Претрага
230 items
-
Geološko-ekonomska efektivnost istraživanja niskomanganskih ruda gvožđa u SR BiH
Ibrahim Kličić (1984)Ibrahim Kličić. Geološko-ekonomska efektivnost istraživanja niskomanganskih ruda gvožđa u SR BiH, 1984
-
Metodologija kompleksnih geotehničkih istraživanja na pregradnim mestima za visoke brane
Dubravka čolić (1996)Dubravka čolić. Metodologija kompleksnih geotehničkih istraživanja na pregradnim mestima za visoke brane, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1996
-
Geomagnetska i gravimetrijska istraživanja tercijarnih magnetita Vardarske zone
Biljana Smiljanić (2001)Biljana Smiljanić. Geomagnetska i gravimetrijska istraživanja tercijarnih magnetita Vardarske zone, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2001
-
Problemi konzervacije mineralnih sirovina u savremenim uslovima
Dejan Milovanović (1965)Dejan Milovanović. Problemi konzervacije mineralnih sirovina u savremenim uslovima, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1965
-
Metodologija istraživanja morenskog materijala u funkciji sistema površinske eksploatacije
(2003)Metodologija istraživanja morenskog materijala u funkciji sistema površinske eksploatacije, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2003
-
Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije
Dragana D. Petrović (2015-12-29)Centralni deo Balkanskog poluostrva je geotektonski veoma složen. Tetis je zatvorentokom gornjeg mezozoika, a ofioliti na zapadu i ofioliti Vardarske zone predstavljajuostatke nekadašnjih okeanskih prostora. Najistočniji deo Vardarske zone razlikuje se odsvih ostalih ofiolita na Balkanskom poluostrvu i karakteriše se najizraženijim suprasubdukcijskimafinitetom. Istočna vardarska zona locirana je u centralom delu Srbije.Na severu se prostire do Apusena u Rumuniji, a na jugu obuhvata cetralni deoMakedonije i Peonias zonu u severnoj Grčkoj. Istočna vardarska zona se nalazi istočnood geotektonske jedinice Kopaonik ...... ofiolita na većim dubinama, neophodno je uključiti i seizmička istraživanja na ovom prostoru. Takvi podaci, međutim, do danas, ne postoje. Ovaj deo ostaje neobjašnjen do kraja i može se dalje proučavati uz uključivanje dodatnih istraživanja i metoda. Scenario po kojem su IVZ ofioliti jednim delom prirasli ...
... severnoj Grčkoj. Istočna vardarska zona se nalazi istočno od geotektonske jedinice Kopaonik i zapadno od Srpsko-makedonske mase. Mnoga istraživanja sprovedena na prostoru zapadnog i centralnog dela Vardarske zone dovela su do toga da su prostorni položaj i međusobni odnosi ovih ofiolita sa susednim ...
... zone pokazuju značajne razlike u poređenju sa ofiolitima Dinarida, kao i onih iz zapadnih i centralnih delova Vardarske zone. Mnoga istraživanja sprovedena na prostoru zapadnog i centralnog dela Vardarske zone dovela su do toga da su prostorni položaj i međusobni odnosi ovih ofiolita sa susednim ...Dragana D. Petrović. "Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-12-29)
-
Why classical sequence stratigraphy doesn't work in Pannonian basin?
Dejan Radivojević (2018)... likog prostora za akumulaciju sedimenata dok drugi zastupaju mišljenje o laganom reži‐ mu tonjenja usled kojeg dolazi do formiranja malog prostora za akumulaciju sedimenata. Usled asimetrije polugrabena i njihovog tonjenja koje je kontrolisano jednim glavnim rasedom, stvaranje prostora za za ...
