Претрага
556 items
-
Efekti potencijalnog korišćenja postrojenja za preradu otpadnih voda kao energetskih izvora u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji
Системи даљинског грејања постоје у 57 градова и општина у Србији и доминантно користе фосилна горива. У овим урбаним срединама су изграђени, или се планира градња система за пречишћавање отпадних вода. У раду је размотрена (са еколошког и енергетског аспекта) могућност додатног, енергетског коришћења топлоте пречишћене воде у СДГ, применом топлотних пумпи. На примеру Шапца је извршено поређење постојећег СДГ са системом који би применом топлотних пумпи искористио енергетски потенцијал система за пречишћавање отпадних вода. Добијени индикатори су послужили ...... инсталисана снага износи 2 до 15 MW. COP је око 1,7, а инвестициони трошкови се процењују на 0,35 до 0,4 M€ по MW инсталисане топлотне снаге. Инвестициони трошкови који се односе само на топлотну пумпу (уколико постројење на биомасу или спалионица већ постоје) се процењују на 0,15 до 0,2 M€ по MW инсталисане ...
... сати дневно у периоду од 5 до 21 сата, осим у току тзв. "ледених дана". "Ледени дани" су дефинисани као дани када су просечне дневне температуре у распону од -3℃ до -18℃. Током "леденог дана", систем даљинског грејања ради 24 сата дневно. Могући број "ледених дана" је 10 до 15 током јануара и фебруара ...
... амонијаком као радним флуидима. У пракси, за топлотне пумпе које подижу температуру за 20 до 30°C, COP може да буде и до 6, док за топлотне пумпе које подижу температуру за преко 70°C COP се креће у опсегу око 2 до 3. Слика 5 приказује однос COP-а и температурног радног режима за топлотне пумпе у системима ...Dejan Ivezić, Marija Živković, Aleksandar Madžarević . "Efekti potencijalnog korišćenja postrojenja za preradu otpadnih voda kao energetskih izvora u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji" in Stručno-naučna konferencija TOPS 2019, Poslovno udruženje toplana Srbije (2019)
-
Polimorfne promene materije nastale mlevenjem minerala
Milan Petrov, Ljubiša Andrić, Milena Kostović, Vladimir Jovanović, Dragan Radulović, Dejan Todorović, Branislav Ivošević (2023)U radu su prikazani rezultati istraživanja iz oblasti usitnjavanja, sakupljani duži niz godina, u Institutu za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina. Poznato je da se područja sa frekfencijama preko 3·1011 do 3·1014 Hz nalaze u elektromagnetnom spektru infracrvenog i daleko infracrvenog emitovanog ili apsorbovanog zračenja. U radu su prikazani rezultati kada se materijal i kugle u mlinu nalaze na jednoj od pomenutih frekfencija, što nam omogućava da pomoću Borovog uslova frekfencija pristupimo izračunavanju emitovanih i apsorbovanih molarnih energija ...Milan Petrov, Ljubiša Andrić, Milena Kostović, Vladimir Jovanović, Dragan Radulović, Dejan Todorović, Branislav Ivošević. "Polimorfne promene materije nastale mlevenjem minerala" in X Kolokvijum o pripremi mineralnih sirovina univerzitet u beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 08.12.2023., Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2023)
-
Energetska efikasnost elektromotora na površinskim kopovima
Snežana Aleksandrović, Ilija Jeftenić (2023)Snežana Aleksandrović, Ilija Jeftenić. "Energetska efikasnost elektromotora na površinskim kopovima" in 11. Međunarodna konferencija “Ugalj i kritični materijali" CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023. , Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Истраживањe могућности коришћења нискотемпературних извора топлоте за одрживи развој енергетике градова
Miodrag M. Grujić (2014-06-04)Одрживост је континуиран процес балансирања између животне средине, економске исоцијалне димензије, који се односи на системска побољшања животног окружења.Енергија се налази међу покретачима одрживог развоја везано за потребу за повећањесоцијалног благостања, његову кључну улогу у економском развоју и утицај на животнусредину. Урбане зоне, као центри потреба за енергијом и емисија угљеника, пружајузначајне могућности за промоцију одрживости енергетског система заједнице.Планирање нових енергетских капацитета, у складу са принципима одрживог развоја,обухвата спровођење политике повећања енергетске ефикасности и увођења обновљивихизвора енергије. Дисертација ставља ...одрживи развој, даљинско грејање, модел, сценарио, вишекритеријумскаанализа, нискотемпературни извори, ELECTRE, Београд... ЕНЕРГИЈЕ ДО 2030.Г. 92 6.3.1. Енергетске активности и потрошња енергије до 2030.г. према реалном сценарију 94 6.3.2. Енергетске активности и потрошња енергије до 2030.г. према оптимистичном сценарију 101 6.3.3. Енергетске активности и потрошња енергије до 2030.г ...
