Претрага
522 items
-
Анализа могућности селективног одлагања на површинским коповима источног дела Колубарског басена угља
Илић Саша, Шубарановић Томислав, Димитријевић Бојан. "Анализа могућности селективног одлагања на површинским коповима источног дела Колубарског басена угља" in Зборник радова 8. Међународне конференције УГАЉ 2017, Београд, Србија:Југословенски комитет за површинску експлоатацију (2017): 125-130
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... povlatnim i podinskim ugljenim slojem razvijenim uglavnom u središnjem delu sinklinale. c) Prostor južnog dela basena (južni delovi polja Tamnava-istok, Tamnava-zapad, Radljevo, zapadni deo polja ˝F˝i severozapadni deo polja Šopić-Lazarevac) gde je ugljena serija predstavljena ugljenim slojevima ...
... istočnom delu sekcije Venčani ii pretstavljaju nastavak ignimbritske mase Misače. Mestimično se zapažaju postupni prelazi ovih stena prema kvarc-latitima sjedne i tufovima sa druge strane. Neogen Kolubarskog basena Formiran je, početkom gornjeg miocena, na južnom obodu Panonske potoline ...
... otvoren prema panonskom basenu. Produktivni deo basena podeljen je rekom Kolubarom na istočni i zapadni deo. U geološkom smislu ležište predstavlja jedinstvenu celinu gde je odlaganje organske Željko R. Cvetković Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj. ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... povlatnim i podinskim ugljenim slojem razvijenim uglavnom u središnjem delu sinklinale. c) Prostor južnog dela basena (južni delovi polja Tamnava-istok, Tamnava-zapad, Radljevo, zapadni deo polja ˝F˝i severozapadni deo polja Šopić-Lazarevac) gde je ugljena serija predstavljena ugljenim slojevima ...
... istočnom delu sekcije Venčani ii pretstavljaju nastavak ignimbritske mase Misače. Mestimično se zapažaju postupni prelazi ovih stena prema kvarc-latitima sjedne i tufovima sa druge strane. Neogen Kolubarskog basena Formiran je, početkom gornjeg miocena, na južnom obodu Panonske potoline ...
... otvoren prema panonskom basenu. Produktivni deo basena podeljen je rekom Kolubarom na istočni i zapadni deo. U geološkom smislu ležište predstavlja jedinstvenu celinu gde je odlaganje organske Željko R. Cvetković Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj. ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Osnove nove litostratigrafske sistematizacije zapadnog dela kolubarskog basena
Marijana Petrović, Dušan Polomčić , Dragoljub Bajić. "Osnove nove litostratigrafske sistematizacije zapadnog dela kolubarskog basena" in Proceedings of the XVI Serbian Symposium on Hydrogeology, Zlatibor, Serbia, 28. September - 02. October, 2022, University of Belgrade - Faculty of mining and geology (2022)
-
Prognozna ocena resursa kaolinitskih glina u sedimentnim basenima Srbije
Vladimir M. Simić (2003)Kaolinitske gline predstavljaju jednu od privredno najznačajnijih nemetaličnih mineralnih sirovina u Srbiji. Ležišta tih glina odavno se istražuju i eksploatišu u Aranđelovačkom i Kolubarskom basenu i basenima vlašićkog antiklinorijuma. Osim toga, u većem ili manjem obimu istražene su mnoge lokalnosti, a na nekima od njih vršila se povremena eksploatacija. Dosadašnja istraživanja kaolinitskih glina imala su, međutim, prevashodno uzak istraživački cilj - utvrđivanje rezervi glina određenog ležišta, dok su istraživanja regionalnog karaktera bila malog obima i vezana za delove pojedinih ...prognozna ocena, resursi kaolinitskih glina, sedimentni baseni, Srbija, geologija, mineralogija, kvalitet, potencijalnostVladimir M. Simić. Prognozna ocena resursa kaolinitskih glina u sedimentnim basenima Srbije, Beograd : V. Simić, 2003
-
Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2012)... Dunav. Rumunija, Madarska i Srbija imaju identifikovana vodna tela na svojim teritoriiama koje su u stvari deo jednog, prekograni¢nog podzemnog vodnog tela, formiranog u okviru gornje panonskih i donje pleistocenskih sedimenata (Stevanovicé et al. 2011). Tokom poslednjih nekoliko godina mnogo viSe paznje ...
