Претрага
79 items
-
Eksploatacioni učinci ugljenih sistema na površinskom kopu Tamnava–Zapadno polje
U radu su analizirani eksploatacioni učinci ugljenih sistema na površinskom kopu Tamnava–Zapadno polje. Period analize je prvih šest meseci tekuće godine. Analiza je vršena sa aspekta ostvarene proizvodnje, kvaliteta uglja, efektivnog vremena rada, kapacitetnog i vremenskog iskoršćenja i zastoja sistema. Za poređenje podataka različitih parametara koji po svojoj prirodi nisu međusobno uporedivi, u radu su korišćene metode višekriterijumskog odlučivanja.... podrazumevao je otkopavanje većih količina jalovine sa ciljem otvaranja donjih slojeva uglja za IV BTD liniju. Najveća raslojenost u ležištu javlja se na obodu kopa koji predstavlja zapadnu granicu eksploatacionog polja. Sa aspekta kvaliteta otkopanog uglja, podaci su preuzeti iz mesečnih operativnih planova ...Marko Lazić, Filip Miletić, Milena Lekić, Veljko Rupar, Željko Petrović, Lazar Žujović . "Eksploatacioni učinci ugljenih sistema na površinskom kopu Tamnava–Zapadno polje" in 10th International Conference Coal 2021, Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju, Zlatibor (2021)
-
Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија)
Милош Велојић (2021)Главни циљ испитивања хидротермалног система Чукару Пеки је разумевање процеса који су довели до његовог настанка, а посебно еволуције рудоносних флуида из којих је настала рудна минерализација. Утврђено је да је овај систем настао у периоду пре 86,78 - 85,19 Ma из магматског интрузива који је био богат водом и имао висок оксидативни потенцијал. Током хлађења, из овог магматског интрузива су издвојени веома врели флуиди, који су имали температуре изнад 600°С и висок салинитет. У ...Борска металогенетска зона, Тимочки магматски комплекс, порфирска лежишта, високосулфидациона лежишта, флуидне инклузије, рудне парагенезе, геохронологија, хидротермалне алтерације, LA-ICP-MS... који се простире на растојању од приближно 100 m од обода високосулфидационе зоне, у фрактурама преовлађују смектит и монтморилонит. Слабије развијени аргилитски фронт се уочава и изнад лежишта, док се главна зона аргилитске алтерацие налази по ободу и испод Горње зоне. Sillitoe (2017) сматра да је ...
... Sillitoe (2010) наводи да се фације хидротермалних алтерација у порфирским системима смењују по следећем распореду (идући од магматског интрузива ка ободу лежишта): 1) калијска алтерација, 2) хлоритско-серицитска алтерација, 3) серицитска алтерација и 4) напредна аргилитска алтерација. Поред поменутих ...
... алтерациони фронт око високосулфидационе минерализације) и дистални ореол аргилитске алтерације (који се простире на растојању од приближно 100 m од обода високосулфидационе зоне). Ова алтерација је вероватно довела до формирања зона богатих глином, које су због своје ниске пропусности представљале баријеру ...Милош Велојић. Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија), Београд : [М. Велојић], 2021
-
Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“
Mihajlo Topalović (2023)Površinski kop „Veliki Krivelj“ nalazi se u blizina grada Bora i u neposrednoj blizini sela Krivelj. Od 2018. godine je u vlasništvu kineske kompanije „Zijin“ koja ima udeo od 63% vlasništva celokupnog RTB-a Bor. Na površinskom kopu obavlja se masovna eksploatacija rude bakra opremom visokog kapaciteta. Za bušenje se koriste bušilice prečnika od 250 do 310 mm, a za utovar minirane rude i jalovine bageri čija je zapremina kašike 15 m3 i 22 m3. Za površinski kop „Veliki Krivelj“ ...Mihajlo Topalović. Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“, 2023
-
Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел
Синиша Арсеновић (2019)Лежиште угља Ђурђевик представља источни део Бановићког угљеног басена и припада северној страни босанске офиолитске зоне унутрашњих Динарида у чији састав улазе стене палеозојске, мезозојске и кенозојске старости. Језерска доњомиоценска угљоносна серија изграђена је од лапоровито-глиновитих седимената са једним слојем мрког угља. Дебљина угљеног слоја креће се у интервалу од 5 до 25 m са генералним правцем пружања СЗ - ЈИ и падом према ЈЗ. У зони обухваћеноj геофизичким истраживањима изражена je пострудна тектоника у виду раседа мањег и ...... у северном, западном и јужном ободу Ђурђевичког басена изграђују амфиболити и комплекс ултрабазично- перидотитских стена, вероватно палеозојске (PZ) старости. Положај који данас заузимају резултат је интензивног издизања, нарочито у току алпске орогенезе. Дуж обода као и у зонама већих тектонских ...