... u sistemskom pojasu faze kasne maksimalne riftogeneze iskošavanje sedimenata je manje nego ranije i sedimenti zapunjavaju veći deo preostalog prostora za deponovanje. Slika 1. Regionalni geološki profil kroz srpski deo Panonskog basena (ter Borgh et al, 2015). Figure 1. Regional geologi ...Dejan Radivojević. "Why classical sequence stratigraphy doesn't work in Pannonian basin?" in 17th Serbian Geological Congress, Vrnjačka Banja, 17-20 maj 2018, Srpsko geološko društvo (2018)
-
Primena kiselinskih obrada u cilju poboljšanja karakteristika kolektor stena
U toku eksploatacionog veka jednog ležišta različiti uticaji uzrokuju nastanak oštećenja stena koje se nalaze u pribušotinskoj zoni. Oštećene stene se odlikuju začepljenjem pornog prostora koje se manifestuje smanjenom propusnošću, pa se kao posledica toga javlja pad proizvodnje fluida. U cilju rešavanja ovog problema postoje različite stimulativne metode koje se sa uspehom primenjuju širom sveta. U Srbiji postoji praksa, da se prilikom rešavanja problema oštećenja stena najčešće koriste tretmani kiselinskih obrada. Ove metode se zasnivaju na primeni kiselinskih rastvora ...Natalija Burgić, Dušan Danilović, Branko Leković. "Primena kiselinskih obrada u cilju poboljšanja karakteristika kolektor stena" in Tehnika, SMEITS (2022)
-
Praktikum iz neotektonike
Uroš Stojadinović, Nemanja Krstekanić (2019)Uroš Stojadinović, Nemanja Krstekanić. Praktikum iz neotektonike, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Енергетска транзиција система даљинског грејања - могућности и изазови
Марија Живковић, Дејан Ивезић (2023)Највише енергије у зградама у Србији троши се на загревање простора. Због тога ће системи даљинског грејања имати важну улогу у процесу транзиције целокупног енергетског сектора. Мере и активности морају да буду усмерене и на потрошњу и производњу енергије. У раду је дат преглед потенцијала различитих обновљивих и алтернативних извора енергије, који се могу користити за производњу топлотне енергије. Приказани резултати су приказани са различитим нивоом детаљности, у зависности од расположивих података, а који могу да служе као ...Марија Живковић, Дејан Ивезић . "Енергетска транзиција система даљинског грејања - могућности и изазови" in Стручно-научна конференција ТОПС 2023, Златибор, Србија, мај 2023., Шабац : Пословно удружење "Топлане Србије" (2023)
-
Збирка решених задатака из Mатематике I
Драган Станков (2016)Драган Станков. Збирка решених задатака из Mатематике I, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2016
-
Primena aeromagnetskih i gravimetrijskih podataka pri izrad geofizičkog-geološkog modela dela Timočkog magmatskog kompleksa
Snežana Ignjatović (2023)Geofizičke metode istraživanja imaju veoma veliki značaj pri definisanju Zemljine potpovršine, pošto podaci dobijeni geofizičkim merenjima mogu da se koriste za izradu geofizičko – geološkog modela za prostor koji se istažuje. Na primeru sevrnog dela Timočkog magmatskog kompleksa (TMK) u radu je prikazano kako se primenom geofizičkih (aeromagnetskih i gravimetrijskih) i geoloških podataka može napraviti model istažnog terena u cilju definisanja potpovršine. TMK predstavlja najveće vulkansko područje u Srbiji, koje se nalazi u istočnoj Srbiji. Rezultati geofizičko-geološkog ...Snežana Ignjatović. "Primena aeromagnetskih i gravimetrijskih podataka pri izrad geofizičkog-geološkog modela dela Timočkog magmatskog kompleksa" in 14. simpozijum sa međunarodnim učešćem "Rudarstvo 2023", Zlatibor 30.maj-2. jun 2023, Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina (2023)
-
Efekti regeneracije bunara na primeru Grabovičkog polja kod Kladova
Na mnogim izvorištima podzemnih voda javljaju se problemi smanjenja eksploatacionog kapaciteta kao posledica starenja bunara. Bunar tokom vremena menja svoje performanse, bilo da je u eksploataciji ili van radnog procesa. Na njegovo starenje utiče veliki broj faktora. Kao posledice javljaju se ekonomski, privredni i socijalni problemi. Regeneracija bunara je u praksi pokazala najbolje efekte za rešavanje ovih pitanja. Na prostoru Kladovskog ključa u priobalju Dunava koristi se drenažni sistem bunara za odbranu od visokih vodostaja. Prilikom provere stanja bunara ...Ivana Cvejić, Veselin Dragišić, Vladimir Živanović, Tijana Vinčić. "Efekti regeneracije bunara na primeru Grabovičkog polja kod Kladova" in Tehnika , Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd (2022). https://doi.org/10.5937/tehnika2204431C
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... ornitofaune i ihtiofaune na prostoru Peštera nije zanemarljivo ni prisustvo sisara, insekata i druge faune. Ljiljana V. Grujičić - Tešić Doktorska disertacilja GEONASLEĐE GOLIJE I PEŠTERA 42 5. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA Dosadašnja geološka istraživanja na Goliji i Pešteru, sa ...
