Претрага
459 items
-
Kvantitativni status podzemnih voda aluvijona Velike Morave (potez Bagrdan - ušće)
Jovana Mladenović, Milan Kresojević, Dušan Polomčić, Dejan Đorđević, Boris Vakanjac, Jugoslav Nikolić, Vesna Ristić Vakanjac (2023)Велика Морава настаје спајањем Јужне и Западне Мораве код Сталаћа и њена дужина тока од формирања до ушћа у Дунав износи 185 км. Укупна сливна површина ове реке заједно са њеним саставницама износи од 37.444 км2 што је територијално око 42% Републике Србије чинећи ову реку њеним главним дреном. Протиче централним делом Србије, најплоднијим земљиштем као и најгушће насељеним деловима наше земље. Добра хидрауличка веза вода Велике Мораве и подземних вода утицале су на то да у оквиру алувијона ...Jovana Mladenović, Milan Kresojević, Dušan Polomčić, Dejan Đorđević, Boris Vakanjac, Jugoslav Nikolić, Vesna Ristić Vakanjac. "Kvantitativni status podzemnih voda aluvijona Velike Morave (potez Bagrdan - ušće)" in Zbornik radova III Kongresa geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem, Neum, 21-23.9.2023., Ilidža : Udruženje/udruga geologa u Bosni i Hercegovini (2023)
-
Просторна анализа епикарста у оквиру карстног система источног дела Суве планине
Епикарст представља највиши део стенске масе који је изложен карстификацији, при чему су главне карактеристике епикарста акумулирање подземне воде и стварање услова за формирање концентрисаних токова у подини ове зоне. У досадашњој пракси истраживања епикарста углавном су коришћене индиректне методе: даљинска детекција, анализа хидрограма карстних врела, хидрохемијске и изотопске анализе, па чак и опити трасирања, док је са друге стране јако мали број истраживача изучавао епикарст директним теренским истраживањима. У раду je приказана иновирана методологија истраживања епикарста, која користи ...Бранислав Петровић, Зоран Стевановић, Вељко Мариновић, Снежана Игњатовић. "Просторна анализа епикарста у оквиру карстног система источног дела Суве планине" in XVI српски симпозијум о хидрогеологији са међународним учешћем, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2022)
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... temperatura srednjomiocenskog klimatskog optimuma (Harzhauser i dr., 2007) Vrlo povoljna klima na jugozapadnim delovima terena je nastupila još tokom srednjeg badena i opstala je tokom gornjeg badena kada su izrasli grebeni krečnjaka sa algama duž planina u Vojvodini (Erdelj, Ležimir, Mutalj, itd ...
... (d'Orbigny) je konstatovana u najnižim delovima krečnjaka koja je prema ovom autoru otkrivena samo Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis) Doktorska disertacija 45 u srednjem toku reke Žeravije. Viši delovi lajtovačke facije su dosta rasprostranjeniji ...
... disertacija 175 mekušaca u jugozapadnoj Srbiji ukazuju da su južni i jugoistočni deo Panonskog basena već bili dobrim delom zahvaćeni transgresijom u donjem, zatim u srednjem i gornjem badenu. Tokom badena nataložene su debele naslage sedimenata sa fosilnom faunom, među kojima mekušci zauzimaju ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... (2012) у речним долинама и равничарском делу Војводине током квартара су таложени: 1. Полициклични речни, речно-језерски, претежно шљунковито песковити седименти, формирани током еоплеистоцена закључно са Гинцом, 2. Речно-барски седименти таложени током средњег плеистоцена – Миндела и Миндел-Риса ...
... у јужном делу Баната, на левој обали Дунава, по стационажи тока од 1087+400 km до 1108+400 km (слика 4.3.1). Ка северу, западу и истоку границу чини нижа речна тераса Дунава и пешчани покрови ниских дина, односно дренажни канал у њиховом подножју. Јужну границу овог подручја чини ток Дунава, односно ...
