Претрага
44 items
-
Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)
Љупко Рундић, Мери Ганић (2020)Љупко Рундић, Мери Ганић. "Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2020)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... Okeanski basen čiji je relikt glavna Vardarska zona je zatvoren u periodu srednja-gornja jura, dok je ogranak Vardarskog okeana čiji je relikt zapadni pojas Vardarske zone otvoren u gornjem delu norijskog kata (gornji trijas), i ostao je otvoren, razdvajajući Adrija ploču od Evroazije, do mastrihta ...
... oblasti, odnosno zapadnog Vardarskog okeana, koji je otvoren u gornjem norijskom katu (gornji trijas), verovatno usled subdukcije ka zapadu okeanske litosfere glavnog Vardarskog okeana i postojao je do gornjeg mastrihta (kraj gornje krede) (Karamata, 1995; Karamata et al., 2000b). U centralnoj ...
... okeana) se u dinaridskom regionu odvijalo tokom gornje krede i donjeg paleocena. Subdukcija i procesi vezani za aktivni obod su završeni zatvaranjem Tetisa putem kolizije Alpskog orogena sa južnim kontinentalnim obodom Evrope pre oko 65 Ma, na granici gornje krede i tercijara (Cvetković et al., 2000a) ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... Okeanski basen čiji je relikt glavna Vardarska zona je zatvoren u periodu srednja-gornja jura, dok je ogranak Vardarskog okeana čiji je relikt zapadni pojas Vardarske zone otvoren u gornjem delu norijskog kata (gornji trijas), i ostao je otvoren, razdvajajući Adrija ploču od Evroazije, do mastrihta ...
... oblasti, odnosno zapadnog Vardarskog okeana, koji je otvoren u gornjem norijskom katu (gornji trijas), verovatno usled subdukcije ka zapadu okeanske litosfere glavnog Vardarskog okeana i postojao je do gornjeg mastrihta (kraj gornje krede) (Karamata, 1995; Karamata et al., 2000b). U centralnoj ...
... okeana) se u dinaridskom regionu odvijalo tokom gornje krede i donjeg paleocena. Subdukcija i procesi vezani za aktivni obod su završeni zatvaranjem Tetisa putem kolizije Alpskog orogena sa južnim kontinentalnim obodom Evrope pre oko 65 Ma, na granici gornje krede i tercijara (Cvetković et al., 2000a) ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... peščari i glinci (Petrović 2011). Gornju kredu (K2) izgrađuju senonske tvorevine predstavljene laporcima i peščarima, žućkastim peskovitim krečnjacima i aktinolitskim peščarima. Gornja kreda ovog dela sokobanjskog basena, završava se serijom peščara gornjeg mastrihta koji su najbolje otkriveni ...
... laporci, ugalj; T3 – krečnjaci gornjeg trijasa; T2 – krečnjaci srednjeg trijasa; C – karbonski peščari; SF – argilošisti, fliti i peščari karbona; F – filiti karbona; M – mermeri karbona; ------ - resed; - kontura rudarskih radova Karbonatne tvorevine gornjeg trijasa (T3), čine jednim delom ...
... serije“ gornjeg trijasa (T3), slika 60. 84 Slika 60. Geološki profil terena kroz deo ležišta antracita „Mala Čuka“ J1 – lijaski ugljonosni klastiti: konglomerati, kvarcni peščari, glinci, ugalj, glinoviti škriljci; T3 – konglomeratično-karbonatna „šarena“ serija gornjeg trijasa; ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)