Претрага
225 items
-
Teorijsko i eksperimentalno određivanje optimalnog broja obrtaja cilindričnih mlinova| sa aspekta kinetičke energije meljućih tela
Nedeljko Magdalinović (1976)Nedeljko Magdalinović. Teorijsko i eksperimentalno određivanje optimalnog broja obrtaja cilindričnih mlinova| sa aspekta kinetičke energije meljućih tela, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1976
-
Uticaj šarže meljućih tela i vremena mlevenja na svojstva proizvoda u fabrici Toza Marković" u Kikindi"
Zorica M. VUKADINOVIĆ (2016)Zorica M. VUKADINOVIĆ. Uticaj šarže meljućih tela i vremena mlevenja na svojstva proizvoda u fabrici Toza Marković" u Kikindi", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2016
-
Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije
Ispitivanja stena kao radne sredine, odnosno materijala sa kojim se gradi, na kome se gradi i u kome se gradi, svojom složenošću zahteva njeno svestrano izučavanje po velikom broju parametara. Zadatak Mehanike stena je da što bolje upozna ponašanje stenske mase i njenu otpornost na dejstvo pritiska, zatezanja i smicanja, kao i dinamičkih svojstava. Poznavanje navedenih parametara i njihova korelacija omogućavaju pouzdaniji izbor parametara za projektovanje danas sve zahtevnijih uslova kako podzemne, tako i površinske eksploatacije. U ovom radu ...mermer, jednoosna čvrstoća na pritisak, čvrstoća na istezanje, brzina longitudinalnih elastičnih talasa, korelacijaJelena Majstorović-Necković, Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije" in 11. Međunarodna konferencija “Ugalj i kritični materijali" CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Rudna mikroskopija
Aleksandar Pačevski (2018)Aleksandar Pačevski. Rudna mikroskopija, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2018
-
Prognoziranje rudnih ležišta u rudnom rejonu istočne Makedonije
Katarina Romić (1982)Katarina Romić. Prognoziranje rudnih ležišta u rudnom rejonu istočne Makedonije, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1982
-
Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)
Darko M. Božović (2016-09-28)Karbonatne sirovine, obzirom na geološku građu Crne Gore predstavljaju jednu od najznačajnijih nemetaličnih mineralnih sirovina. U Crnoj Gori postoje brojna leţišta karbonatnih sirovina (arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena) koja su istraţena ili su u eksploataciji, među kojima rudni reon Bjelopavlića zauzima najznačajnije mjesto.Dosadašnja istraţivanja karbonatnih sirovina na ovom području imala su, međutim, prevashodno uzak istraţivački cilj, utvrđivanje rezervi arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena određenog leţišta, ili preliminarna ispitivanja kvaliteta krečnjaka u njima, sa ...karbonatne mineralne sirovine, arhitektonsko - građevinski kamen, tehničko - građevinski kamen, karbonatna punila, rudni reon Bjelopavlića, potencijalnost.... og kamena rudnog reona Bjelopavlića. D . Božović: M ineragenija i potencijalnost resursa karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna G ora) - d oktorska d isertacija 158 T a b ela 6/4: Srednje vrijednosti fizičko - m ehaničkih karakteristika ležišta i pojava А G К i ТG К ...
... šupljinama kamen iz leţišta i pojava rudnog reona Bjelopavlića moţemo svrstati u grupu teških, sa zapreminskim masom 2,5 - 3,0 g/cm3 (Bilbija, 1984). Vrijednosti zapreminske mase sa porama i šupljinama variraju od 2,580 g/cm3 (leţište Maljat) do 2,713 g/cm3 (pojava Mali Garač), dok se vrijednosti ...
... vrijednost se kreće se od 2,60 do 2,80 g/cm3. Vrijednost specifične mase krečnjaka iz leţišta tehničko - građevinskog i arhitektonsko - građevinskog kamena rudnog reona Bjelopavlića je dosta ujednačena i kreće se od 2,622 g/cm3 (leţište Sađavac) do 2,726 g/cm3 (leţište Radujev krš). D. Božović: ...Darko M. Božović. "Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-28)
-
Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić (2010)... periodu od dve godine (01.01.2008 - 31.12.2009.g.) Klju ne re i: me ugrani ne izdani, hidrodinami ki model, izvorišta podzemnih voda, održivo koriš enje UVOD Realizacija radova po Projektu "Održivi razvoj Ma arsko-Srpskih me ugrani nih vodnih tela (SUDEHSTRA)" imali su za cilj sagledavanje ...
