Претрага
152 items
-
Stabilnost podzemnih objekata dubokih metaličnih ležišta na primerui rudnog tela Borska reka
Dragan Zlatanović (2000)Dragan Zlatanović. Stabilnost podzemnih objekata dubokih metaličnih ležišta na primerui rudnog tela Borska reka, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2000
-
Određivanje optimalne brzine vazdušne struje u cilju smanjenja zprašenosti radilišta kod otkopavanja rudnog tela Kamenjar" podetažnim zarušavanjem"
Živojin Nikolić (1970)Živojin Nikolić. Određivanje optimalne brzine vazdušne struje u cilju smanjenja zprašenosti radilišta kod otkopavanja rudnog tela Kamenjar" podetažnim zarušavanjem", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1970
-
Definisanje uslova za postizanje optimalnog kapaciteta otkopa sa metodom podetažnog zarušavanja u rudnom telu Tilva Roš rudnik bakra Bor
Miodrag Lilić (1975)Miodrag Lilić. Definisanje uslova za postizanje optimalnog kapaciteta otkopa sa metodom podetažnog zarušavanja u rudnom telu Tilva Roš rudnik bakra Bor, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1975
-
Optimizacija tehnološkog procesa podzemne eksploatcije rudnog tela "Tilva Roš" u jami Bor ispod nivoa XIII horizonta
Zoran Petković (1980)Zoran Petković. Optimizacija tehnološkog procesa podzemne eksploatcije rudnog tela "Tilva Roš" u jami Bor ispod nivoa XIII horizonta, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1980
-
Izučavanje mogućnosti promene parametara postojeće metode otkopavanja rudnog tela br. 2. u rudniku Novo brdo u cilju većeg iskorišćenja rude
Faoiz Hudeifi (1984)Faoiz Hudeifi. Izučavanje mogućnosti promene parametara postojeće metode otkopavanja rudnog tela br. 2. u rudniku Novo brdo u cilju većeg iskorišćenja rude, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1984
-
Eksperimentalno određivanje na modelima iskorišćenja i osiromašenja rude kod podetažne metode sa paralelnim rasporedom bušotina za prilike u rudnom telu Tilva Roš""
Miodrag Miljković (1976)Miodrag Miljković. Eksperimentalno određivanje na modelima iskorišćenja i osiromašenja rude kod podetažne metode sa paralelnim rasporedom bušotina za prilike u rudnom telu Tilva Roš"", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1976
-
Određivanje primarne dubine rudnih tela Sb-As-Tl ležišta Alšar (Republika Makedonija)
Jelenković Rade, Boev Blažo, Pavićević Miodrag. "Određivanje primarne dubine rudnih tela Sb-As-Tl ležišta Alšar (Republika Makedonija)" in Tehnika 66 no. 3, Beograd:Savez inženjera i tehničara Srbije (2011): 399-405
-
Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić (2010)... h međugraničnih vodnih tela Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić Дигитални репозиторијум Рударско-геолошког факултета Универзитета у Београду [ДР РГФ] Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela | Dušan Polomčić, Zoran ...
... ARSKO-SRPSKIH ME UGRANI NIH VODNIH TELA Dušan POLOM I , Zoran STEVANOVI , Saša MILANOVI , Stanko SORAJI , Bojan HAJDIN, Željko KLJAJI Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu REZIME Višegodišnja eksploatacija podzemnih voda me ugrani nih vodnih tela izme u ba kog dela Srbije i ...
