Претрага
381 items
-
Doprinos određivanju optimalnog kapaciteta rudnika uglja
Mirko Perišić (1964)Mirko Perišić. Doprinos određivanju optimalnog kapaciteta rudnika uglja, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1964
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... površinskog kopa “Suvodol” iznose oko 120 l/s, a u konture površinskog kopa “Brod-Gneotino” u proseku dotiče oko 130 l/s. Odvodnjavanje leţišta uglja u rudnicima „Suvodol“ i „Brod-Gneotino“ vrši se kombinovano, pomoću obodnih kanala za prihvatanje površinskih voda koje se slivaju sa padina, kanala ...
... materijala. U okviru površinskih kopova klizanje terena je česta pojava, kao posledica narušavanja stabilnosti otkopnih etaţa i prodiranja podzemnih voda sa severne i severoistočne strane kopa i od podzemnih voda koje dotiču kroz i ispod tela brane u kop. Na primer, oktobra meseca 1995. godine ...
... javlja u okiru površinskog kopa, a ista ima lokalni karakter. Odronjavanje se obično javlja pri potkopavanju etaţa ili narušavanjem njihove stabilnosti. Slika 1.20. Površinski kop rudnika uglja „Brod-Gneotino” Slika 1.21. Odlaganje rudne jalovine sa površinskog kopa „Brod-Gneotino” Kostadin ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“
Mihajlo Topalović (2023)Površinski kop „Veliki Krivelj“ nalazi se u blizina grada Bora i u neposrednoj blizini sela Krivelj. Od 2018. godine je u vlasništvu kineske kompanije „Zijin“ koja ima udeo od 63% vlasništva celokupnog RTB-a Bor. Na površinskom kopu obavlja se masovna eksploatacija rude bakra opremom visokog kapaciteta. Za bušenje se koriste bušilice prečnika od 250 do 310 mm, a za utovar minirane rude i jalovine bageri čija je zapremina kašike 15 m3 i 22 m3. Za površinski kop „Veliki Krivelj“ ...Mihajlo Topalović. Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“, 2023
-
Planiranje i upravljanje optimalnim zalihama materijalnih resursa u eksploataciji mineralnih sirovina
Svetislav Pavlović (1996)Svetislav Pavlović. Planiranje i upravljanje optimalnim zalihama materijalnih resursa u eksploataciji mineralnih sirovina, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1996
-
Model izbora optimalne varijante otvaranja i pripreme u podzemnoj eksploataciji
Čedomir Beljić (2004)Čedomir Beljić. Model izbora optimalne varijante otvaranja i pripreme u podzemnoj eksploataciji, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2004
-
Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra
Aleksandar Milojević (2024)Nakon radova otvaranja i početka eksploatacije, rudno telo bakra velikih rezervi zahteva i veliku količinu eksploziva da bi se ostvario zacrtan kapacitet. Samim tim, neophodno je izraditi funkcionalan magacin eksploziva koji će biti pristupačan svim horizontima i koji će moći da ispuni celokupni kapacitet svih horizonata. Obzirom da će se u magacinu skladištiti eksploziv, on mora ispunjavati specijalne uslove kako bi skladištenje bilo bezbedno. Neophodno je isprojektovati magacin tako da ispuni sve zahteve po pitanju količine i načina skladištenja eksploziva, ...... prikazana su izračunata naprezanja po konturi prostorija. Tabela 4.4. Naprezanja po konturi prostorija Poprečn | Maks. Prltlsžik Koef. a Tangencgalna Cvrstoć Koef. ; : gornjih | zasvođeni naprezanja po ana < | i presek | Dubina ; .. . čvrstoće masa profil konturi prostorije | pritisak F[m?] Him] ...
... komponenata u ležištu, ı sadržaj As, kao osnovne štetne komponente, opadaju sa dubinom. Konture masivno-sulfidnog do semi-masivno-sulfidnog tipa mineralizacije se u planu delom preklapaju sa konturama porfirske mineralizacije bakra donje zone. Sa iste slike je moguće uočiti ı položaj tekstu ...
... na konturi komore za smeštaj eksploziva ı detonatora 36 Total Displacement m Slika 4.13. Ukupna pomeranja u stenskom masivu komore za smeštaj eksploziva i detonatora Na osnovu podataka dobijenih numeričkom analizom za maksimalna pomeranja u masivu i maksimalna pomeranja na konturi podgrađene ...Aleksandar Milojević. Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra, 2024
-
Osnovi hidrogeologije
Petar Dokmanović (2021)... svojstava terena, drenažni bunari mogu da se se lociraju ili van kontura kopa ili na pojedinim etažama površinskog kopa, kako je prikazano na slici 22.2.2.4. Iscrpljena voda se sprovodi do drenažnih kanala i, dalje, van radijusa uticaja kopa. 163 O s n o v i h i d r o g e o l o g i j e Slika ...