... тектонских линија перидотитске масе су серпентинисане. Горњепермски битуминозни кречњаци и шкриљци јављају се дуж јужног обода басена. 2.3.2. Мезозоик Мезозоик (MZ) је представљен стенама тријаске и јурске старости. Тријас (Т) На ширем подручју басена развијен је комплетан тријас. Доњи тријас ...
... представљен је белим, пешчарима, кварцитима и кварцним конгломератима, дебљине до 200 m. Ови седименти изграђују југозападни обод басена. Творевине средњег и горњег тријаса развијене су у јужном ободном делу басена, а изграђене су од кречњака, кречњака са рожнацима, местимично од чистих рожнаца ...Синиша Арсеновић. Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел, Београд : Рударско-геолошки факултет, 2019
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... Ovi putevi su povezani sa putevima od regionalnog značaja koji prolaze obodom kompleksa. Mineragenetske karakteristike i potencijalnost juvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa 8 Severnim obodom kompleksa prolazi regionalni put Prokuplje-Kuršumlija, koji se nastavlja ...
... severozapadni i zapadni deo kompleksa. Sa istočne strane vulkanskog kompleksa značajni su asfaltni putevi Lebane–Bojnik i Bojnik–Magaš. Južnim obodom kompleksa, dolinom reke Jablanice, prolazi regionalni put Leskovac– Lebane–Medveđa–Tulare. Oko kompleksa prolaze značajni regionalni putevi koji ...
... termama sa temperaturama od 26 do 31,5°C. Za lecki vulkanski kompleks vezana je i Sijarinska banja koja se nalazi na njegovom krajnjem južnom obodu. Predstavljena je većim brojem izvora čije su vode različitog hemijskog sastava (alkalne, kisele i gvožđevite) sa temperaturom od 68-76oC. Ove dve ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... Пожаревац (Малешевић и сар. 1979). Неоген Неогени седименти чине највећи део терена. Ови седименти обухватају широки простор између западног обода долине Велике Мораве на западу и долине Пека на истоку, чинећи основни састав Пожаревачке греде, Божевачке косе, Моравског рова и Млавског басена ...
... шљункови средњег и горњег плеистоцена као и копнени лес горњег плеистоцена. Холоцен Холоценске наслаге имају знатну дебљину и распрострањеност по ободу и у оквиру алувијалних равни Велике Мораве и њених већих притока. Могу се поделити у две генетске секвенце: падинску и флувијалну. Падинском секвенцом ...