... MADARSKO-SRPSKIH MEDUGRANICNIH VODNIH TELA Du’an POLOMCIC, Zoran STEVANOVIC, Sa’a MILANOVIC, Stanko SORAJIC, Bojan HAJDIN, Zeljko KLJAJIC Rudarsko-geoloski fakultet Univerziteta u Beogradu REZIME ViSegodisnja eksploatacija podzemnih voda medugraniénih vodnih tela izmedu ba¢kog dela Srbije i Madarske ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić. "Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela" in Vodoprivreda 42 no. 04-Jun, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2010): 223-235
-
Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović (2012)Slično većini evropskih zemalja, udeo podzemnih voda u javnom vodosnabdevanju u Srbiji je oko 75%. Najveće rezerve su akumulirane u vodonosnim naslagama intergranularne poroznosti neogene i kvartarne starosti, kao i u karstnim izdanima. One su jedini izvor vodosnabdevanja pijacom vodom za Vojvodinu i veći deo Srbije. Delovi sa malim rezervama podzemnih voda su Šumadija i južni delovi zemlje, gde se koriste u većoj meri površinske vode. Do sada izvedena hidrogeološka istraživanja pokazuju da se zahvata oko 30% obnovljivih rezervi ...... njima Pravilnik o odre ivanju površinskih i podzemnih vodnih tela (Službeni glasnik RS 96/10). Na teritoriji Srbije je identifikovano 153 podzemnih vodnih tela i prikazani su na slici 1. Na osnovu tipa izdani, sva podzemna vodna tela su podeljena na porozna (kvartarna i neogena), karstna i ispucala ...
... ispucala. Slika 1. Karta sa ucrtanim podzemnim vodnim telima u Srbiji (Izvor: Zakon o odre ivanju površinskih i podzemnih vodnih tela, Službeni glasnik RS 96/10) Za pravilno upravljanje vodnim telima, neophodno je kontinuirano sprovo enje monitoringa režima podzemnih voda, koji se u Srbiji ...
... medu njima Pravilnik 0 odredivanju povrSinskih i podzemnih vodnih tela (Sluzbeni glasnik RS 96/10). Na teritoriji Srbije je identifikovano 153 podzemnih vodnih tela i prikazani su na slici 1. Na osnovu tipa izdani, sva podzemna vodna tela su podeljena na porozna (kvartarna i neogena), karstna i ispucala ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović. "Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji" in Vodoprivreda, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2012)
-
Merenje i praćenje temperature u cevovodima
Jelena Plećaš (2024)U završnom radu pod naslovom „Merenje i praćenje temperature u cevovodima“ istražuje se značaj merenja temperature u industriji. Opisuje se kako je merenje temperature ključno za efikasno upravljanje procesima i održavanje sigurnosti.Postoje i razvijene su brojne metode merenja temperature, od kojih svaka ima svoju specifičnu primenu, u određenim oblastima. Rad obuhvata pregled razvoja termometrije, različite temperaturne skale, kao i detaljan prikaz instrumenata za merenje temperature. Posebna pažnja posvećena je greškama dodirnih termometara i metodama korekcije.Na kraju,rad se fokusira na ...... termodinamike, pri uzajamnom delovanju dva tela sa različitim temperaturama, toplota prelazi sa tela sa višom temperaturom na telo sa manjom temperaturom. Prelaženje toplote vrši se kondukcijom, konvekcijom i radijacijom. Promena toplotnog stanja tela koja tada nastaje praćena je popratnim efektima ...
... meri na osnovu karakteristika toplotnog zračenja zagrejanih tela. Na slici 3.7. je prikazan izgled spektra toplotnog zračenja apsolutno crnog tela, za različite temperature. Slika 3.7. Spektar toplotnog zračenja apsolutno crnog tela !š Petkovska, M. (2011). Merenje i upravljanje u procesnim sistemima ...
... izraz važi i za nešto šire opsege talasnih dužina (vidljivi deo spektra). Ukoliko se telo koje zrači po emisivnosti znatno razlikuje od crnog tela, merenjem izračene energije se dobija „crna temperatura tela“, a stvarna temperatura se može izračunati na sledeći način: -1 || A || in [T 1.43x10 ...Jelena Plećaš. Merenje i praćenje temperature u cevovodima, 2024
-
Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2012)... medu njima Pravilnik 0 odredivanju povrSinskih i podzemnih vodnih tela (Sluzbeni glasnik RS 96/10). Na teritoriji Srbije je identifikovano 153 podzemnih vodnih tela i prikazani su na slici 1. Na osnovu tipa izdani, sva podzemna vodna tela su podeljena na porozna (kvartarna i neogena), karstna i ispucala ...
