja se oslanja na promenljive veličine vezane za proizvodnju i tehnologiju prerade kamena je relativna i aktuelna samo u određenom periodu. Prema genetskoj klasifikaciji (prema poreklu i načinu postanka stene), razlikujemo: ...
... kamenu drobinu, kao i otpad koji nastaje pri obradi blokova i izradi poliranih ploča. Postupci kompleksne valorizacije sirovine se zasnivaju na tehnologiji "bez ostatka" (Živanović, 1997; Maksimović, 2006a). Sledeći proizvodi se mogu dobijati iz ležišta AGK: ploče za oblaganje (iz nekomercijalnih blokova ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Отпад из процеса сагоревања угља као сировина за добијање елемената ретких земаља
Бојан Земљак (2024)Због великог броја индустрија у којима се користе ови ресурси, глобална економија се у великој мери ослања на елементе ретких земаља. Елементи ретких земаља су есенцијална сировина — материјал за развој савремених технологија, али у односу на њихову огромну потражњу, њихово вађење је ограничено и повезано је са значајним утицајима на животну средину. Због њихове ограничене доступности, проблема који се јављају при процесима експлоатације, све више и више земаља почиње да тражи повољније могућности вађења елемената [REE] из секундарних ...Бојан Земљак. Отпад из процеса сагоревања угља као сировина за добијање елемената ретких земаља, 2024
-
Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије
Nebojša B. Atanacković (2018-08-31)Велики број напуштених рударских радова и ограничена средства за рекултивацијуи ремедијацију деградираних простора подстакле су развој метода за издвајањеприоритетних локација на које је потребно усмерити даља истраживања. У датомконтексту, у склопу израде дисертације спроведене су научно-истраживачкеактивности које су за предмет имале анализу утицаја значајнијих напуштенихрударских радова на водне ресурсе на простору Србије јужно од Саве и Дунава.Разматрање предметне проблематике извршено је кроз развој и примену семи-квантитативне методологије за анализу ризика од загађивања површинских иподземних вода на регионалној размери. Примењена ...анализа ризика, водни ресурси, водна тела, рудничке воде, рударскиотпад, аналитички хијерархијски процеси, кластер анализа, математичка теоријаатрибута, функције припадности, семи-квантитативне методе... Wood A.P. (2000) Reclassification of some species of Thiobacillus to the newly designated genera Acidithiobacillus gen. nov., Halothiobacillus gen. nov. and Thermithiobacillus gen. nov. Int. J. Syst. Evol. Microbiol. 50: 511–516 91. Kossoff D., Dubbin W.E., Alfredsson M., Edwards S.J., Macklin M.G. ...
... Гемовић Б. (2011) Управљање ризицима као елеменат интегрисаног система менаџмента предузећа. Докторска дисертација, Универзитет у Новом Саду, Факултет техничких наука, Нови Сад. 63. Група аутора (1970) Геолошка карта СФРЈ 1 : 300 000, Савезни геолошки завод, Београд. 64. Hajkowicz S. & Collins K ...
... средине Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет др Миле Димитријевић, ванредни професор, ужа научна област: хемија, хемијска технологија и хемијско инжењерство Универзитет у Београду, Технички факултет у Бору др Јана Штрбачки, доцент, ужа научна област: хидрогеологија ...Nebojša B. Atanacković. "Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-08-31)
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... вода у постројењу за прераду и транспорт ка општинама: Ковин, Панчево, Опово, Ковачица, Зрењанин, Сечањ, Пландиште, Житиште, Нова Црња, Нови Бечеј, Кикинда, Чока и Нови Кнежевац (ИЈЧ 2006, Ђурић и сар. 2009). 4.3.1 Географски положај Подручје Ковин-Дубовац се географски налази у јужном делу ...
... обезбедили меродавни капацитет од 250 l/s. Услед наведеног разлога јавила се потреба за бушењем нових објеката, у другој фази развоја изворишта, те је у периоду 1998.-2000. године, бушено пет нових бунара (Б-1, Б- 2, Б-3, Б-4 и Б-5 1 ) како би се проблем недостатка воде током хидролошког минимума ...