... детаљно су обрадили Ђурић и сар. (2009) односно Јевтић и Зорић (2012). Средњи и Горњи плиоцен Таложени материјал током средњег и горњег плиоцена чине палудински слојеви, конкордантно исталожени преко горње понтских наслага током плитке језерске фазе. У јужном Банату југоисточно од линије Панчево ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović (2012)Slično većini evropskih zemalja, udeo podzemnih voda u javnom vodosnabdevanju u Srbiji je oko 75%. Najveće rezerve su akumulirane u vodonosnim naslagama intergranularne poroznosti neogene i kvartarne starosti, kao i u karstnim izdanima. One su jedini izvor vodosnabdevanja pijacom vodom za Vojvodinu i veći deo Srbije. Delovi sa malim rezervama podzemnih voda su Šumadija i južni delovi zemlje, gde se koriste u većoj meri površinske vode. Do sada izvedena hidrogeološka istraživanja pokazuju da se zahvata oko 30% obnovljivih rezervi ...... uzorci vode jednom godišnje. Tokom redovnog uzorkovanja voda, analizira se oko 50 razli itih parametara. Zbog neravnomerne pokrivenosti osmatra kom mrežom podzemnih voda, informacije vezane za kvalitativni i kvantitativni status podzemnih vodnih tela u znatnim delovima Srbije nisu adekvatne ili potpuno ...
... Kako su podzemne vode integralni deo vodnog ciklusa, procena bilansa podzemnih voda je neophodna za razvoj održivog planiranja. U skladu sa tim, nekoliko projekata, kao što su „Bilans podzemnih voda u Srbiji“ i „Monitoring resursa podzemnih voda u Srbiji“ su u toku, sa osnovnim ciljem da se obezbedi ...
... imaju identifikovana vodna tela na svojim teritorijama koje su u stvari deo jednog, prekograni nog podzemnog vodnog tela, formiranog u okviru gornje panonskih i donje pleistocenskih sedimenata (Stevanovi et al. 2011). Tokom poslednjih nekoliko godina mnogo više pažnje se obra a na identifikaciju ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović. "Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji" in Vodoprivreda, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2012)
-
Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda
Đorđije M. Božović (2023)Predmet istraživanja doktorske disertacije su bunari sa horizontalnim drenovima beogradskog izvorišta podzemnih voda, drugog najvećeg izvorišta ovog tipa na svetu, čiji je režim rada opterećen procesima intenzivnog starenja prisutnog od samog početka formiranja izvorišta, početkom 1950‒ih godina. Istraživanja sprovedena u okviru izrade disertacije su imala za cilj definisanje nove metodologije izučavanja procesa mehaničkog i biohemijskog kolmiranja drenova izradom detaljnih 3D numeričkih hidrodinamičkih modela, upotrebom postojećih, dostupnih i široko rasprostranjenih računarskih programa. Istraživanja su realizovana simulacijom ostvarenog režima podzemnih voda ...modeliranje podzemnih voda, hidrauličke karakteristike drenova, koeficijent propusnosti drenova, prifilterska zona drena, hidraulički otpori na drenovima, kolmiranje drenova, ulazne brzine podzemnih voda, MODFLOW, CLN Package... sedimenti starijeg i srednjeg pleistocena, – holocenski sedimenti savremenog toka Save i njenih pritoka. Budući da su slične u pogledu litološkog sastava klastita, Božović et al. (2022) ističu da nije jednostavno povući granicu razdvajanja između sedimenata koji pripadaju starijem delu profila rečnih ...
... vezane samo za sedimente formirane tokom starijeg i srednjeg pleistocena (Gaudenyi et al., 2012; 2013; 2014; Knežević et al., 2018). Eksploatacija podzemnih voda preko bunara sa horizontalnim drenovima (kao i bušenih vertikalnih bunara) je vezana za stariji deo profila kvartarnih naslaga (ranije poznat ...
... relativno uniformnim srednjozrnim do krupnozrnim peskovima, sa šljunkovitim peskovima u bazalnom delu. Pleistocenske rečne naslage su stvorene tokom toplih, odnosno umerenih faza donjeg i srednjeg pleistocena, kroz više sukcesivno taloženih ciklusa aluvijalne sedimentacije (Nenadić et al., 2016; ...Đorđije M. Božović. Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda, Beograd : [Đ. Božović], 2023
-
Испитивање магнетске сусцептибилности прашине антропогеног порекла
... Primarne čestice su one koje se emituju u obliku čvrste faze tokom sagorevanja gasova na visokim temperaturama. Značajan deo ovih čestica je sastavljen od poluisparljivih jedinjenja koji formiraju organske aerosole. Sekundarne čestice nastaju tokom nukleacije, kondenzacije i koagulacije azotovih i sumpornih ...