... periodu od dve godine (01.01.2008 - 31.12.2009.g.) Kljutme reci: medugraniéne izdani, hidrodinamicki model, izvoriSta podzemnih voda, odrZivo kori8¢enje UVOD Realizacija radova po Projektu§ "OdrZivi razvoj Madarsko-Srpskih medugrani¢énih vodnih tela (SUDEHSTRA)" imali su za cilj sagledavanje uticaja ...
... h međugraničnih vodnih tela Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić Дигитални репозиторијум Рударско-геолошког факултета Универзитета у Београду [ДР РГФ] Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela | Dušan Polomčić, Zoran ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić. "Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela" in Vodoprivreda 42 no. 04-Jun, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2010): 223-235
-
Karakteristike rudnih minerala područja Veluče
Saša Krstić (1993)Saša Krstić. Karakteristike rudnih minerala područja Veluče, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1993
-
Metalogenija rudne zone Mitrašinci- Istočna Makedonija
Orce Spasovski (1993)Orce Spasovski. Metalogenija rudne zone Mitrašinci- Istočna Makedonija, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1993
-
Metalogenija rudne zone Tajmište-Zapadna Makedonija
Dragi Smiljkov (1994)Dragi Smiljkov. Metalogenija rudne zone Tajmište-Zapadna Makedonija, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1994
-
Prognoziranje rudnih ležišta u južnom reviru Blagojevog kamena
Rajko Kondžulović (1992)Rajko Kondžulović. Prognoziranje rudnih ležišta u južnom reviru Blagojevog kamena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1992
-
Doprinos otkopavanju sigurnosnih rudnih ploča rudnika Trepča" - Stari Trg u uslovima neposredno podzasipom"
Milenko Cupara (1978)Milenko Cupara. Doprinos otkopavanju sigurnosnih rudnih ploča rudnika Trepča" - Stari Trg u uslovima neposredno podzasipom", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1978
-
Izvori rudnih komponenti hidrotermalnih ležišta(uporedna analiza genetskih modela na primeru ležišta Zletovo)
Novak Blečić (1983)Novak Blečić. Izvori rudnih komponenti hidrotermalnih ležišta(uporedna analiza genetskih modela na primeru ležišta Zletovo), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1983
-
Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)
Darko M. BOŽOVIĆ (2016)Darko M. BOŽOVIĆ. Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2016
-
Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović (2012)Slično većini evropskih zemalja, udeo podzemnih voda u javnom vodosnabdevanju u Srbiji je oko 75%. Najveće rezerve su akumulirane u vodonosnim naslagama intergranularne poroznosti neogene i kvartarne starosti, kao i u karstnim izdanima. One su jedini izvor vodosnabdevanja pijacom vodom za Vojvodinu i veći deo Srbije. Delovi sa malim rezervama podzemnih voda su Šumadija i južni delovi zemlje, gde se koriste u većoj meri površinske vode. Do sada izvedena hidrogeološka istraživanja pokazuju da se zahvata oko 30% obnovljivih rezervi ...... Usvajanjem Zakona o vodama u 2010.g., Srbija u potpunosti prihvatila standarde, terminologiju i ciljeve koji su sadržani u Evropskoj okvirnoj direktivi za vode. Set podzakonskih akata je pripremljen, a me u njima Pravilnik o odre ivanju površinskih i podzemnih vodnih tela (Službeni glasnik RS 96/10). ...
... Usvajanjem Zakona o vodama u 2010.g., Srbija u potpunosti prihvatila standarde, terminologiju i ciljeve koji su sadrzani u Evropskoj okvirnoj direktivi za vode. Set podzakonskih akata je pripremljen, a medu njima Pravilnik 0 odredivanju povrSinskih i podzemnih vodnih tela (Sluzbeni glasnik RS 96/10). Na ...