... zahvatanja podzemnih voda u koliéini veéoj od one koja se obnavija. Nadeksploatacija neogenih izdani zabeleZena je u juznoj Backoj, Kostola€ékom basenu, i neogenom basenu kod Paracina i Jagodine. Za razliku od juZne Backe, Paracina i 16 Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji ...
... sprovedene odredene aktivnosti sa Madarskom i Rumunijom. Status podzemnih voda je delom bolje definisan u zakonodavnoj regulativi u Republici u odnosu na prethodni period kada su u pitanju propisi o vodama, dok je u manjem delu zakonskih akata ali koji su mati¢ni za oblast geologije napravijen presedan u ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji" in Zbornik radova XIV srpskog simpozijuma o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 17-20. maj 2012. godine , Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2012)
-
Stratigraphic implications of the Mio-Pliocene geodynamics in the area of Mt. Avala: new evidence from Torlak Hill and Beli Potok (Belgrade, Serbia)
Mt. Avala is located on the southern margin of the Pannonian basin (SPB), a border zone between the uplifted morphostructures of the Dinarides and Carpathian-Balkanides. Similar to the Pannonian basin, tectonostratigraphic evolution of the Mt. Avala area during the last 23 Ma has is characterized by syn- and post-rifting processes as well as tectonic inversion. Here, we present the results of field investigations of the Miocene‒Pliocene dynamics that led to different spatial positions of the same stratigraphic units (e.g. ...... hic implications of the Mio-Pliocene geodynamics in the area of Mt. Avala: new evidence from Torlak Hill and Beli Potok 127 EREMIJA, M. (1989): Panonski kat [Pannonian – in Serbian, with an English summa- ry].– In: ANĐELKOVIĆ, M. (eds.): Geology of the general Belgrade area. Vol.IV, Paleogeography ...
... : new evidence from the Vrdnik coal basin (northern Serbia) [Srednje miocenska badenska transgresija: novi dokazi sa prostora Vrdničkog ugljenog basena (Fruška gora, Severna Srbija) ‒ in English with an Serbian summary].‒ Ann. Geol. Pennins. Balk., 74, 9–23. RUNDIĆ, LJ., KNEŽEVIĆ, S., GANIĆ, M. ...
... Viviparus beds in central Croatia.‒ Geologia Croatica, 68/3, 179‒207. doi: 10.4154/GC.2015.15 MAROVIĆ, M. & KNEŽEVIĆ, S. (1985): Neotektonika jednog dela Šumadije i severozapadne Šumadije [Neotectonics of a part of Šumadija and northwestern Serbia – in Serbian, with an English summary].– Ann. Geol. ...Ljupko Rundić, Meri Ganić, Slobodan Knežević, Dejan Radivojević, Miloš Radonjić. "Stratigraphic implications of the Mio-Pliocene geodynamics in the area of Mt. Avala: new evidence from Torlak Hill and Beli Potok (Belgrade, Serbia)" in Geologia Croatica (2019). https://doi.org/10.4154/gc.2019.11
-
P-T analiza uglja RB Kolubara
Rada Vitomir (2024)Rudarski basen Kolubara predstavlja jedno od najvažnijih ležišta lignita u Republici Srbiji i ključni je faktor u snabdevanju zemlje energijom. Kvalitet uglja iz ovog basena direktno utiče na efikasnost termoelektrana i zadovoljenje energetskih potreba. U ovom radu, opisan je značaj tehničke i elementarne analiza uglja kako bi se utvrdili fizičko-hemijski parametri uglja iz Rudarskog basena Kolubara. U drugom delu rada dat je opis P-T analize uglja i njen značaj za ocenu mogućnosti čišćenja uglja. Takođe, dati su i rezultati ...... čišćenja uglja po Henry-Reinhardt-u 29 3. RUDARSKI BASEN KOLUBARA Rudarski basen Kolubara predstavlja jedan od najvažnijih rudarskih regiona u Republici Srbiji, koji se nalazi u zapadnom delu zemlje, u blizini grada Lazarevca. Basen je poznat po rezervama lignita, što ga čini ključnim faktorom ...