... Dalmacija“, 2019. U praksi se one dele na: PM10 čestice (torakalne čestice prečnika manjeg od 10 μm koje mogu da dospeju u gornje delove respiratornog sistema; PM2,5 čestice (respirabilne čestice prečnika manjeg od 2,5 μm, koje mogu da dospeju u donje delove respiratornog sistema); i PM0,1 čestice ...
... Gradištu ne javljaju manje vrednosti tokom vikenda. Izmerene vrednosti prividne prikupljene na dve srpske stanice predstavljaju pouzdani marker stepena antropogenog zagađenja. Podaci su ograničeni na samo četiri meseca, tako da nije izvršen monitoring u toku grejne sezone. Takođe, nedostaju i podaci ...Дубравка Новичић, Весна Цветков, Весна Дамњановић. "Испитивање магнетске сусцептибилности прашине антропогеног порекла" in VII Меморијални научни скуп из заштите животне средине доцент др Милена Далмација Нови Сад, 01-02. април 2019, Природно-математички факултет, Департман за хемију, биохемију и заштиту животне средине (2019)
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... doneti vodenim tokom ove reke budući da se nalaze u blizini toka Gajtanske reke. Konfiguracija terena je takva, da odlomci juvelirskog kamena, lako, relativno kratkim gravitacionim transportom, dospevaju do rečnog toka. Deo rudnog materijala koji potiče sa ležišta Rasovača svojim tokom verovatno ...
... Velikom Kosanicom čini najveći vodeni tok koji protiče kroz lecki kompleks. On drenira veliki deo centralnog, celokupan zapadni, a preko Prolomske reke i, značajno područje severnog dela kompleksa. Tokom izrade disertacije izvršena je geološka prospekcija rečnog toka i aluvijona Kosanice. Osnovni ...
... rezistentni silicijski minerali. Gazdarska reka preko svojih pritoka drenira veliki deo leckog vulkanskog kompleksa. Gajtanska, odnosno, Golema reka, kako se u svom donjem delu toka naziva, drenira značajan deo vulkanskog kompleksa i uliva se u Gazdarsku reku oko 1 km pre pojave Pusto Šilovo. ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
High-resolution sequence stratigraphy of carbonates - theory and examples
Jelena Stefanović, Dejan Radivojević (2020)Циљ рада је да кроз теоријски аспект и примере примене представи секвенциону стратиграфију високе резолуције карбонатних седимената. У том смислу први део се односи на појам и значење високе резолуције у секвенционој стратиграфији. Од временских и просторних скала које одговарају сеизмичким профилима у последњих двадесет година метода је нашла примену на скалама које одговарају бушотинским подацима или изданцима. Као најпогоднији седименти за овај тип истраживања су се показали карбонати јер су осетљиви на еустатичке промене, а основе секвенционе стратиграфије ...... садржаја P (1182 узорка) MIRESCU et al , 2019 Источни део Гетских навлака (Румунија) Седам стартиграфских секција Дебљина седимената је 160-1200 м кимериџ - валендин (~13 милиона година) У оквиру двадесет секвенци "средњег" ранга издвојена је 71 секвенца нижег ранга Укупно ...
... фазама под утицајем гравитације и дејством других агенаса може нарушити равнотежа депонованих седимената и они се затим редепонују у дубље делове басена. Током даље еволуције карбонатне платформе може доћи до поновног успостављања режима високог нивоа (highstand; HS), а CATUNEANU (2006) наглашава ...