... podzemnih vodnih tela i prikazani su na slici 1. Na osnovu tipa izdani, sva podzemna vodna tela su podeljena na porozna (kvartarna i neogena), karstna i ispucala. Slika 1. Karta sa ucrtanim podzemnim vodnim telima u Srbiji (Izvor: Zakon o odre ivanju površinskih i podzemnih vodnih tela, Službeni ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović. "Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji" in Vodoprivreda, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2012)
-
Metodologija utvrđivanja i procena tehno-ekonomskih faktora i parametara za površinsku eksploataciju u elaboratima rudnih rezervi nemetaličnih mineralnih sirovina
Zoran Stanković (1986)Površinska eksploatacija, tehno-ekonomski fakzori, elaborati, rudne rezerve, nemetalične mineralne sirovineZoran Stanković. Metodologija utvrđivanja i procena tehno-ekonomskih faktora i parametara za površinsku eksploataciju u elaboratima rudnih rezervi nemetaličnih mineralnih sirovina, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1986
-
Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije
Dragana D. Petrović (2015-12-29)Centralni deo Balkanskog poluostrva je geotektonski veoma složen. Tetis je zatvorentokom gornjeg mezozoika, a ofioliti na zapadu i ofioliti Vardarske zone predstavljajuostatke nekadašnjih okeanskih prostora. Najistočniji deo Vardarske zone razlikuje se odsvih ostalih ofiolita na Balkanskom poluostrvu i karakteriše se najizraženijim suprasubdukcijskimafinitetom. Istočna vardarska zona locirana je u centralom delu Srbije.Na severu se prostire do Apusena u Rumuniji, a na jugu obuhvata cetralni deoMakedonije i Peonias zonu u severnoj Grčkoj. Istočna vardarska zona se nalazi istočnood geotektonske jedinice Kopaonik ...... fliš, JS - jurski sediment (gornjojurski melanž), D - dijabaz, G - gabro, Amph.- uglavnom amfiboliti, gnajs, mermer, škriljci, kvarciti, Sch.- uglavnom škriljci, krečnjaci Duž profila BB’ ofioliti IVZ su modelovani kao jedinstveno telo sa nepromenljivim vrednostima za gustinu i susceptibilnost ...
... IVZ u ovom delu terena nisu jedinstveno telo kao na područjima lociranim u severnom delu (Srbija i Makedonija), već su sastavljeni od više manjih tela, između kojih se nalaze metamorfiti (Slika 47b). Posebno je izražena promena u padnom uglu ovih tela. U severenoj Grčkoj, a verovatno i sa druge ...
... vardarske zone na teritoriji Srbije javljaju se kao tela izdužena u pravcu SSZ-JJI, dugačka 20 km i široka nekoliko km. Ovi izdanci su locirani u okolini Kragujevca i u okolini Kuršumlije. Na teritoriji Makedonije izdanci ofiolita predstavljeni su telima izduženim u pravcu SZ-JI, dugačkim oko 50 km i ...Dragana D. Petrović. "Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-12-29)
-
Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2012)... Usvajanjem Zakona o vodama u 2010.g., Srbija u potpunosti prihvatila standarde, terminologiju i ciljeve koji su sadrzani u Evropskoj okvirnoj direktivi za vode. Set podzakonskih akata je pripremljen, a medu njima Pravilnik 0 odredivanju povrSinskih i podzemnih vodnih tela (Sluzbeni glasnik RS 96/10). Na ...
... podzemna vodna tela izmedu Srbije, Madarske i Rumunije, bazirana na osnovu kriterijuma za velike prekograniéne izdani u slivu reke Dunav. Rumunija, Madarska i Srbija imaju identifikovana vodna tela na svojim teritoriiama koje su u stvari deo jednog, prekograni¢nog podzemnog vodnog tela, formiranog u okviru ...
... Na teritoriji Srbije je identifikovano 153 podzemnih vodnih tela i prikazani su na slici 1. Na osnovu tipa izdani, sva podzemna vodna tela su podeljena na porozna (kvartarna i neogena), karstna i ispucala. Jlerenga =— [pannua Peny6nuxe Cp6uje OO Bogua noapyyja CD) TpaHnya BoaHor Tena nogsemHux BoAa ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji" in Zbornik radova XIV srpskog simpozijuma o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 17-20. maj 2012. godine , Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2012)
-
Dosadašnja saznanja o bijelim boksitima na prostoru Crne Gore
Mia Jovanović, Slobodan Radusinović, Vladimir Simić. "Dosadašnja saznanja o bijelim boksitima na prostoru Crne Gore" in Geološki glasnik (2023)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... Pravilnika o utvrđivanju vodnih tela površinskih i podzemnih voda („Sl.glasnik RS“, br: 96/2010.), na teritoriji Republike Srbije, izdvojeno je ukupno 493 vodna tela površinskih voda i 5 vodnih tela površinskih voda koja pripadaju jezerima. Za svako izdvojeno vodno telo, dat je naziv vodotoka kome ...
... data kategorija vodnog tela, dužina i šifra vodnog tela i vodno područje kom pripada. U odnosu na mesto ispusta rudničkih voda i drugih otpadnih voda iz analiziranih rudnika uglja u površinske vodotokove, u četri slučaja se to vrši direktno u neko od izdvojenih vodnih tela prema gore navedenom ...
... vodnih tela. Ovo razvrstavanje je izvršeno prema sledećim elemnentima kvaliteta: a) biološkim; b) hemijskim i fizičko-hemijskim koji su od značaja za biološke elemente, za datu kategoriju i dati tip vodnog tela površinskih voda; Rudnik Mesto izliva rudničkih voda Šifra vodnog tela Naziv ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)