... потрошње енергије у саобраћају је последица процене да у случају неповољног развоја догађаја неће доћи до изградње или до пуштања ниједне линије метроа, што би до 2030.г. могло довести до великих проблема у функционисању саобраћаја у главном граду. У аутомобилском саобраћају укупна потрошња иде ...
... интеграцијом се постепено долази до највишег нивоа. У случају планирања сценарија развоја енергетике креће се од потреба за енергијом у финалној потрошњи у различитим секторима и агреегатно се долази до неопходних количина енергије и енергената за њихово задовољење, а потом и до различитих сценарија ...Miodrag M. Grujić. "Истраживањe могућности коришћења нискотемпературних извора топлоте за одрживи развој енергетике градова" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-04)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... urgonske facije, a debljina im se kreće od 200 do 500 m (Andrejić 1993). Dacito-andeziti oligocena (αOl), javljaju se u području Strmostena, Stenjevca, Ravne Reke i Senjskog Rudnika, gde probijaju urgonske krečnjake. 25 Legenda alin spar | i | izvorski bigar jez.bigar i konglomerati ...
... permskih peščara i sa sekundarnim kraljuštanjem do koga je došlo u samom navučenom kompleksu, debljina ugljonosnih sedimenata je redukovana sve do njenog isklinjavanja u pojedinim delovima ležišta ili je došlo do nagomilavanja uglja pa mu debljina iznosi i do 30 m. Dejstvo navlake je posebno izraženo ...
... odvodnjavane, tako da je IH-5 koji je najdublje izveden do k.236, bio potopljen do približno k.280. U jami rudnika „Lubnica”, rudničke vode iz starih radova, potopili su u decembru 2008. godine, rudarske prostorije ON-1 i VH-1 do k.75. Do iznenadnih priliva je došlo kada se niskopom ON-1 iz v ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)
-
Употреба креча од праисторије до данас
Матовић Весна, Шарић Кристина, Ерић Сузана. "Употреба креча од праисторије до данас" in Зборник радова / Семинар и радионица Креч као историјски материјал, Сопоћани, 25-27. августа 2014. ; [организатор] Републички завод за заштиту споменика културе, Београд = [organizer] Institute for the Protection of Cultural Monuments of Serbia, Београд:Републички завод за заштиту споменика културе (2014): 15-24
-
Prirodno prečišćavanje i stimulisana bioremedijacija podzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima
Nenad M. Marić (2016-09-26)Disertacija se konceptualno sastoji iz dva dela kojima je obuhvaćen pasivan (prirodnoprečišćavanje) i aktivan remedijacioni pristup (stimulisana bioremedijacija) kodpodzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima.U prvom delu disertacije prikazani su rezultati osmatranja procesa prirodnogprečišćavanja u podzemnim vodama na lokaciji istorijskog zagađenja kerozinom.Tragovi zagađenja naftnim ugljovodonicima pronađeni su 20 godina nakon prosipanjakerozina. Ovo je stvorilo osnovu za proučavanje efekata dugotrajne izloženostipodzemnih voda procesima biodegradacije u terenskim uslovima. Uočeno je da sesnižene koncentracije elektron akceptora (O2, NO3-, SO42-) i povišene koncentracijemetaboličkih produkata biodegradacije ...... u intervalu od 279 do 577 mg/l. U anjonskom sastavu dominiraju joni hidrokarbonata (169,0 do 300,7 mg/l), slede sulfati (34,2 do 62,9 mg/l) i hloridi (14,2 do 45,5 mg/l). Dominatan udeo u katjonskom sastavu imaju joni kalcijuma (43,0 do 76,6 mg/l), zatim magnezijuma (12,6 do 33,4 mg/l) i natrijuma ...