... примени методе секвенционе стратиграфије високе 75 резолуције и делом циклостратиграфије на плитководне карбонатне седименте настале на платформама Тетиса (острво Мајорка, Швајцарски Алпи, Румунија, Трарас планине у Алжиру) током периода јуре и креде. Број секција у издвојеним радовима варира од ...Jelena Stefanović, Dejan Radivojević. "High-resolution sequence stratigraphy of carbonates - theory and examples" in Zapisnici Srpskog geološkog društva za 2020. godinu, Srpsko geološko društvo (2020)
-
Definisanje strukturnih odnosa primenom postupka horizontalni gradijent
Različiti postupci matematičkih transformacija se mogu primeniti na gravimetrijskim i magne tometrijskim podacima, kako bi se na istražnom terenu definisali strukturno-tektonski odnosi. U radu su prikazani rezultati dobijeni korišćenjem postupka horizontalni gradijent i ukupni horizontalni gradijent na gravimetrisjkim podacima. Navedeni postupci su pomogli da se detektuju kontakti sa velikim padnim uglom (vertikalni ili subvertikalni kontakti), koji se mogu interpretirati kao rasedi. Za test područije uzet je istražni prostor koji se nalazi na jugoistoku Srbije u okolini Vranjskog basena. Položaji ...... u cen- tralnom i zapadnom delu karte ukazuju na spuštene delove podloge, odnosno u ovom delu terena se nalazi basen. Minimum u centralnom delu karte ima pravac pružanja severoistok-jugozapad, dok se minimum u zapadnom delu prostire u pravcu severozapad-jugois- tok. Na karti Bugeovih anomalija ...
... ukupni horizontalni gradijent. Vranjski basen se nalazi u jugoistočnom delu Sr- bije, a formiran je kao depresiona struktura tokom neo- gena i kvartara. Vranjski rov je složen depresioni pro- stor sa dominatnim centralnim delom, koji se sastoji od jedne relativno uzane zone spuštene od 1000-1500 ...
... slici 9 primećuje se da postoje i izvesna odstupanja. U jugoistočnom delu karte (slika 9) defi- nisan kontakt najverovatnije ukazuje na granicu masivnog magmatskog tela (Surdulički masiv) sa oko- lnim metamorfnim stenama. U ostalom delu karte defi- nisani kontakti ukazuju na postojanje raseda koji su ...Snežana Ignjatović, Ivana Vasiljević, Natalija Jovanović. "Definisanje strukturnih odnosa primenom postupka horizontalni gradijent" in Tehnika, Beograd : Savez inženjera i tehničara Srbije (2019). https://doi.org/10.5937/tehnika1905664I
-
Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva
Ljiljana M. Vasić (2017-07-14)postupaka koji je primenjen u cilju definisanja zona prihranjivanja i veze izmeđupodzemnih i površinskih voda, vremena koje voda provede u podzemlju, pri čemu seformira jedinstven hemijski sastav i temperaturni režim isteklih voda, bili su polaznaosnova za usmerenje na istraživanje karsta i definisanje teme doktorske disertacije.Kučajsko-beljanički masiv se nalazi u istočnoj Srbiji i pripada oblasti Karpatobalkanskogluka i idealan je poligon za istraživanje, obzirom da se u okviru njega nalazejaka karstna vrela i pojave toplih karstnih izvora na relativno malom rastojanju, ...karstni sistemi, geneza podzemnih voda, izotopske metode, starost voda,hidrogeohemijski procesi, dubina cirkulacije podzemnih voda, subtermalne i termalnevode... trijas zastupljen samo donjim i srednjim delom, dok prisustvo gornjeg trijasa paleontološki nije utvrđeno. Ljiljana M. Vasić Doktorska disertacija 64 Jura (J) Jurski sedimenti su nastajali u toku srednje i gornje jure. Taloženje je počelo u srednjoj juri, odnosno u dogeru transgresivno ...
... Mlake. Ponor guta vode površinskog toka, ali je tok u većem delu godine suv. Maksimalni kapacitet gutanja ovog ponora je oko 50-80 l/s. Utvrđena veza sa vrelom Crnog Timoka čini ga izuzetno važnim sa aspekta utvrđivanja izmene kvalitativnih karakteristika voda tokom cirkulacije podzemnih voda od zone ...