... zastupljenih litoloških članova na prostoru Pešterske visoravani javljaju se karstni, pukotinski i zbijeni tip izdani (Lješević i dr., 2004). Ljiljana V. Grujičić - Tešić Doktorska disertacilja GEONASLEĐE GOLIJE I PEŠTERA 35 Detaljna hidrogeološka istraživanja pešterske visoravni sproveo ...
... Golije”. Tokom istraživačkih radova na prostoru Golije došlo se do značajnih rezultata, u više uzoraka konstatovano je prisustvo zlata, srebra i volframa, što predstavlja doprinos poznavanju metalogenije Golije. I kada je u pitanju pregled ranijih istraživanja biodiverziteta i geodiverziteta Golije ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Razvoj rudarstva i metalurgije olova i cinka u rudniku ,,Trepča’’ – Stari Trg
Posle seobe Srba 1690. i 1735. godine, dolazi do prestanka eksploatacije rudnika na prostoru sadašnje Srbije i nakon zastoja od blizu 200 godina, aktivirana je rudarsko-metalurška delatnost u Srbiji u drugom kvartalu 20. veka. Prve koncesije otkupili su Englezi 1926. godine, zatim se aktiviraju rudnici u Starom Trgu (1927.), Kišnici (1927.), Ajvaliji (1930.), Novom Brdu (1933.), a u Zvečanu počinje da radi Flotacija (1930.) i Topionica sa Rafinerijom olova (1939.). U Kosovskoj Mitrovici počinje sa radom hemijska industruja 1961. ...Slobodan Trajković, Branislav Nikolić, Željko Kamberović, Sanja Bajić. "Razvoj rudarstva i metalurgije olova i cinka u rudniku ,,Trepča’’ – Stari Trg" in Bakar (2022). https://doi.org/10.5937/bakar2202011T
-
Uticaj starosti i sastava komunalnog otpada na zbijanje
Bez obzira na mogućnost da se komunalni otpad koristi kao sirovina, u Srbiji je i dalje osnovni vid odlaganja na komunalne deponije. Iako je odlaganje na deponije prema hijerarhiji otpada najnepovoljnije rešenje, u odnosu na ranije formirana smetilišta i neuređene deponije, ipak se sistemski dolazi do prikupljanja podataka, što se može smatrati poboljšanjem prakse. Mehanička obrada komunalnog otpada zbijanjem predstavlja jednu od osnovnih metoda tretmana otpada. U radu će biti komentarisan uticaj sastava i starosti komunalnog otpada na parametre ...Jovana Janković Pantić, Dragoslav Rakić, Irena Basarić Ikodinović, Tina Đurić. "Uticaj starosti i sastava komunalnog otpada na zbijanje" in V simpozijum društva za Geotehniku R. Severne Makedonije, ISRM Specialized Conference, Društvo za Geotehniku Severne Makedonije (2022)
-
Hidrogeološka uloga i značaj geofizičkog karotaža pri hidrogeološkim istraživanjima na primeru Panonskog basena
Zoran Rakić (1996)Zoran Rakić. Hidrogeološka uloga i značaj geofizičkog karotaža pri hidrogeološkim istraživanjima na primeru Panonskog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1996
-
Hidrogeologija Srema sa aspekta istraživanja novih ležišta podzemnih voda i njihovog zahvatanja
Zoran Rakić (2001)Zoran Rakić. Hidrogeologija Srema sa aspekta istraživanja novih ležišta podzemnih voda i njihovog zahvatanja, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2001
-
Upravljanje rizikom pri istraživanju i proračunu rezervi ležišta magnezita Maljensko-Suvoborskog masiva
Svetlana Vukotić (2006)Svetlana Vukotić. Upravljanje rizikom pri istraživanju i proračunu rezervi ležišta magnezita Maljensko-Suvoborskog masiva, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2006
-
Istraživanje rizika rada od štetnosti na površinskim kopovima ležišta ruda metala
Vladimir Ivanović (1999)Vladimir Ivanović. Istraživanje rizika rada od štetnosti na površinskim kopovima ležišta ruda metala, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1999