... podzemna vodna tela izmedu Srbije, Madarske i Rumunije, bazirana na osnovu kriterijuma za velike prekograniéne izdani u slivu reke Dunav. Rumunija, Madarska i Srbija imaju identifikovana vodna tela na svojim teritoriiama koje su u stvari deo jednog, prekograni¢nog podzemnog vodnog tela, formiranog u okviru ...
... BoaHor Tena nogsemHux BoAa 145 Peguw 6poj soguor Tena noasemHnx Boa Slika 1. Karta sa ucrtanim podzemnim vodnim telima u Srbiji (Izvor: Zakon o odredivanju povrsinskih i podzemnih vodnih tela, Sluzbeni glasnik RS 96/10) Figure 1. Map with drawn groundwater bodies in Serbia (The Law on the determination ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji" in Zbornik radova XIV srpskog simpozijuma o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 17-20. maj 2012. godine , Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2012)
-
Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије
Nebojša B. ATANACKOVIĆ (2018)analiza rizika, vodni resursi, vodna tela, rudničke vode, rudarski otpad, analitički hijerarijski procesi, klaster analiza, matematička teorija atributa, semi--kvantitativnae metodeNebojša B. ATANACKOVIĆ. Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2018
-
Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa
Snežana M. Ignjatović (2014-06-30)Timočki magmatski kompleks (TMK) u geotektonskom smislu pripada KarpatoBalkanidimaistočne Srbije, koji su deo Tekijsko-Dakijske jedinice. TMK je nastaotokom kontinuirane vulkanske aktivnosti, koja je trajala oko deset miliona godina iodvijala se generalno u tri faze (Zimmerman et al., 2008, Kolb et al., 2013, Banješević,2006). Pomeranje vulkanskog fronta je išlo od istoka ka zapadu (von Quadt et al., 2002,2003, 2007). Ovaj kompleks pripada tetijskom evroazijskom metalogenetskom pojasu usvetu poznat po ležištima bakra i zlata (Janković, 1990).U doktorskoj disertaciji su prikazani rezultati ...Timočki magmatski kompleks, aeromagnetska istraživanja, gravimetrijskaistraživanja, 2D geološko-geofizički model, Valja Strž, magmatsko telo... se sastoje od četiri tela, koja imaju malo lateralno rasprostranjenje i jednog većeg tela. Magmatske stene 2 na modelu CD su prikazane kao dva subparalelna tela. Magmatsko telo, koje se nalazi u blizini magmatskih stena 1 ima mnogo veće rasprostranjenje, u odnosu na telo zapadno od njega, koje ...
... području. Prostorni poloţaj magmatskih tela koji se ne vide na površini istraţnog područja i odnosi magmatskih tela prema okolnim stenama su definisani pomoću geofizičkih podataka. Za odreĎivanje prostornog poloţaja magmatskih tela i granice tih tela prema okolnim stenama, na geofizičkim podacima ...
... sastoje se iz dva veća tela, od kojih se telo u zapadnom delu modela grana na dva tela. Magmatske stene 3 se zapaţaju i na modelu CD i nisu vidljive na površini, ali se prema modelu vidi njihovo veliko bočno rasprostranjenje ispod. Ove stene se sastoje od jednog velikog tela. Na modelu EF vidi ...Snežana M. Ignjatović. "Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-30)
-
Потреба за израдом биланса и оценом расположивих резерви подземних вода Републике Србије
Природне карактеристике Србије, просторна дистрибуција ресурса водe и њихових корисника, као и међусобна интеракција коришћења, заштите вода, као и заштите од вода, условиле су да се подземне воде на читавој територији морају посматрати интегрално, јединствено, комплексно и рационално. Међутим, тренутно је у Републици Србији могуће дефинисати само одлике појединих издани и/или изворишта услед непостојања довољних података за свеобухватну анализу стања ресурса. За оцену притиска на квантитет ресурса подземних вода, што је обавеза према Оквирној директиви о водама ЕУ (ОДВ) ...Зоран Стевановић, Вељко Мариновић, Бранислав Петровић. "Потреба за израдом биланса и оценом расположивих резерви подземних вода Републике Србије" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2021)
-
Експерименталне вежбе из физике : за студенте Рударско-геолошког факултета
Весна Дамњановић, Добрица Николић (2002)Весна Дамњановић, Добрица Николић. Експерименталне вежбе из физике : за студенте Рударско-геолошког факултета, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2002
-
Uticaj geološke neizvesnosti u razvoju rudarskih projekata
Rudarstvo je industrija koja se nosi sa različitim vrstama neizvesnosti i rizika zbog svoje prirode i specifičnosti. Neizvesnost u rudarstvu može poticati iz različitih izvora i uticati na različite aspekte rudarskih projekata. Kao jedan od dominantnih faktora, ističe se geološka neizvesnost. Geološka neizvesnost igra ključnu ulogu u rudarstvu i može značajno uticati na procenu resursa i rezervi, planiranje eksploatacije, ekonomsku isplativost i upravljanje rizicima. Ova neizvesnost se ne može eliminisati, ali se uz primenu adekvatnih standarda i zakona može ...... Omarska. Ležište se sastoji od dva velika odvojena rudna tela: rudnog tela Buvač (aktivan kop) i rudnog tela Jezero (završena ceksploatacija). Rudno telo Buvač zauzima prostor dužine oko 1,600 m i širine oko 1,300 m. Srednja debljina rudnog tela je oko 20 m. Generalni pravac pružanja je jugozapad-s ...