... исту минералну асоцијацију као и седименти фације корита. На површини терасе јављају се лесоидни седименти као продукти спирања копнених лесова са обода долине (Малешевић и сар. 1979). Алувијум (a) Алувијални седименти изграђују широке алувијалне равни Велике Мораве и њених притока. У оквиру њих ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
P-T analiza RMU Bitola – krupne klase
Nemanja Dobrosavljević (2024)Cilj ovog diplomskog rada je bio ispitivanje mogućnosti i tehnologije čišćenjauglja, kao i predstaviti rezultate pliva – tone analize koja ima za cilj ocenu mogućnosti čišćenja uglja - krupnih klasa posmatranog uzorka. Da bi se ispitivanje i analiza mogućnosti čišćenja rovnog uglja u REK Bitola uspešno priveli kraju, moralo se uraditi uzorkovanje reprezentativnog uzorka iz koga se potom izdvaja prvi deo koji služi za određivanje sadržaja vlage. Pored tog dela iz uzorka se izdvaja i drugi njegov deo koji će ...ugalj, lignit, Bitola, PT analiza, pliva-tone analiza, čišćenje uglja, suvi ugalj, vlažan ugalj, pepeo, donja toplotna moć, čist ugalj, jalovina, bilans... prisutni u neposrednoj i široj okolini tog područja. Celo područje uokviruju u svojevrsnom "obod-u" visoke planine (Selečke, Baba, Nidte i Ilinske). Karakteristično za navedene planine koje čine obod REK Bitola je da su im vrhovi sa nadmorskom visinom i preko 2000 m. Kada područje posmatramo tJ ...Nemanja Dobrosavljević. P-T analiza RMU Bitola – krupne klase, 2024
-
Минерагенија зеолитских туфова Србије
Vladan Kašić (2018-02-05)Лежишта наших зеолитских туфова (Златокоп, Игрош, Јабланица 1, Беочин, Топоница и Сланци) која су овде била предмет детаљних истраживања, просторно и генетски везана су за вулканске и вулканокластичне стене маринских средина сенонске и неогенске старости и језерске седименте неогене старости и настала су као продукт девитрификације вулканског стакла.Током лабораторијских испитивања при изради ове докторске дисертације, примењене су следеће аналитичке методе: оптичка испитивања петрографских препарата; рендгенска дифракција праха (XRD); скенирајућа електронска микроскопија (СЕМ метода); хемијска карактеризација зеолитских туфова у оквиру ...... лежишта ''Златокоп'' - локалитет ''Кормињош'' на дан 31.05.2013. године износиле су 673.582 тона. Изданци туфова у Игрошу откривени на крајњем јужном ободу крушевачког неогеног басена су панонске старости, исто као и код Трбуња у топличком басену (Чичулић, 1958 , из Мојић, 2010).. Нешто детаљније податке ...
... Златокоп (према Милићевић и др., 2013) 30 2.2. Геологија лежишта зеолитског туфа Игрош Лежиште зеолитских туфова Игрош захвата крајњи јужни обод миоценског Крушевачког басена (слике 2.5. и 2.6.). На подручју лежишта издвојена су два рудна поља (Mojić, 1998; Мојић, 2010): - Шовићи-Ђорђевићи ...
... (алкална средина – ph 9,5-10) и дотур материјала –вулкански пепео, лапили и други туфозни материјали као и материјал од кристаластих шкриљаца са обода басена. Од зеолитских минерала утврђено је присуство минерала клиноптилолита. На око 25-30 km ваздушне линије од лежишта зеолитског туфа Топоница ...Vladan Kašić. "Минерагенија зеолитских туфова Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-02-05)
-
Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković (2017)The Visočica River rises in Bulgaria, on the Berovo Mountain. Its course in Bulgaria is 16.7 km long. It enters Serbia near the village of Donji Krivodol. Up to the village of Pakleštica, or the beginning of Lake Zavoj, its right-bank tributaries are the Krivodolštica, the Vodenička, the Rosomačka and the Dojkinačka. There are no left-bank tributaries. Among the tributaries, water levels and discharges are gauged only on the Dojkinačka River. The Vodenička had also been gauged but only ...... реке (запад) и Криводолштице (исток). Од Росомачке реке и непосредног слива реке Височице одваја их вододелница која идући од југа ка северу иде ободом Обрежа, пролази источно од Понора преко Вучје главе (1282 м н. в. и 1326 м н. в.) и у овом делу одваја Воденичку реку од непосредног слива реке Височице ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković. "Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers" in Pirotski zbornik, Pirot : Narodna biblioteka Pirot (2017). https://doi.org/10.5937/pirotzbor1742001R