... natrijuma (24,6 do 48,0 mg/l). Prema hemijskom sastavu, vode u okviru ove zone variraju između Ca-Mg-HCO3 i Mg-Ca-HCO3 tipa. Treba napomenuti širok opseg koncentracija gvožđa (0,067 do 54,3 mg/l), mangana (0,0047 do 6,8 mg/l), nitrata (0,4 do 9,2 mg/l), aluminijuma (0,012 do 8,34 mg/l) i sili ...
... intervalu od 584 do 839 mg/l. Udeo hidrokarbonata je dominantan u okviru anjonskog sastava (580,7 – 852,2 mg/l), slede hloridi (33,1 – 82,4 mg/l), odnosno sulfati (0,4 do 60,2 mg/l). Najzastupljeniji u katjonskom sastavu su joni kalcijuma (91,5 do 143,0 mg/l), slede joni magnezijuma (56,4 do 83,9 mg/l) ...Nenad M. Marić. "Prirodno prečišćavanje i stimulisana bioremedijacija podzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-26)
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... najverovatnije, promenljivi, od vrlo blagih (do 10°) do vrlo strmih (do 60°). Po modelu najbolje istražene recentne padine Bahama, Mullins (1983) razlikuju tri njena dela: margina, gornji i donji deo. Na margini padine dolazi do erozije šelfnih naslaga i do redepozicije istih, kao i prenosa materijala ...
... Vardarske zone 150 Stene koje izgrađuju poslednji paket prostiru se od 68-og m do kraja snimljenog stuba (do 86 m). Smenjuju se tankoslojeviti do laminirani finozrni (mudstone) i tankoslojeviti do debeloslojeviti kalkarenitski krečnjaci (packstone i grainstone). Boja im je smeđe siva ...
... Sedimentacija se odvijala na kontinentalnoj padini bez prekida do kraja mastrihta. Karbonatne stene mikritskog do biomikritskog sastava predstavljaju autohtone stene ove jedinice. U vreme visokog nivoa mora (trangresije) koja je dovodila do jaku eroziju obale, u basen se povremeno turbiditnim tokovima ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... zaležu do dubine oko 780 m. U intervalu od 300 m do 780 m nalaze se 4 horizonta sitnozrnih do srednjozrnih peskova. Južno, na području Kule paludinski slojevi rasprostranjeni su počev od 120 m dubine i zaležu do dubine 455 m. U okviru serije izdvojeno je pet horizonata sitnozrnih do srednjozrnih ...
... povećane koncentracije gvožđa (i do 37 mg/l), mangana (do 0.8 mg/l), amonijum jona (do 6.4 mg/l). Povećane su i koncentracije organskih materija (utrošak KMnO4 do 43.8 mg/l). Na nekoliko lokaliteta sektora Budžak registrovane su povišene koncentracije arsena (do 0.24 mg/l), ali je konstatovano ...
... Bajše, do 1895 m u bušotini kod Martonoša. Debljina panonskih sedimenata iznosi od 12 m u bušotini Ke-6 kod Kelebije, do 125 m u bušotini Kps-1/H kod Kupusina. Debljina ovih sedimenata kod Bajmoka iznosi od 25 do 175 m i u bušotini Ba-1/H zastupljeni su na dubini u intervalu od 300 do 475 m. ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Projekcija razvoja osmatračke mreže podzemnih voda u Republici Srbiji
Petar Dokmanović, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Veljko Marinović (2016)... Praktično bez rizika 0 do 1 Nije pod pritiskom Mali rizik (tamno zelena) 1 do 15 Umereni rizik (svetlo zelena) 15 do 30 Srednji rizik (žuta) 30 do 50 Potencijalno pod pritiskom Veliki rizik (narandžasta) 50 do 65 Pod pritiskom Veoma veliki rizik (crvena) 65 do 80 Kada su u pitanju ...