... pećine kao vrelskog objekta ima značajno drugačiji režim od prethodno obrađivanih vrela, odnosno iz pećine se formira tok samo pri srednjim i visokim vodama (usled poniranja toka u pećini) te on ne može biti relativan za definisanje režima funkcionisanja karstne izdani formirane u okviru Kučajs ...Ljiljana M. Vasić. "Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-07-14)
-
Funkcionisanje i uticaj epikarsta na režim, bilans i kvalitet podzemnih voda istočnog dela karstnog sistema Suve planine
Branislav Z. Petrović (2020)Epikarst je deo karstne izdani koji se nalazi u okviru nadizdanske zone i predstavlja kompleksnu tačku dodira i mešanja nekonsolidovanog materijala sa površine terena, ostataka karbonatnih stena izmenjenih korozivnim delovanjem vode, živog sveta i njihovih ostataka, koja je delimično zasićena podzemnom vodom. Kompletan sud o stepenu razvoja i prisustva epikarsta na nekom krečnjačkom terenu moguće je doneti uz multidisciplinarna i obavezna detaljna hidrogeološka istraživanja. Poligon za sprovedena istraživanja je bio karstni masiv Suve planine, koja u geološkom i geografskom smislu ...epikarst, karstni sistem, podzemne vode, procesi samoprečišćavanja, hidrohemijski i mikrobiološki procesi u podzemnoj vodiBranislav Z. Petrović. Funkcionisanje i uticaj epikarsta na režim, bilans i kvalitet podzemnih voda istočnog dela karstnog sistema Suve planine, Beograd : [B. Petrović], 2020
-
Prilog poznavanju režima voda reke Visočice
Vesna Ristić Vakanjac, Jovan Nikolić, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Jelena Ratković (2018)Специфични геолошки и хидрогеолошки услови у области слива реке Височице, а пре свега широко распрострањење карбонатног средње тријаског комплекса стена, као и доњо тријаске шарене серије (алевролити, пешчари, конгломерати) имали су за последицу формирање специфичног типа дренажне мреже као и специфичног режима отицаја реке Височице и њених значајнијих притока. У конкретном случају, у горњим деловима слива ове реке као и њених главних притока, у оквиру доњо тријаских седимената развијен је дендритичан тип хидрографске мреже, док преласком на средње тријаске ...Vesna Ristić Vakanjac, Jovan Nikolić, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Jelena Ratković . "Prilog poznavanju režima voda reke Visočice" in 17. Kongres geologa Srbije, Vrnjačka Banja, 17-20.05.2018., Beograd : Srpsko geološko društvo (2018)
-
Tectonothermal evolution of an asymmetric extensional system: the Juhor Mts in Central Serbia (Northern Serbomacedonian massif)
Miloš Radonjić, Uroš Stojadinović, Elco Luijendijk, Dejan Radivojević, Željko Golubović, Nikola Vuković (2018)... вацијом контакта Српско‐ма‐ кедонског масива и Супрагетикума током миоцена. Реактивација се догодила дуж екстензионог детачмента у чијој подини се налазе метаморфити Јухора док је у повлати дошло до таложења доње до средње миоценских наслага у Моравској депресији (Моравски детачмент п ...
... издигнутим пределима у Моравском рову, као што су Црни Врх, Мојсињске и Послонске планине, чине се‐ верни део Српско‐македонског масива. Српско‐македонски масив се одликује средње до високо метаморфисаним фацијама представљеним гнајсевима, дволискунским шкриљцима и амфиболи‐ тима (Dimitrijević ...
... структурно највише делове Дакијске јединице која се одликује Европским тек‐ тонским афинитетом (Matenco and Radivojević, 2012). Новија термохронолошка истраживања на југоистоку Србије и у околини указују да се врхунац метаморфизма у Српско‐македонском масиву одиграо током варисцинског циклуса ...Miloš Radonjić, Uroš Stojadinović, Elco Luijendijk, Dejan Radivojević, Željko Golubović, Nikola Vuković. "Tectonothermal evolution of an asymmetric extensional system: the Juhor Mts in Central Serbia (Northern Serbomacedonian massif)" in 17th Serbian Geological Congress, Vrnjačka Banja, 17-20 maj 2018, Srpsko geološko društvo (2018)
-
Енергетска безбедност Европске уније у светлу актуелне енергетске транзиције
Бобан Павловић, Дејан Ивезић (2021)Енергетска стратегија Европске уније, која од 2015. године обухвата и циљеве у области климатских промена, тежи изградњи „енергетске уније” која потрошачима из ЕУ даје сигурну, приступачну, чисту и одрживу енергију. Енергетска политика ЕУ поставља пред себе амбициозне циљеве у погледу коришћења обновљивих извора – учешће од 32% до 2030. године. Овако опсежну и динамичну енергетску транзицију у Европи усложњава хетерогеност националних енергетских система у погледу структуре енергетског микса, нивоа увозне зависности, као и нивоа технолошког, друштвеног и економског ...енергетска безбедност, Европска унија, енергетски показатељи, природни гас, обновљиви извори енергије... потрошње током најмање 61 дан. Наведене залихе морају бити спремне за употребу у случају кризе [30]. Ове мере су посебно важне због чињенице да европски сектор саобраћаја доминантно (око 94%) зависи од нафте. У ЕУ постоји консензус о томе да развој унутрашњег енергетског тржишта представља део решења ...