-
Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije
Vladimir Šaraba (2021)Sa namerom definisanja hidrogeološke uloge i značaja mikrobiološkog diverziteta odabranih pojava mineralnih voda Srbije, primenom sistema biodetektora, dokazano je prisustvo gvožđevitih, sulfato-redukujućih, sluz-produkujućih, heterotrofnih aerobnih i denitrifikacionih bakterija, na osnovu čega je proračunat rizik od razvoja procesa biokorozije i biohemijske inkrustacije, te zdravstveni rizik. Uz procenu rizika, izvedene su analize skenirajuće elektronske mikroskopije biofilmova i hidrogeohemijsko modeliranje, te makroskopska, otpička i difrakciona ispitivanja naslaga inkrustacije, dok je fizičko-hemijskim analizama utvrđena vrednost ukupne mineralizacije iznad 1 g/L, kao i povišeni ...biohidrogeologija, SEM analize, makroskopska i optička ispitivanja, rendgenska difrakcija praha, hidrogeohemijsko modeliranje, BART analize, metabarkoding analize mikrobioma, fizičko-hemijske analize, starenje bunara (biokorozija, biohemijska inkrustacija i biozarastanje), zdravstveni rizik... petrološkog tipa (Protić, 1995). Tako, u okviru andezitskog masiva istočne Srbije i njegovog oboda izdvojene su hidrohemijske provincije hidrokarbonatnih voda u vulkanskim stenama i karbonatnim stenama oboda i provincije sulfatnih voda (Dragišić & Stevanović, 1994a). Uvod 58 1.2.2.1 Mineralne ...
... lekovitih mineralnih voda u sklopu Selters Banje 1.2.2 Magmatogeni masivi Hidrogeološki masivi, koji po genezi mogu biti magmatogeni, sedimentni i metamorfni, predstavljaju sveukupnost regionalnih bezvodnih i vodonosnih zona, razloma i delova masivnih stenskih kompleksa za koje je karakterističan jedninstven ...
... Barič, budući da je na ovim delovima terena registrovana serija peskova i šljunkova koja pokriva gornjekredne flišne tvorevine koje se duž istočnog oboda raslojavaju u više horizonata peskova i sarmatskih krečnjaka. Zastupljeni tipovi izdani registrovani u okviru neogenih i kvartarnih sedimenata šireg ...Vladimir Šaraba. Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije, Beograd : [V. Šaraba], 2021
-
Investigating distant effects of the Moesian promontory: Brittle tectonics along the western boundary of the Getic unit (East Serbia)
In this study, we report evidence for brittle deformation in a part of the Carpatho–Balkan orogen, which is explained in terms of effects of the rigid Moesian promontory of the European plate on fault kinematics in East Serbia. We focus on the westernmost part of the Getic Unit of the East Serbian Carpatho–Balkanides, i.e. the Gornjak–Ravanica Unit, located between two main thrusts that were repeatedly activated from Early Cretaceous to recent times. We combine a new data set on ...Getikum, Mezijska jedinica, Karpato-balkanski orogen, krte deformacije, Gornjačko-ravanička jedinicaAna Mladenović, Milorad D. Antić, Branislav Trivić, Vladica Cvetković. "Investigating distant effects of the Moesian promontory: Brittle tectonics along the western boundary of the Getic unit (East Serbia)" in Swiss Journal of Geosciences, Springer (2019). https://doi.org/10.1007/s00015-018-0324-5
-
Tektono-termalna evolucija kontakta Dinarida i Karpato-Balkanida u području Jastrepca
Dalibor Erak (2019)Predmet istraživanja doktorske disertacije je tektonska evolucija područja planine Jastrebac u centralnoj Srbiji, gde višefazna tektonska aktivnost od mezozoika do danas komplikuje rekonstrukciju strukturnih odnosa i geološke evolucije ovog prostora. Kompleksna višefazna evolucija planine Jastrebac u Srbiji je demonstrirana kombinovanjem kinematskih podataka prikupljenih na terenu i mikrostrukturnih opservacija sa dodatnim termohronološkim podacima “fission track” i podacima odredbe starosti metodom U-Pb na cirkonima. Gornjokredna ekshumacija bila je praćena gornjokredno-eocenskim navlačenjem i magmatizmom vezanim za kontinentalnu koliziju, pri čemu je akreciona ...... metasedimente i mafite. Zaključak dosadašnjih istraživanja je da nisko do srednje metamorfisan kompleks Velikog Jastrepca sa granitoidom predstavlja metamorfni "core complex", ekshumiran mehanizmima ekstenzione tektonike u paleogenu (Marović et al., 2007). Međutim, imajući u vidu složenost tektonske ...
