Претрага
28 items
-
Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata
Dejan N. Radivojević (2014-12-30)Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskihodnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnogsagledavanja, korišćeni su svi raspoloživi geofizički i geološki podaci sa širegistražnog područja, odnosno iz celog Panonskog basena i susednog orogena. Osimklasičnih metoda primenjene su i savremene metode seizmostratigrafije,tektonostratigrafije i riftne sekvencione stratigrafije. Primenjene metode omogućilesu izradu modela progradacije ivice šelfa za ceo Panonski basen, modela uzajamnihveza između basena i geodinamičkog modela jugoistočnog oboda basena.Jezero Panon je većim delom zapunjeno prilivom sedimenata paleo‐Dunavom saseverozapada, odnosno ...Centralni Paratetis, Panonski basen, miocen, jezero Panon,seizmostratigrafija, sekvenciona stratigrafija, paleogeografija, geodinamika... hloritom, zeolitima, limonitom i sparitskim kalcitom. U njima je mestimično moguće pronaći sitne fragmente granita i glinaca, a zapažena je i pojava žica granita. 5.1.4. Gornja kreda Osim ofiolitskim kompleksom, kredne tvorevine su predstavljene i sedimentima senonske starosti. Kredni sedimenti ...Dejan N. Radivojević. "Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-30)
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... terena gde su olivini i pirokseni potpuno serpentinisani. Izgrađeni su od serpentina i akcesornog hromita, talka, sekundarnog amfibola i tankih žica azbesta. Istočni deo Maljenskog ofiolitskog masiva (Suvobor) je isključivo izgrađen od ovih stena. Dijabazi (ββ) grade sistem subparalelnih do ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије
Nebojša B. Atanacković (2018-08-31)Велики број напуштених рударских радова и ограничена средства за рекултивацијуи ремедијацију деградираних простора подстакле су развој метода за издвајањеприоритетних локација на које је потребно усмерити даља истраживања. У датомконтексту, у склопу израде дисертације спроведене су научно-истраживачкеактивности које су за предмет имале анализу утицаја значајнијих напуштенихрударских радова на водне ресурсе на простору Србије јужно од Саве и Дунава.Разматрање предметне проблематике извршено је кроз развој и примену семи-квантитативне методологије за анализу ризика од загађивања површинских иподземних вода на регионалној размери. Примењена ...анализа ризика, водни ресурси, водна тела, рудничке воде, рударскиотпад, аналитички хијерархијски процеси, кластер анализа, математичка теоријаатрибута, функције припадности, семи-квантитативне методе... вода. Такође, у грађи ових стена су присутни карбонатни минерали, било у виду уклопака од кречњака, у оквиру цементног материјала или калцитских жица, што им пружа капацитет за неутрализацију. Међу испитиваним напуштеним рударским радовима у карбонатну геолошку средину, сврстани су рудници угља ...Nebojša B. Atanacković. "Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-08-31)
-
Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду
... 44. Чоловић М. Милош 10.10.1997. Проучавање могућности примене подетажне методе са сукцесивним засипањем при експлоатацији магнезитских жица Подземна експлоатација ЛМС З. Петковић А. Глушчевић, М. Лилић 45. Богдановић З. Дејан 24.10.1997. Утицај параметара бушења и минирања ...
... Деушић; Д. Симеуновић 110. Чоловић Милош 19.7.2002. Техно - економски модел избора оптималне методе подземне експлоатација магнезитских жица "Магнохром" - Краљево Рударство З. Петковић З. Петковић; А. Глушчевић; Д. Гагић; Љ. Вукајловић 111. Дулић Иван 12.3.2003. Палиноморфе ...
... 1984. године одбранио и докторску дисертацију под називом: "Прилог проучавању могућности продужења употребе извозних ужади контролом стања свих жица у ужету електромаг- 3. НАСТАВНИЦИ И САРАДНИЦИ ФАКУЛТЕТА У ПЕРИОДУ 1991. – 2015. ГОДИНА 288 нетним мерењима", из уже научне области Примена ...главни и одговорни уредник Душан Поломчић. Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2016
-
Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu
Nikoleta Aleksić (2021)... okarakterisani i elekrohemijski, u troelektrodonom sistemu (radna elektroda – disk od staklastog ugljenika sa nanetim katalizatoro, kontra el. – Pt žica, referentna el. – zasićena kalomelova (ZKE)), u kiseloj sredini Rezultati i diskusija Rezultati fizičko-hemijske i elektrohemijske karakterizacije ...Nikoleta Aleksić. "Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu" in VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2021, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad (2021)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... og piroksena, olivinom i kvarcom dok se plagioklas samo izuzetno javlja. Kvarclatiti (χα) kao i fenodaciti, javljaju se u brojnih korkondantnih žica i proboja u metamorfnom kompleksu Lazarevca. Kvarciti su najčešće silifikovani, delimično alterisani i hidrotermalno izmenjeni. Mineralni sastav ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... og piroksena, olivinom i kvarcom dok se plagioklas samo izuzetno javlja. Kvarclatiti (χα) kao i fenodaciti, javljaju se u brojnih korkondantnih žica i proboja u metamorfnom kompleksu Lazarevca. Kvarciti su najčešće silifikovani, delimično alterisani i hidrotermalno izmenjeni. Mineralni sastav ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... žilica ili pukotinskih ispuna. Obično se tako javljaju pojave pirita, kalcita, kaolinita, hidrotermalnog kvarca (slika 190.). Slika 190. Žica hidrotermalnog kvarca debljine 1 cm u sloju kamenog uglja ležišta „Progorelica“-Ibarski basen (foto B.Miladinović) U uglju je do sada pronadjeno ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)