... i hemijskog statusa PV podeljen je u dve faze: do 2020. i nakon 2020. (okvirno do 2027.) godine. Jedan od osnovnih kriterijuma za projekciju osmatračke mreže PV bio je ocenjeni pritisak na status. Kada je u pitanju kvantitativni status, došlo se do sledećeg: 71 (G)TPV nije pod pritiskom, 12 (G)TPV ...
... Prema vremenskoj dinamici, projektovani razvoj osmatračke mreže kvantitativnog i hemijskog statusa PV podeljen je u dve faze: do 2020. i nakon 2020. godine, odnosno, okvirno do 2027., što bi bilo u skladu sa planovima EU, u pogledu nove ocene stanja ispunjenosti ciljeva ODV. To bi, ujedno, bio i period ...Petar Dokmanović, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Veljko Marinović. "Projekcija razvoja osmatračke mreže podzemnih voda u Republici Srbiji" in Vodoprivreda 48 no. 279-281, Beograd : Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2016)
-
Industrija 4.0 - koncept prediktivnog održavanja 4.0 (PdM 4.0) u rudarstvu
Četvrtu industrijsku revoluciju – Industriju 4.0 karakteriše upotreba cyber-fizičkih sistema. Da bi se postigla optimalna strategija održavanja (ali i eksploatacije), neophodno je razviti sisteme koji podržavaju napredne inteligentne sisteme održavanja ili tehnologije pametnog održavanja. Iz toga su proizašli postulati Prediktivnog održavanja 4.0 (PdM 4.0) koji definišu veoma blisku budućnost u oblasti održavanja tehničkih sistema pa i rudarske opreme. PdM 4.0 uključuje iskorišćenje snage veštačke inteligencije za stvaranje stalnog uvida u otkrivanje uzroka i anomalija u radu opreme, koje se ...Predrag Jovančić, Vesna Damnjanović, Dragan Ignjatović, Miloš Tanasijević, Stevan Đenadić. "Industrija 4.0 - koncept prediktivnog održavanja 4.0 (PdM 4.0) u rudarstvu" in IX Međunarodna konferencija UGALJ 2019, Zlatibor, Srbija, 23-26. oktobar 2019., Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2019)
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... Doktorska Desertacija 36 –Masivni srednje do krupnozrni granodioriti. Sreću se u vidu blokova različitih dimenzija, od nekoliko metara do nekoliko kilometara. Po boji su sivi do tamnosivi, srednje do krupnozrni sa hipidiomorfnom zrnastom strukturom i masivnom teksturom ...
... leţišta kreću se u granicama 3,23x10-6 do 1,98x10 -6 m/s, u istočnom 8,82x10-5 do 7,08x10 -7 m/s, a u juţnom i jugoistočnom delu leţišta 1,69x10-5 do 2,20x10 -6 m/s. Vrednosti transmisibilnosti takoĎe su promenljive i kreću se u granicama od 2,51x10-5 do 1,31x10 -5 m 2/s. U istočnom delu ...
... iznose 2,59x10 -6 do 1,45x10 -5 m/s, u istočnom delu 6,43x10-6 do 2,31x10 -5 m/s, a u juţnom i jugoistočnom delu leţišta 5,90x10-6 do 3,63x10 -5 m/s. Transmisibilnost vodonosne sredine ove izdan takoĎe je promenljiva. U severoistočnom delu leţišta iznosi 1,81x10-6 do 1,31x10 -5 m 2/s ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Efficiency and lifetime of medium voltage transformers
Snežana Aleksandrović, Vesna Damnjanović. "Efficiency and lifetime of medium voltage transformers" in XVI International Scientific – Professional Symposium, INFOTEH, Jahorina, 22. mart - 24. mart 2017., Istočno Sarajevo : Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u Istočnom Sarajevu (2017)
-
Metoda doboru optymalnego zestawu wielonaczyniowychkoparek do eksploatacji zluž
Radomir Simić (1974)Radomir Simić. Metoda doboru optymalnego zestawu wielonaczyniowychkoparek do eksploatacji zluž, Wroclaw:Institut Gornictwa, 1974
-
Magnituda na seizmološkoj stanici Beograd do epicentralnih rastojanja 15 °
Slobodan Nedeljković (1976)Slobodan Nedeljković. Magnituda na seizmološkoj stanici Beograd do epicentralnih rastojanja 15 °, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1976
-
Zbirka rešenih zadataka iz termodinamike
Marija Živković, Aleksandar Madžarević (2023)... 2 , počet- nog stanja 0,9 MPa i 1000 °C izentropski ekspandira u turbini do pritiska 0,1 MPa, a zatim se izobarski hladi do 150 °C predajući toplotu vodi tem- perature 25 °C, koja se pri stalnom pritisku 0,2 MPa zagreva do stanja su- vozasićene pare. Za maseni protok dimnih gasova 15000 kg/h, i ...