... mase, izdvojene kao Moravska jedinica. Prema istim autorima, nisko do srednje metamorfisan kompleks Velikog Jastrepca sa granitoidom predstavlja metamorfni "core complex", ekshumiran mehanizmima ekstenzione tektonike u paleogenu. Takođe, navodi da bi ekstenzija mogla biti najverovatnije vezana za desna ...
... može uočiti na osnovu redukcije veličine zrna minerala i njihove transformacije u minerale nižeg stepena, kao što su hlorit i sericit. Proučavani metamorfni asamblaž upućuje na temperature od oko 400 °C. Uzorci prikupljeni iz stena Moravske jedinice pokazuju da ovom neometamorfizmu prethodi ranija ...Dalibor Erak. Tektono-termalna evolucija kontakta Dinarida i Karpato-Balkanida u području Jastrepca, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija
Dragana D. Đurić (2019)U radu je prvi put opisan deo herpetofaune (Anura i Squamata) iz neogenih i kvartarnih lokaliteta Srbije. Obrađeni su lokaliteti Sibnica, Prebreza, Lazarevc, Vračević i Riđake, neogene starosti. Lokaliteti kvartarne starosti su pećine Mala i Velika Balanica, Pešturina, Hadži Prodanova, Baranica, Vrelska pećina i sedimentne ispune fisura u kamenolomima Venčac i Beočin. U radu je prikazana je taksonomska analiza herpetoloških ostataka. Pored taksonomske analize fosilnog materijala dat je kratak geografsko-geološki opis proučavanih lokaliteta, osnovne osteološke karakteristike anura i skvamata ...... nalazi se u ataru sela Gornja Sibnica u centralnoj Srbiji, oko 40 km JZ od Jagodine, odnosno 15km JZ od Rekovca (sl. 5). Geološki pripada zapadnom obodu Levačkog neogenog basena (Marković 2008a, Knežević et al. 2016). Fosilno nalazište otkriveno je na desnoj obali Poljanskog potoka. Lokalitet je prvi ...
... donjovilična kost (compound) identifikovana je u pećini Pešturina. Ova kost je kod N. tessellata robusnije građe u odnosu na N. natrix. Medijalni obod mandibularne fose je znatno viši od lateralnog, a koronoidni nastavak ispupčeniji u odnosu na blago zaobljen kod N. natrix. STRATIGRAFSKO–GEOGRAFSKA ...
... vlažnosti ili tipa podloge dobijaju se još precizniji podaci o mikrostaništima, kao što su otvorene–suve ili otvorene vlažne livade, kamenite padine ili obodi vodenih basena (Blain et al. 2008). Na primer, Anguis fragilis preferira zatvorena šumska staništa, ali se sreće i u vlažnim livadama. Lacerta agilis ...Dragana D. Đurić. Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... Sedimentologija gornje krede centralnog dela Vardarske zone 12 3. GEOTEKTONSKA I GEOLOŠKA GRAĐA Istraživano područje čini deo severnog oboda Maljenskog ofiolitskog masiva, koji sa geološkog i tektonskog aspekta predstavlja veoma interesantnu oblast. Maljenski ofiolitsi masiv pripada jednom ...
... istraživanja. 3.1. Trijas U istraživanom području se kontinuirano preko perma talože trijaske sedimentne stene. Trijaske stene se nalaze po obodu ispitivanog područja, odnosno uz Jadarski ili Drinski paleozoik (Srećković-Batoćanin 2001). Sa okolnim stenama su u tektonskom odnosu. Stratigrafski ...