... прихрањивање издани из реке што додатно погоршава стање на изворишту. За проблем изворишта Трновче мора се наћи ново решење (вештачким попуњавањем резерви подземних вода, извођењем нових бунара другачијег типа конструкције). Дренажни бунари система Ковин-Дубовац, чија издашност зависи од режима ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Fuzzy stohastički model izbora sistema otvaranja podzemnog rudnika
Saša M. Jovanović (2016-05-16)Investiciono okruženje skopčano sa rudarskom industrijom je veoma svojstveno kada seuporedi sa okruženjima koje susrećemo u tipičnim proizvodnim industrijama. Neke odkarakterisitka rudarstva, koje su često naznačene kao jedinstvene su: visok intenzitetinvesticija, dugi predproizvodni periodi, visok rizik i neobnovljivost resursa.Investiranje u sistem otvaranja rudnika predstavlja dobar primer ireverzibilneinvesticije. Takva investicija zahteva pažljivu analizu, jer nakon njene realizacije ona sene može nadoknaditi bez značajnog gubitka vrednosti. Očigledno je da izbor sistemaotvaranja podzemnog rudnika pripada strateškom planiranju...... predviđanje. Kako vreme prolazi, okruženje u kojem se odluka donosi nastavlja da se širi. Pojavljuju se nove informacije i nove alternative, čak i nakon što se odluka mora doneti. Opremnljeni novim činjenicama, posle odluke, naknadni donosioci odluke se mogu više puta osvrnuti unazad i doneti mnogo ...
... toga se može reći da ona prouzrokuje gubitak ''slobode''. Međutim, koliko donošenje odluke prouzrokuje gubitak slobode ono takođe kreira novu slobodu, nove izbore i mogućnosti. Samim tim donošenje odluke oslobađa u istoj meri koliko i uskraćuje odnosno ograničava. Odluka koja nije doneta često ...
... Takođe se prisetite da je veoma mali broj odluka neopoziv. Ne poništavajte odluku prerano, zato što mnogi novi planovi zahtevaju vreme da bi funkcionisali, mogu proći godine kako bi vaš novi posao postao profitabilan ali nemojte i oklevati da promenite kurs, posebno ako je jasno da odluka ne funkcioniše ...Saša M. Jovanović. "Fuzzy stohastički model izbora sistema otvaranja podzemnog rudnika" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-05-16)
-
Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera
Aleksandra B. Kolarski (2016-08-25)Radio talasi vrlo niskih frekvencija VLF (eng. Very Low Frequency) frekventnog opsega od 3 do 30 kHz, koji se prostiru talasovodom Zemlja-jonosfera (50 -90 km) su, kao što je poznato, efikasni i nezamenljivi u osmatranju pojava u niskoj jonosferi, sa tla...prostiranje talasa vrlo niskih frekvencija, talasovod Zemlja-jonosfera, globalno električno kolo, atmosfersko električno pražnjenje, kratkotrajne svetlosne pojave... intenzivnih atmosferskih pražnjenja, sa druge strane, predstavlja predmet naučne oblasti koja se u novije vreme ubrzano razvija. Napredak je prvenstveno omogućen zahvaljujući razvoju novih tehnologija za osmatranje Zemlje iz vazduha i svemira. U poslednjih 30 godina istraživanja TLE pojava ...
... NWC/19.8 NAA/24.0 1 10. nov. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22.1 NWC/19.8 NAA/24.0 3 3 16. nov. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22.1 NWC/19.8 NAA/24.0 2 17. nov. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22.1 NWC/19.8 NAA/24.0 16 7 19. nov. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22.1 NWC/19.8 NAA/24.0 1 21. nov. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22 ...
... GQD/22.1 NWC/19.8 NAA/24.0 2 23. nov. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22.1 NWC/19.8 NAA/24.0 10 4 24. nov. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22.1 NWC/19.8 NAA/24.0 6 4 25. nov. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22.1 NWC/19.8 NAA/24.0 6 3 04. dec. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22.1 NWC/19.8 NAA/24.0 1 1 12. dec. ICV/20.27 DHO/23.4 GQD/22 ...Aleksandra B. Kolarski. "Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... uslove. Sve veće potrebe za mineralnim sirovinama zahtevaju masovnu proizvodnju. Primenom savremene tehnologije za masovnu proizvodnju problem pneumokonioza postaje sve akutniji. Najnovijim ispitivanjima dokazano je da slobodan SiO2 poseduje i kancerogene osobine (Safety Report, 1998). U takvim ...