... u pod uglom od oko 10 stepeni. Na jugozapadnoj strani izbija skoro na površinu, dok na severoistočnoj strani tone do dubine od oko 240 m. Rudno telo se sastoji od nekoliko velikih nepravilnih asimetričnih sočiva koje prati veći broj manjih nopravilnih sočiva. Sočiva su u pojedinim delovima jako ...
... regionalna istraživanja (400*400 m); • pred detaljna istraživanja (100*100 m); • detaljna istraživanja (70.5*70.5 m i 50*50 m - na nekim delovima rudnog tela). Kategorizacija rezervi izvršena je prema Pravi/niku o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi čvrstih mineralnih sirovina i vođenju evidencije o ...Petar Marković, Dejan Stevanović, Mirjana Banković. "Uticaj geološke neizvesnosti u razvoju rudarskih projekata" in XI Međunarodna konferencija "Ugalj i kritični minerali 2023", CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... postojanje dva glavna rudna tela (Bučumet 1 – „gornja“ i „donja“ ploča) oblika ploča, subhorizontalnog položaja, kao i jedno manje pločasto rudno telo koje se nalazi na samom vrhu Bučumeta („Bučumetski vrh“). Osim pomenutih rudnih tela, utvrđeno je i prisustvo manjeg rudnog tela pločastog oblika na ...
... morfološki tipovi rudnih tela juvelirskog kamena u leckom vulkanskom kompleksu su pločasta i, u mnogo manjoj meri, izometrična rudna tela. Rudna tela hidrotermalne geneze (epitermalna i teletermalna) su strukturno kontrolisana što, u osnovi, i predodređuje njihov oblik. Rudna tela juvelirskog kamena ...
... razaranjem primarnih endogenih ležišta. Morfostrukturno-morfogenetski oblici rudnih tela su predstavljeni: žicama, sočivima, slojevima, žiličastim i stratiformnim pločastim rudnim i manjim gnezdastim rudnim telima prisutna uglavnom kod vulkanskih ahata. U rudnom reonu Lece, sastavnom delu Lece-Halkidiki ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
Projekcija razvoja osmatračke mreže podzemnih voda u Republici Srbiji
Petar Dokmanović, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Veljko Marinović (2016)... Kod vodnih tela za koja je ocenjeno da su pod pritiskom, uvođenje monitoringa treba projektovati do 2020. godine. Isto se odnosi i na vodna tela koja su potencijalno pod pritiskom, osim kada je procenjeno da su relevantna izvorišta PV prostorno locirana u delu vodnog tela sa nižim stepenom ...
... po vodnom telu i sl). Opšti (formalni) cilj Projekta jeste ispunjavanje obaveze uspostavljanja/ unapređenja monitoringa PV, koja proističe iz postojećih nacionalnih regulatornih akata: Zakona o vodama, Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj delatnosti, Pravilnika o utvrđivanju vodnih tela površinskih ...