... krede centralnog dela Vardarske zone 17 Ultramafitski kumulati (lerzoliti (σ) i feldspatski peridotiti (σf)) su konstatovani na severnom obodu Maljenskog ofiolitskog masiva. U tektonskom su kontaktu sa gabrovima. Od tektonita se razlikuju po kumulatnoj strukturi. Lerzoliti su izgrađeni ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)
Љупко Рундић, Мери Ганић (2020)Љупко Рундић, Мери Ганић. "Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2020)
-
Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije
Marina D. Ćuk (2018-02-23)Osnovni cilj doktorske disertacije predstavljao je definisanje prirodnih koncentracija (engl. background values) U, Th, i K u podzemnim vodama, i definisanje hidrogeohemijskih uslova koji utiču na distribuciju navedenih elemenata u podzemnim vodama...prirodni radioaktivni elementi, podzemna voda, geohemijske sredine, hidrogeohemijski uslovi, neparametarska statistička analiza, logistički model, hidrohemijsko modeliranje... Slika 3.11. Geološka karta sa kružnim dijagramima hemijskog sastava uzorkovanih podzemnih voda (Kovačević et al. 2016) Granitoid Bujanovca Metamorfni pojas Paleozojske starosti smešten unutar istočno-evropskog Alpskog orogenog pojasa, izgrađuju metamorfisane stene kontinentalne kore i sedimenti ...
... depresije (Protić 1995) (Slika 3.4.). Kao karakteristične pojave izdvajaju se izvori sa visokim temperaturama u Srbiji koji se pojavljuju upravo po obodu vulkanogenih kompleksa kao što su Vranjska Banja i Novopazarska banja. 33 Slika 3.4. Šematski prikaz strukture vulkanskog masiva sa formiranim ...
... mogu da predstavljaju sekundarne izdani ugljokiselih voda, a zone dreniranja se javljaju uglavnom na mestima isklinjavanja sedimentnih stena, na obodu basena (Slika 3.7.) (Marinković 2013). Slika 3.7. Šematski profil hidrogeoloških struktura ugljokiselih voda u zonama tercijarnih sedimenata ...Marina D. Ćuk. "Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-02-23)
-
Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije
Dragana D. Petrović (2015-12-29)Centralni deo Balkanskog poluostrva je geotektonski veoma složen. Tetis je zatvorentokom gornjeg mezozoika, a ofioliti na zapadu i ofioliti Vardarske zone predstavljajuostatke nekadašnjih okeanskih prostora. Najistočniji deo Vardarske zone razlikuje se odsvih ostalih ofiolita na Balkanskom poluostrvu i karakteriše se najizraženijim suprasubdukcijskimafinitetom. Istočna vardarska zona locirana je u centralom delu Srbije.Na severu se prostire do Apusena u Rumuniji, a na jugu obuhvata cetralni deoMakedonije i Peonias zonu u severnoj Grčkoj. Istočna vardarska zona se nalazi istočnood geotektonske jedinice Kopaonik ...... (Mercier, 1966; Sandulescu, 1984; Schmid et al., 2008). Na udaljenosti od 15 km severno od linije profila DD’, unutar SMM, nalazi se ekstenzioni metamorfni kompleks (eng. core complex). Ovaj kompleks je najverovatnije posledica panonske ekstenizje (Marović et al., 2002; Koroneos et al. 2011; Cvetković ...
... Postaje doktorant-stipendista Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, 2010. godine, po projektu osnovnih istraživanja “Magmatski, metamorfni i sedimentni procesi alpskog orogena u centralnom delu Balkanskog poluostva”. U toku doktorskih studija bila je stipendista stručne organizacije ...