... količinu toplote u toku procesa. Q Skica uz zadatak 39 REŠENJE: Proces dovođenja toplote azotu treba razdvojiti na dva procesa: do trenutka do koga je klip nepomičan (izohorski proces) i od trenutka kada klip počinje da se podiže (izobarski proces). Klip će početi da se podiže kada ...
... na pritisku od 0,2 MPa što je tablična vrednost: 25 kg vazduha temperature 500 °C i pritiska 0,7 MPa izentropski se širi do pritiska 0,12 MPa, a zatim se politropski komprimuje do stanja 3. U toku opisanih procesa ekspanzije i kompresije dobija se 2000 kJ rada i odvodi 2000 kJ toplote. Odrediti ...Marija Živković, Aleksandar Madžarević. Zbirka rešenih zadataka iz termodinamike, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2023
-
Hidrogeologija terena od Vršca do Bele crkve i režim izdani
Dragica Stojiljković (1993)Dragica Stojiljković. Hidrogeologija terena od Vršca do Bele crkve i režim izdani, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1993
-
Stratigrafija donje krede sa od grebena na Dunavu do novog korita( I. Srbija)
Dragoman Rabrenović (1990)Dragoman Rabrenović. Stratigrafija donje krede sa od grebena na Dunavu do novog korita( I. Srbija), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1990
-
The oil industry and climate changes
Dejan Radivojević (2020)Uprkos tome što je problem klimatskih promena poznat dugi niz godina i dalje veliki broj ljudi poistovećuje pojam vremenskih prilika sa klimom ne uzimajući u obzir različitu dužinu njihovog trajanja. U medijima se vrlo često mogu naći katastrofična predviđanja vezana za zagrevanje naše planete usled neodgovornog ponašanja čoveka. Sa druge strane geolozi znaju da je tokom geološke prošlosti naše planete bilo mnogo toplijih intervala od današnjih kao i da ti intervali nisu neminovno rezultovali masovnim izumiranjem živog sveta već su ...... nego pre sto i više godina (slika 1, dole). Takođe jasno se uočava porast temperature u odnosu na period pre industrijske revolucije (slika 1, dole). Mediji obično klimatske promene predstavljaju katastrofično, potencirajući topljenje leda koje će do- vesti do novog masovnog izumiranja. Sa druge ...
... Slika 1 - Promena temperature na planeti od fanero- zoika do danas (gore) [1, 2]. Globalna tem- peratura na površini Zemlje u odnosu na po- datke Goddard instituta za svemirske studije o globalnim analizama temperature (GISTE- MP) (dole) [3] Pored toga stručnjacima su dobro poznati Milan- kovićevi ...
... snabdevanje gorivom usvajanjem Kjoto protokola ili drugim obavezujućim merama koje bi dovele do porasta cena energenata. Većina ekonomista govori da bi ovakav korak štetio našoj ekonomiji i gotovo sigurno doveo do povećanja poreza na naftu i gas. Ovo D. RADIVOJEVIĆ NAFTNA INDUSTRIJA I KLIMATSKE PROMENE ...Dejan Radivojević. "The oil industry and climate changes" in Tehnika – rudarstvo, geologija i metalurgija, Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd (2020). https://doi.org/10.5937/tehnika2001031R
-
Hidrogeologija priobalja Dunava od Beograda do Golupca sa aspekta kvaliteta i zaštite podzemnih voda
Ivan Matić (2000)Ivan Matić. Hidrogeologija priobalja Dunava od Beograda do Golupca sa aspekta kvaliteta i zaštite podzemnih voda, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2000