... energijom. Ugalj iz ovog basena predstavlja primarni energetski resurs za termoelektrane koje proizvode značajan deo 41 električne energije u Srbiji. Stoga, basen Kolubara ima ključnu ulogu u energetskoj nezavisnosti i stabilnosti zemlje. Tokom godina, razvoj rudarstva u basenu Kolubara bio je praćen ...
... alternativnih izvora energije, predstavljaju važne korake ka održivoj budućnosti Rudarskog basena Kolubara. 3.1. Geografski položaj Geografski položaj Rudarskog basena Kolubara nalazi se u zapadnom delu Srbije, između reka Save ı Kolubare, prostirući se na površini od oko 600 kvadratnih kilometara ...Rada Vitomir. P-T analiza uglja RB Kolubara, 2024
-
Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji
U ovom preglednom radu dat je istorijski pregled razvoja površinske eksploatacije lignita na teritoriji Srbije, uz kratak osvrt na geološki nastanak i kvalitet i rezerve uglja, kao i mogućnosti korišćenja za dalju upotrebu. Kolubarski, Kostolački i Kovinski ugljeni baseni lignita u Srbiji, ne računajući Kosovsko-Metohijski i Drenički u sastavu AP Kosovo i Metohija po Rezoluciji 1244 UN, su ležišta najrasprostranjenijeg uglja - lignita u Srbiji koji se eksploatiše od druge polovine 20. veka na velikom broju površinskih kopova ...Bojan Dimitrijević, Radmila Gaćina, Bogoljub Vučković. "Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični mineral CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Izbor rotornih bagera za proces revitalizacije: primer rotornih bagera SRs 1200 u rudarskom basenu Kolubara
Predrag Jovančić, Dragan Ignjatović, Stevan Đenadić, Filip Miletić, Goran Todorović, Dragan Novaković (2020)Revitalizacija je proces ili skup tehničkih zahvata na mašini kojim se vrši zamena svih dotrajalih ili oštećenih delova metalne konstrukcije. Sastavni deo procesa revitalizacije je i modernizacija zastarele elektro-mašinske opreme. Principi revitalizacije sasvim sigurno nisu sadržani u okviru redovnog godišnjeg ili dnevnog održavanja. Oni predstavljaju održavanje onih veličina koje su značajne za mašinu kao celinu (u ovom slučaju rotorni bager). U ovom radu su analizirani rotorni bageri oznake SRs 1200. Na površinskim kopovima rudarskog basena Kolubara takvih bagera ima ...Predrag Jovančić, Dragan Ignjatović, Stevan Đenadić, Filip Miletić, Goran Todorović, Dragan Novaković. "Izbor rotornih bagera za proces revitalizacije: primer rotornih bagera SRs 1200 u rudarskom basenu Kolubara" in XIV Međunarodna konferencija OMC 2020, Zlatibor, Srbija, 14-17. oktobar 2020., Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2020)
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... podatke o geografskom poloţaju ugljonosnog basena, klimatskim, hidrografskim, hidrološkim i geomorfološkim karakteristikama, kao i o geološkoj graĎi i tektonici ovog područja. Drugi deo bavi se opštim hidrogeološkim karakteristikama ugljonosnog basena. Pored kratkog istorijata hidrogeoloških ...