... Како највећа руска гасна компанија „Гаспром” процењује, удео водоника у новим гасоводима, попут „Северног тока 2”, може бити и до 70% [45]. Осим тога, Русија планира изградњу „Северног тока 3”, који би се у будућности користио за транспорт зеленог водоника у ЕУ [46]. Рачуница „Гаспром”-а процењује ...
... Повољна цена, самим тим већа приуштивост природног гаса, представља важну димензију енергетске безбедности. У том смислу, изградња „Северног тока 2” и „Турског тока” пружају већу сигурност у снабдевању природним гасом, јер обезбеђују нове руте за увоз руског гаса. Сумирајући енергетску политику ЕУ, ...Бобан Павловић, Дејан Ивезић. "Енергетска безбедност Европске уније у светлу актуелне енергетске транзиције" in Безбедносни форум, Евроазијски безбедносни форум, Београд (2021)
-
Tektonska evolucija severoistočnih Dinarida
... SSZ-JJI i transkurentni rasedi SZ-JI do ISI-ZJZ pružanja. Tokom najmlađe faze su aktivirane duktilne i britl strukture. Ova faza je vezana za intruzije granitoida Bukulje i Brajkovca i značajnu ekshumaciju delova adrijske margine iz dubljih delova usled istovremenog otvaranja Panonskog basena. Duktilne ...
... području planine Bukulje u centralnoj Srbiji izgrađenoj od delova Jadar-Kopaonik i Drina-Ivanjica jedinice. Dobijeni rezultati ukazuju na tri glavne deformacione faze. Najstarija, prealpska deformaciona faza asocirana je sa S-J kontrakcijom tokom kasno paleozojske Variscijske orogeneze. Duktilne strukture ...
... opservirana deformaciona faza vezana je za srednjojursko-eocenske konvergentne procese između kontinentalnih jedinica evropskog i adrijskog afiniteta, tokom zatvaranja Neotetis/Vardar okeana. Prvo je, usled SI-JZ tektonskog skraćenja, formirana S2 folijacija i dm-m otvoreni i izoklini nabori vergentni ...Nikola Ranđelović, Branislav Trivić, Nemanja Krstekanić, Bojan Kostić, Uroš Stojadinović. "Tektonska evolucija severoistočnih Dinarida" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022)
-
The correlation of Upper Miocene lithostratigraphic units of the southern part of the Pannonian basin
Filip Anđelković, Dejan Radivojević (2019)... sedimenata. Ovaj rad u fokus stavlja južni deo Panonskog basena, i to one delove koji su dobro proučeni i gde su izdvajane litostratigrafske jedinice u okviru gornjeg miocena. Konkretni prostor obuhvata severni Banat u Srbiji, jugoistočne delove Mađarske, kao i delove Hrvatske (Slavonske gore i Hrvatsko ...
... basen je klasičan izalučni basen, formiran tokom miocena. Riftogeneza se odvijala po modelu asimetričnog jednostavnog smicanja. Analiza sinkinematskih seizmičkih refleksija pokazuje da je normalno rasedanje migriralo vremenski i prostorno i da se odvijalo u toku velikog vremenskog intervala (otprilike ...