... neposrednih korisnike podzemnih voda u Republici Srbiji (RS) c)značajnijih nekaptiranih izvora, odnosno, novih namenskih pijezometara, na “nepokrivenim“ telima podzemnih voda (TPV) 3/Ekonomičan i fazni razvoj mreže uz definisanje broja i okvirnih lokacija objekata. Korišćene su sledeće grafičko-tehničke ...Petar Dokmanović, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Veljko Marinović. "Projekcija razvoja osmatračke mreže podzemnih voda u Republici Srbiji" in Vodoprivreda 48 no. 279-281, Beograd : Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2016)
-
Model inteligentnog sistema adaptivnog upravljanja procesom prerade rude
Ivana M. Jovanović (2016-01-13)U oblasti procesa prerade rude, flotacijska koncentracija predstavlja jednu od najznačajnijih i najčešće primenjivanih metoda separacije korisnih od nekorisnih minerala. Samim tim, veoma je važno osigurati uspešan rad flotacijskog postrojenja kroz dostizanje zadovoljavajućih tehno-ekonomskih pokazatelja. Cilj upravljanja procesom flotacijske koncentracije je upravo optimizacija kvaliteta i iskorišćenja korisne komponente u koncentratu uz maksimizaciju profita. Shodno tome, istraživanja na polju modelovanja i upravljanja ovim procesom zauzimaju značajno mesto u praksi kontolnog inženjenringa.Teorijska istraživanja u okviru doktorske disertacije obuhvatila su analizu položaja ...flotacijska koncentracija, modelovanje, upravljanje, inteligentni sistem, soft kompjuting, fazi logika, veštačke neuronske mreže... x7 – protok vode; x8 – ukupna količina materijala u mlinu (ulaz + voda +meljuća tela); x9 – kapacitet prerade rude; x10 – kapacitet na ulazu u mlin; x11 – kapacitet prerade sitne rude; x12 – protok pulpe iz pumpe C (transportuje samleveni proizvod sekundarnog mlevenja); x13 – protok pulpe iz pumpe ...
... pulpe. Proizvodi mlevenja iz mlinova sa šipkama dospevaju u pripadajuće koševe ciklonskih pumpi (poz. 10, 11, 12) gde se spajaju sa proizvodima mlevenja iz mlinova sa kuglama (poz. 13, 14, 15). Mlinovi sa šipkama su tipa „Litostroj Ljubljana” 4,30×6,10 m, dok su mlinovi sa kuglama tipa „Allis Chalmers” ...
... ili povećanjem količine vode (ako je preliv sitan) koja se dodaje u mlin za domeljavanje. Osim kontrole definitivno samlevenog proizvoda, po potrebi se vrši i kontrola proizvoda mlevenja mlina sa šipkama, mlina sa kuglama i mlina za domeljavanje. S obzirom da je proces kontinualan i da se javlja ...Ivana M. Jovanović. "Model inteligentnog sistema adaptivnog upravljanja procesom prerade rude" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-01-13)
-
Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2011)... vodnih tela (Službeni glasnik RS 96/10). Na teritoriji Srbije je identi'kovano 153 podzemnih vodnih tela i prikazani su na slici 24. Na osnovu tipa izdani, sva podzemna vodna tela su podeljena na porozna (kvartarna i neogena), karstna i ispucala. Slika 24: Karta sa ucrtanim podzemnim vodnim telima u Srbiji ...
... određivanju površinskih i podzemnih vodnih tela, Službeni glasnik RS 96/10) 70 Da bi se omogućila tačna procena statusa podzemnih voda, podzemna vodna tela su identi'kovana kao povezane jedinice u rečnom slivu. Kriterijumi za razgraničenje podzemnih vodnih tela su zasnovani na lokalnim geološkim i ...
... podzemna vodna tela između Srbije, Mađarske i Rumunije, bazirana na osnovu kriterijuma za velike prekogranične izdani u slivu reke Dunav. Rumunija, Mađarska i Srbija imaju identi'kovana vodna tela na svojim teritorijama koje su u stvari deo jednog, prekograničnog podzemnog vodnog tela, formiranog u ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive" in Naših 40 godina, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2011): 49-77