... je vodosabirnik na kopu, odakle se voda, dalje, evakuiše, van radijusa uticaja kopa. Kako je ranije već istaknuto, rasedi mogu da predstavljaju i barijere kretanju PV voda (ka LMS), što pojednostavljuje odbranu od rudničkih voda. Slika 22.2.2.1. Šema površinskog kopa u zoni uticaja ovodnjenog ...
... na kopu Na slici 22.2.2.2, prikazano je dreniranje izdani u povlati i bokovima podzemnog rudarskog rada, kojim se postiže preventivno i regulisano otklanjanje mogućnosti potencijalno opasnih prodora PV. Izdrenirana PV se sprovodi do vodosabirnika, a potom evakuiše van radijusa uticaja kopa. ...Petar Dokmanović. Osnovi hidrogeologije, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Стабилизација косине приступног пута у југоисточном делу површинског копа „Ћерамиде“
Никола Анђелић (2024)Експлоатација дацита као техничког камена се на површинском копу "Ћерамиде" врши дисконтуалном технологијом уз примену бушачко-минерских радова и високо капацитативне и габаритне опреме. Примане наведене технологије захтева стабилне и безбедне транспортне путеве како би се планирана производња и реализовала. Услед клизишта које је настало у зони главног извозног пута на површинском копу дацита "Ћерамиде" неопходно је обезбедити одговарајуће техничко решење којим би се косина пута довела у стабилно стање. У том смислу предложено је техничко решење са насипањем косине ...... izdani podzemnih voda pukotinskog tipa, međutim one istražnim i eksploatacionim radovima su konstatovane samo na jednom malom prostoru van kontura površinskog kopa. 1.1. Geološka građa ležišta dacita Ćeramide Ležište dacita Ćeramide je jednostavne geološke građe, odnosno sadrži manji broj geoloških ...
... косине приступног пута у југоисточном делу површинског копа „Ћерамиде“ Никола Анђелић Дигитални репозиторијум Рударско-геолошког факултета Универзитета у Београду [ДР РГФ] Стабилизација косине приступног пута у југоисточном делу површинског копа „Ћерамиде“ | Никола Анђелић | | 2024 | | http://dr ...
... ................................................. 18 sa lokaliteta površinskog kopa “Ćeramide” kod Rudnika...aaaaaaaaaannnaaaaddddannnnı 18 Slika 1.8. Parametri stenskog masiva dacita (dacit I faze) na površinskom kopu “Ćeramide” kod Rudnika.....aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaai n diii atiaaiiaiiHa 21 Slika ...Никола Анђелић. Стабилизација косине приступног пута у југоисточном делу површинског копа „Ћерамиде“, 2024
-
Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije
Branko M. Petrović (2016-07-12)Rotorni bageri su mašine koje se u današnje vreme najviše primenjuju uprocesu masovne eksploatacije uglja zahvaljujući, pre svega, nizu tehničkoeksploatacionihprednosti u odnosu na druge vrste bagera. Raznovrsnirudarsko-tehnički zahtevi otkopavanja doprineli su razvoju nekoliko tipova ovihmašina, tako da svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke u odnosu nadrugi tip.Predmet istraživanja u disertaciji odnosi se na izbor optimalnekonstrukcije strele bagera i njene usaglašenosti sa uslovima radne sredine kojiće vladati na površinskim kopovima lignita Srbije, imajući u vidu složene usloveeksploatacije (velika ...površinski kop, parametri bloka, kapacitet, rotorni bager, strelabagera, geomehanika, stabilnost kosina, ekonomija... analiza je pokazala da je za uslove radne sredine površinskog kopa RADLJEVO, sa aspekta tehnologije rada i kapacitativnog iskorišćenja, optimalna primena rotornih bagera klase (B). U prilog tome idu i iskustva stečena na površinskim kopovima Tamnave. Ilić Lj. je u svom radu Uticaj geomehaničkih ...
... raspona pojavljivanja kapaciteta i kvaliteta otkopane sirovine u realnom prostoru površinskog kopa u odnosu na graničnu vrednost. U zavisnosti od karakteristika ležišta defineše se kontura površinskog kopa prema prirodnim, tehničko- tehnološkim i ekonomskim kriterijumima i ona predstavlja ograničeni ...