... pripada. 1.Endrőd – Hetin – Medvedski Breg: jezerska dubokovodna sredina 2. Szolnok – Majdan – Andraševec (donji deo): dubokovodni turbiditi 3. Algyő – Mokrin – Andraševec (gornji deo): sedimenti padine 4. Újfalu – Kikinda – Nova Gradiška: plitkovodni deltni sedimenti Gruba naftnogeološka klasifikacija ...Filip Anđelković, Dejan Radivojević. "The correlation of Upper Miocene lithostratigraphic units of the southern part of the Pannonian basin" in Knjiga sažetaka i radova II Kongresa geologa Bosne i Hercegovine, Laktaši BiH, oktobar 2-4, 2019, Udruženje geologa u Bosni i Hercegovini (2019)
-
Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije
Dragana D. Petrović (2015-12-29)Centralni deo Balkanskog poluostrva je geotektonski veoma složen. Tetis je zatvorentokom gornjeg mezozoika, a ofioliti na zapadu i ofioliti Vardarske zone predstavljajuostatke nekadašnjih okeanskih prostora. Najistočniji deo Vardarske zone razlikuje se odsvih ostalih ofiolita na Balkanskom poluostrvu i karakteriše se najizraženijim suprasubdukcijskimafinitetom. Istočna vardarska zona locirana je u centralom delu Srbije.Na severu se prostire do Apusena u Rumuniji, a na jugu obuhvata cetralni deoMakedonije i Peonias zonu u severnoj Grčkoj. Istočna vardarska zona se nalazi istočnood geotektonske jedinice Kopaonik ...... SSZ-JJI. Ovakav model je u dobroj korelaciji sa pojavama ofiolita IVZ na površini. Srednji padni ugao ofiolita IVZ u plićim delovima ispod površine iznosi između 70° i 80°. Srednji padni ugao u dubljim delovima je između 30° i 45°. Ovi rezultati ukazuju da je tektonski položaj ofiolita verovatno ...
... visoke vrednosti (od oko 30 mgal do oko 60 mgal), ukazuju da je kenozojski pokrivač u ovom delu tanak i da se ispod njega nalaze stene velike gustine. U severoistočnom delu karte (D) pojavljuju se anomalije srednjih vrednosti u odnosu na vrednosti anomalija za celo područje, koje predstavljaju stene ...
... GEODINAMIČKE IMPLIKACIJE Rezime Centralni deo Balkanskog poluostrva je geotektonski veoma složen. Tetis je zatvoren tokom gornjeg mezozoika, a ofioliti na zapadu i ofioliti Vardarske zone predstavljaju ostatke nekadašnjih okeanskih prostora. Najistočniji deo Vardarske zone razlikuje se od svih ostalih ...Dragana D. Petrović. "Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-12-29)
-
Upotreba lidar tehnologije i digitalne fotogrametrije primenom iPhone pametnih telefona na primeru rudnika "Rudnik"
Nikola Mirković, Luka Crnogorac, Aleksa Paunović. "Upotreba lidar tehnologije i digitalne fotogrametrije primenom iPhone pametnih telefona na primeru rudnika "Rudnik"" in 15. Simpozijum „Rudarstvo 2024“ Održivi razvoj u rudarstvu i energetici, Vrnjačka banja, 21-24. maj 2024., Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina (2024)
-
Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić (2010)... su na nekoliko lokacija uglavnom u severnom delu istražnog podru ja. Donji trijaski sedimenti predstavljeni su kvarcnim peš arima i konglomeratima, kre njacima i alevrolitima. Srednji trijas (T2) - Stene srednjeg trijasa utvr ene su u severnom delu podru ja, u okolini Novog Kneževca, i predstavljene ...
... ne su na nekoliko lokacija uglavnom u severnom delu istraznog podrucja. Donji trijaski sedimenti predstavljeni su kvarcnim peS¢arima i konglomeratima, kre¢njacima i alevrolitima. Srednji trijas (T,) - Stene srednjeg trijasa utvrdene su u severnom delu podrucja, u okolini Novog KneZevca, i predstavljene ...
... slojeve (u prvi direktno, a u drugi pretakanjem iz prvog kroz slabije vodopropustan me usloj). Deo ove koli ine voda se zahvata eksploatacionim bunarima, a deo se prihvata drenažnim kanalima i površinskim tokovima. U varijantama sa klimatskim promenama evapotranspiracija ima najniže vrednosti jer je ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić. "Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela" in Vodoprivreda 42 no. 04-Jun, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2010): 223-235