... Međunarodna organizacija za utvrđivanje kancerogenih materija (IARC). Nova saznanja ukazuju da je opasnost slobodne kristalne silicije u novim uslovima aerozagađenja uzročnik nastajanja mnogih plućnih obolenja, ali sada u novim oblicima ništa manje opasnim od klasičnog oblika silikoze (Safety Report ...
... amortizuju ili eliminišu. Međutim, završetkom jednog ciklusa, merenja se ne prekidaju, već ona kontinuirano teku kroz nove cikluse. Svaki ciklus bi trebalo da za posledicu ima nove mere čime se stalno vrši poboljšanje stanja životne sredine i uslova življenja. Područja opština Ub i Lazarevac je zadnjih ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... uslove. Sve veće potrebe za mineralnim sirovinama zahtevaju masovnu proizvodnju. Primenom savremene tehnologije za masovnu proizvodnju problem pneumokonioza postaje sve akutniji. Najnovijim ispitivanjima dokazano je da slobodan SiO2 poseduje i kancerogene osobine (Safety Report, 1998). U takvim ...
... Međunarodna organizacija za utvrđivanje kancerogenih materija (IARC). Nova saznanja ukazuju da je opasnost slobodne kristalne silicije u novim uslovima aerozagađenja uzročnik nastajanja mnogih plućnih obolenja, ali sada u novim oblicima ništa manje opasnim od klasičnog oblika silikoze (Safety Report ...
... amortizuju ili eliminišu. Međutim, završetkom jednog ciklusa, merenja se ne prekidaju, već ona kontinuirano teku kroz nove cikluse. Svaki ciklus bi trebalo da za posledicu ima nove mere čime se stalno vrši poboljšanje stanja životne sredine i uslova življenja. Područja opština Ub i Lazarevac je zadnjih ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије
Goran H. Marinković (2014-06-17)Докторском дисертацијом разматране су хидрогеолошке структуре угљокиселихминералних вода литосфере Србије. При истраживањима узети су у обзир:резултати испитивања старости, порекла и физичко – хемијских карактеристикаугљокиселих вода, геотемпературни услови и геотектонска грађа литосфере,резултати изотопских испитивања на δ13С у карбонатима хидротермалнихлежишта, резултати истраживања минималних температура трансформацијекарбоната и структурно - хидрогеолошки услови у областима дренирањаугљокиселих вода.Резултати показују да је угљеник угљокиселих вода пореклом из карбонатахидротермалне фазе младих магматских процеса, а да су матични супстратиовог елемента карбонати мезозојских и палеозојских седиментних иметаморфних стена. Угљендиоксид ...литосфера Србије, угљокиселе воде, генеза, супстрати, рејони,хидрогеолошке структуре, дубина залегања, геолошки услови, типови,потенцијал.... литолошких, хидродинамичких и геотемпературних услова у областима њиховог формирања. 7.3. Могућност изналажење нових ресурса Хидрогеолошки потенцијал литосфере Србије за изналажење нових ресурса угљокиселих вода може да се посматра у смислу могућности повећања издашности постојећих изворишта, ...
... Извештај основна хидрогеолошка истраживања термалне воде у Слатини код Новог Пазара. Републички фонд за геолошка истраживања, Београд. Ђаловић П. и Керановић М., 1986: Хидрогеолошка истраживања угљокиселе воде Вранова код Дежеве (Нови Пазар). Републички фонд за геолошка истраживања, Београд. Ђаловић ...