... površinskog kopa. U konkretnom slučaju, 18 geomehanika se u rudarstvu razvila u dva pravca i to: oblast definisanja geometrije površinskog kopa i druga oblast, izbor rudarske opreme u zavisnosti od geoloških karakteristika ležišta. Prilikom izbora rudarske opreme za površinski kop sa odredjenim ...Branko M. Petrović. "Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... : otvoreni kop, sušara u Vreocima, trmoelektrana. U ovoj tački se očekuje veće prisustvo sekundarnih minerala. Lokalitet tačke K-6 smeštena je u neposrednoj blizini asfaltnog puta i otvorenog kopa polja ˝C˝ u Baroševcu. Ovaj lokalitet je interasantn zbog blizine otvorenog kopa, asfaltnog ...
... aprilu. Na lokaciji neposredno pored otvorenog kopa i uticaja termoelektrane (K-4), zastupljenost frakcije >10 µm dominira u martu i aprilu. Na ostalim lokacijama prisutnost najkrupnije frakcije zavisi od položaja tačke. Što je lokacija bliža otvorenom kopu ili termoelektrani učestalost krupnih frakcija ...
... blizini. Takođe, kao izvor zagađenja predstavlja i otvoreni kop u Baroševcu (K-6) od koga opadaju koncentracije ka Vreocima (K-5) i Lazarevcu (K-8). Lokacija K-8 je pod dominantnim uticajem inhalatornih čestica iz ugljene prašine sa kopa u Baroševcu. Značajan uticaj kod inhalatornih čestica Lazarevca ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... : otvoreni kop, sušara u Vreocima, trmoelektrana. U ovoj tački se očekuje veće prisustvo sekundarnih minerala. Lokalitet tačke K-6 smeštena je u neposrednoj blizini asfaltnog puta i otvorenog kopa polja ˝C˝ u Baroševcu. Ovaj lokalitet je interasantn zbog blizine otvorenog kopa, asfaltnog ...
... aprilu. Na lokaciji neposredno pored otvorenog kopa i uticaja termoelektrane (K-4), zastupljenost frakcije >10 µm dominira u martu i aprilu. Na ostalim lokacijama prisutnost najkrupnije frakcije zavisi od položaja tačke. Što je lokacija bliža otvorenom kopu ili termoelektrani učestalost krupnih frakcija ...
... blizini. Takođe, kao izvor zagađenja predstavlja i otvoreni kop u Baroševcu (K-6) od koga opadaju koncentracije ka Vreocima (K-5) i Lazarevcu (K-8). Lokacija K-8 je pod dominantnim uticajem inhalatornih čestica iz ugljene prašine sa kopa u Baroševcu. Značajan uticaj kod inhalatornih čestica Lazarevca ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Lokacijsko-alokacijski model optimalnog planiranja rudarkih proizvodnih objekata na makro nivou u industriji nemetaličnih mineralnih sirovina
Aleksandar Simić (1998)Aleksandar Simić. Lokacijsko-alokacijski model optimalnog planiranja rudarkih proizvodnih objekata na makro nivou u industriji nemetaličnih mineralnih sirovina, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1998
-
Određivanje optimalnih parametara odreska rotornih bagera u funkciji otpora na kopanje
Ivica Jakovljević (2008)Ivica Jakovljević. Određivanje optimalnih parametara odreska rotornih bagera u funkciji otpora na kopanje, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2008
-
Pregled hidrodinamičkih istraživanja bunara sa horizontalnim drenovima numeričkim metodama
U radu je predstavljen pregled odabranih hidrodinamičkih istraživanja realizovanih primenom numeričkih metoda simulacije kretanja podzemnih voda pod uticajem rada bunara sa horizontalnim drenovima. Na osnovu pristupa u matematičkom i hidrauličkom tretiranju, kao i numeričkoj simulaciji bunara sa horizontalnim drenovima na modelima, predstavljeni su najznačajniji aspekti izrade hidrodinamičkih modela ovog kompleksnog tipa vodozahvatnog objekta. Metodologija obuhvata izbor: a) graničnih uslova za simulaciju prirodnih granica, izvora prihranjivanja i dreniranja izdani; b) primenjivanog stepena diskretizacije prostora obuhvaćenog modelom u planu i profilu; ...horizontalni bunari, hidraulika bunara, analitički modeli, numerički modeli, hidrodinamičko modeliranje podzemnih vodaĐorđije Božović, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić. "Pregled hidrodinamičkih istraživanja bunara sa horizontalnim drenovima numeričkim metodama" in Vodoprivreda, Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2020)
-
Projektovanje optimalnog kapaciteta kao osnov za ekonomsku ocenu ležišta kvarcnog peska Vlaška" kod Vlaškog polja"