... smatraju da su 2 paleozojske jedinice, koje danas prostorno odvajaju ofiolitske pojaseve (Drina-Ivanjica, Jadar i Kopaonik), zapravo delovi oboda Afrike, koji “izviruju“ ispod raskinutih ofiolita. Na drugoj strani, drugi autori (npr. Robertson and Karamata, 1994; Karamata, 2006; Robertson ...Dragana D. Petrović. "Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-12-29)
-
Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra
Aleksandar Milojević (2024)Nakon radova otvaranja i početka eksploatacije, rudno telo bakra velikih rezervi zahteva i veliku količinu eksploziva da bi se ostvario zacrtan kapacitet. Samim tim, neophodno je izraditi funkcionalan magacin eksploziva koji će biti pristupačan svim horizontima i koji će moći da ispuni celokupni kapacitet svih horizonata. Obzirom da će se u magacinu skladištiti eksploziv, on mora ispunjavati specijalne uslove kako bi skladištenje bilo bezbedno. Neophodno je isprojektovati magacin tako da ispuni sve zahteve po pitanju količine i načina skladištenja eksploziva, ...... obodnim delovima rudnog tela. Pojave samorodnog S uočene su u u vidu prorastanja u sulfidima ili kao kasnija faza u vidu nagomilanja ili prožilaka po obodu ležišta. Šupljikava silicija je uočena lokalno, uglavnom unutar ležišta. Alunit je nastao singenetski sa kovelinom ı gradi žice, ali se Javlja ı ...Aleksandar Milojević. Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra, 2024
-
Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)
Darko M. Božović (2016-09-28)Karbonatne sirovine, obzirom na geološku građu Crne Gore predstavljaju jednu od najznačajnijih nemetaličnih mineralnih sirovina. U Crnoj Gori postoje brojna leţišta karbonatnih sirovina (arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena) koja su istraţena ili su u eksploataciji, među kojima rudni reon Bjelopavlića zauzima najznačajnije mjesto.Dosadašnja istraţivanja karbonatnih sirovina na ovom području imala su, međutim, prevashodno uzak istraţivački cilj, utvrđivanje rezervi arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena određenog leţišta, ili preliminarna ispitivanja kvaliteta krečnjaka u njima, sa ...karbonatne mineralne sirovine, arhitektonsko - građevinski kamen, tehničko - građevinski kamen, karbonatna punila, rudni reon Bjelopavlića, potencijalnost.... sedimenti zone Visokog krša, odnosno rudni reon Bjelopavlića (područje Danilovgrada i Spuţa). U okviru formacije rudistnih krečnjaka gornje krede oboda Bjelopavlićke ravnice i uzvišenja koja se izdiţu iz same ravnice, otkriveno je više leţišta i pojava arhitektonsko - građevinskog (ukrasnog) kamena ...
... Jovanovića, sjeverno od Danilovgrada i u izvorištu Zete ispod Bogetića. Sedimenti mastrihta zastupljeni su na sjevernom, zapadnom i jugoistočnom obodu Bjelopavlićke ravnice, često u bazi paleocensko - eocenskog fliša, kao i na uzvišenjima koja se izdiţu iz ravnice: Visočica, Maljat i Spuška glavica ...
... saţimanjima u konvergentoj zoni Dinarida i Jadranske ploče, što je praćeno spuštanjem i uobličavanjem juţnojadranske depresije i izdizanjem dinaridskog oboda, kao i jakim vertikalnim pokretima, preteţno izdizanjem dinaridskog orogena. Na ovaj način formirani su interesantni neostrukturni sadrţaji koji ...Darko M. Božović. "Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-28)
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... na jugu. Druga struktura je locirana pravcem Novi Sad - Bačka Palanka, uglavnom duž toka Dunava i predstavlja južni obod centralne depresije. Treći razlom pruža se južnim obodom Fruške gore i prostire na istok, prema Rumuniji. Najznačajniju strukturu orijentacije S-J predstavlja razlom duž toka ...
... Bačke 26 m. Utvrđeno je da je bačkim lesom prekrivena velika aluvijalna lepeza Dunava, koja se prostire od Budimpešte i završava u Bačkoj južnim obodom lesne zaravni. Blago je nagnuta ka jugoistoku, sa nadmorskim visinama od 90 do 125 m. Lesna zaravan u Bačkoj sastavljena je od više horizonata ...
... ove horst-planine (ili "ostrvske" planine, jer su tokom razvoja basena bile kopno) pripadaju unutrašnjim Dinaridima i da predstavljaju (markiraju) obod ove geotektonske jedinice. Izradom dubokih bušotina na celom području Srbije, u drugoj polovini prošlog veka, utvrđeno je da su geološke tvorevine ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)