... флаширање минералних вода започиње у другој половини 18 века. До тада су угљокиселе и друге минералне воде коришћене на самим извориштима. Развојем технологије издвајајња угљендиоксида, који сам по себи представља веома значајну економску вредност, добила се шира димензија коришћења угљокиселих минералних ...Goran H. Marinković. "Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-17)
-
Arsenopirit iz rudnih ležišta Šumadijsko-kopaoničke oblasti: paregeneza, sastav i produkti oksidacije
Ivana N. Jelić (2023)Arsenopirit, FeAsS je čest pratilac polimetaličnih orudnjenja Šumadijsko-kopaoničke oblasti. Jedan je od sulfida koji u najvećoj meri koncentriše zlato. Nepoželjan je u rudama jer njegovom oksidacijom na jalovištima može doći do oslobađanja arsena koji spada u elemente toksične za životnu sredinu. U okviru ovog doktorata sistematski su ispitivani arsenopiriti iz različitih stadijuma i tipova orudnjenja rudnih ležišta i mineralizacija Šumadijsko-kopaoničke oblasti (Rudnik, Sastavci, Trepča, Gokčanica – Drenjak i Rujak, Golijska reka i Jurija). Uzorci arsenopirita ispitivani su polarizacionom mikroskopijom ...... Univerzitet u Beogradu — Rudarsko-geološki fakultet; uža naučna oblast: Kristalografija dr Jovica Stojanović, naučni savetnik, Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina; uža naučna oblast: Fundamentalna i primenjena mineralogija Datum odbrane ZAHVALNOST Zahvalnost ...
... Zatim slede tektonska drobljenja u čije pukotine se utiskuje sfalerit (marmatit), podređeno halkopirit, tetraedrit, galenit i pirit u tragovima. Nova tektonska oživljavanja donose fazu Žžutih sfalerita (kleofana), glavne količine galenita, bulanžerit, džemsonit, tetraedrit, burnonit, tragove h ...
... Cu izdvojili su se iz hidrotermalnih rudonosnih rastvora u okviru više faza međusobno razdvojenih intermineralizacionim kretanjima i stvaranjem novih prslina i pukotina. Mineralnu paragenezu čine: pirotin (sa visokim sadržajem As), pirit, galenit, sfalerit (sa visokim sadržajem Cd) - (vodeći minerali) ...Ivana N. Jelić. Arsenopirit iz rudnih ležišta Šumadijsko-kopaoničke oblasti: paregeneza, sastav i produkti oksidacije, Beograd : [I. Jelić], 2023
-
Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)
Љупко Рундић, Мери Ганић (2020)Љупко Рундић, Мери Ганић. "Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2020)
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... Rudarsko-geološki fakultet 3. dr Milica Kašanin-Grubin, viši naučni saradnik, naučna oblast: Geo-nauke, Univerzitet u Beogradu, Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Centar za hemiju Datum odbrane: _________________________________ Zahvalnost Zahvaljujem se svom mentoru ...
... dogodile su se značajne paleogeografske promene. Prostrane oblasti koje su u donjoj kredi bile kopno, početkom gornje krede preplavljene su morem. Novi ciklus sedimentacije otpočeo je sa alb- cenomanskom transgresijom. Šira okolina istraživanog područja pripada Vardarskoj zoni, blizu kontakta sa ...
... posebno na većim morskim dubinama. Najvrijednije su zbog izuzetne brojnosti i odlične sačuvanosti fosilnih zajednica. Treba istaći da je usled novih biostratigrafskih podataka u korelaciji sa sedimentološkim, došlo do manjih pomeranja ranije postavljenih granica u okviru OGK 1:100 000, list Gornji ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... stvaraju se nove značajne andezitske mase, sličnog hemijskog sastava sa izvesnim razlikama u zastupljenosti bojenih sastojaka. Sa novim tektonskim pokretima dolazi i do novih vulkanskih aktivnosti koji se ogledaju u novim izlivima i taloženju piroklastičnog materijala. Ove nove mase amfibolskih ...
... ovom prostoru su pronađeni i novi plemeniti minerali - crni kalcedon, ahat tipa mađarskog Matra ahata i par novih varijeteta jaspisa. Njihov pronalazak je od izuzetnog značaja za ocenu mineralne potencijalnosti ovog prostora, jer ukazuje na moguće postojanje novih nalazišta u drugim nedovoljno ...
... pronađeno 7 novih nalazišta juvelirskog kamena, od kojih se šest nalazi u ranije neistraženim delovima vulkanskog kompleksa. Pronađeni su i novi genetski podtipovi ležišta juvelirskog kamena (vulkanski ahati). Sa novootkrivenim nalazištima juvelirskog kamena silicijskog sastava utvrđeni su i novi podvarijeteti ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)