IVan Trajković (1972)IVan Trajković. Projektovanje optimalnog kapaciteta kao osnov za ekonomsku ocenu ležišta kvarcnog peska Vlaška" kod Vlaškog polja", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1972
-
Definisanje metodologije za izbor optimalne tehnologije sanacije podzemnih prostorija u rudnicima uglja
Nevad Ikanović (2009)Nevad Ikanović. Definisanje metodologije za izbor optimalne tehnologije sanacije podzemnih prostorija u rudnicima uglja, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2009
-
Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”
Vladimir Čebašek, Veljko Rupar (2018)Eksploatacijom boksita iz ležišta "Podbraćan" formiran je površinski kop sa maksimalnom visinom zavšne kosine od 280 m. Redovnom kontrolom stabilnosti trenutnog stanja kosina površinskog kopa utvrđeno je da faktor sigurnosti iznosi Fs = 1.71 – 1.85, a što je ukazalo da postoji mogućnost povećanja nagiba kosine. U radu je prikazan postupak analize mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa "Podbraćan".Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”" in Mining and Geology Today, II international symposium, Belgrade, 04 - 05.12.2018., Rudarski institut, Balkanska akademija nauka, Akademija inženjerskih nauka Srbije (2018). https://doi.org/10.25075/SI.2018.17
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... 460 m, strmo izdiže ka istoku do okvirno 560 m nv. Zbog veoma strmih nagiba padina, na površinskom kopu „Progorelica“, postoji kliženje etaža (slika 35.), a u zaleđu izvan konture kopa, javljaju se „ožiljci“ u zemljištu. U resavsko-moravskom basenu je zastupljen brdovit teren sa brojnim ...
... Odvodnjavanje površinskog kopa „Progorelica“ Površinski kop kamenog uglja „Progorelica“, predstavlja plići-brtski tip površinskog kopa, tako da ima relativno jednostavan sistem za odvodnjavanje. Sastoji se od vodosabirnika koji je izrađen na najnižoj etaži kopa, u kome se gravitaciono prihvataju ...
... starog površinskog kopa rudnika „Štavalj“ u kome se sada odlaže separacijska jalovina i otpadna separacijska voda (foto B.Miladinović) 164 Slika 118. Napšteni površinski kop uglja „Bare“ u području ležišta uglja „Lubnica“ (foto B.Miladinović) Površinskim kopom „Biljkina Struga“ ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... Savić i dr. (2005) oba paketa sadrže prelazne slojeve ka jako poremećenom srednjem badenu, (sl. 21 B). Sl. 21 A. Rudni kop Bogutovo selo (Ugljevik) -etaže kopa na kojima se može pratiti smena različitih badenskih sedimenata. B. Tektonsko eroziona diskordancija (prema Savić i dr., 2005). ...
... razlikuje po konturama koje su više subtrouglaste. Od primerka Thracia convexa koju je opisao Malatesta (1974) se razlikuje po većem i zaobljenijem zadnjem delu. Od Thracia pubescens Pulteney koju je opisao Steininger (1963) se razlikuje takođe po dužem, ali nešto užem zadnjem delu. Konture opisanog ...
... školjke jugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis) Doktorska disertacija 68 Opis: ljuštura mala, čvrsta, subtrougastih kontura, nejednakih strana, vrh pomeren unazad (opistogira). Zadnji deo ljušture zahvata oko 23 % ukupne dužine ljušture. Prednja ivica je zaobljena i ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Optimizacija faznog razvoja Površinskog kopa Ciganuša – Škorac u cilju definisanja dugoročne dinamike eksploatcije
Definisanje dugoročne dinamike razvoja rudarskih radova koja je u potpunosti usaglašena sa strateškim ciljevima Investitora, veoma je zahtevan zadatak, koji vrlo često podrazumeva veliki broj ograničenja. Adekvatno definisana dinamika razvoja rudarskih radova treba da obezbedi dugoročne zahteve u pogledu kapaciteta, kvaliteta i raspodele resursa neophodnih za ispunjavanje strateških ciljeva, koji se po pravilu svode na ostvarenje maksimalnog profita. Uspešno definisanje dinamike eksploatacije (posebno kod metaličnih ležišta) u najvećoj meri zavisi od optimizacije faznog razvoja površinskog kopa, odnosno od pravilnog ...Dejan Stevanović, Petar Marković, Mirjana Banković, Milan Živković. "Optimizacija faznog razvoja Površinskog kopa Ciganuša – Škorac u cilju definisanja dugoročne dinamike eksploatcije" in XV Međunarodna konferencija OMC 2022, Zlatibor, 12-15. oktobar 2022., Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2022)