... obod ugljenog basena čini Selečka planina, čiji vrhovi imaju nadmorske visine preko 1000 m. Planinski deo terena uglavnom je nenaseljen, dok po obodu visokih planina uglavnom egzistiraju manja naseljena mesta. Slika 1.1. Geografski poloţaj leţišta uglja u Pelagonijskom basenu Komunikacione ...
... mreţa sa poloţajem vodomernih i kišomernih stanica u delu sliva Crne Reke Crna Reka svojim tokom predstavlja juţnu i jugozapadnu granicu Suvodolskog neogenog ugljenog basena. Ona je glavni recipijent površinskih voda šire okoline ugljenog basena. Njeno korito je tokom 70–tih godina prošlog veka ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел
Синиша Арсеновић (2019)Лежиште угља Ђурђевик представља источни део Бановићког угљеног басена и припада северној страни босанске офиолитске зоне унутрашњих Динарида у чији састав улазе стене палеозојске, мезозојске и кенозојске старости. Језерска доњомиоценска угљоносна серија изграђена је од лапоровито-глиновитих седимената са једним слојем мрког угља. Дебљина угљеног слоја креће се у интервалу од 5 до 25 m са генералним правцем пружања СЗ - ЈИ и падом према ЈЗ. У зони обухваћеноj геофизичким истраживањима изражена je пострудна тектоника у виду раседа мањег и ...... 3 2. ОПШТИ ДЕО 2.1. Географско-економске карактеристике басена Ђурђевик Басен мрког угља Бановићи налази се 30 km јужно од Тузлe у Босни и Херцеговини (Слика 2.1) и захвата површину од око 65 km2. Подељен је на три лежишта угља/мања басена: 1) Ђурђевик, у источном делу, 2) Бановићи, у ...
... кварцитима и кварцним конгломератима, дебљине до 200 m. Ови седименти изграђују југозападни обод басена. Творевине средњег и горњег тријаса развијене су у јужном ободном делу басена, а изграђене су од кречњака, кречњака са рожнацима, местимично од чистих рожнаца, дебљине 800 до 1000 m. Леже ...
... централном делу и 3) Сеоне, у западном делу басена. Басен мрког угља Ђурђевик је тектонска депресија површине око 15 km2, чија дужа оса износи 5,5 km у правцу запад-исток, а краћа 3 km у правцу север-југ. Слика 2.1 – Прегледна географска карта са положајем басена Ђурђевик (црвени правоугаоник) ...Синиша Арсеновић. Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел, Београд : Рударско-геолошки факултет, 2019
-
Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije
Ispitivanja stena kao radne sredine, odnosno materijala sa kojim se gradi, na kome se gradi i u kome se gradi, svojom složenošću zahteva njeno svestrano izučavanje po velikom broju parametara. Zadatak Mehanike stena je da što bolje upozna ponašanje stenske mase i njenu otpornost na dejstvo pritiska, zatezanja i smicanja, kao i dinamičkih svojstava. Poznavanje navedenih parametara i njihova korelacija omogućavaju pouzdaniji izbor parametara za projektovanje danas sve zahtevnijih uslova kako podzemne, tako i površinske eksploatacije. U ovom radu ...mermer, jednoosna čvrstoća na pritisak, čvrstoća na istezanje, brzina longitudinalnih elastičnih talasa, korelacijaJelena Majstorović-Necković, Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije" in 11. Međunarodna konferencija “Ugalj i kritični materijali" CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
High-resolution sequence stratigraphy of carbonates - theory and examples
Jelena Stefanović, Dejan Radivojević (2020)Циљ рада је да кроз теоријски аспект и примере примене представи секвенциону стратиграфију високе резолуције карбонатних седимената. У том смислу први део се односи на појам и значење високе резолуције у секвенционој стратиграфији. Од временских и просторних скала које одговарају сеизмичким профилима у последњих двадесет година метода је нашла примену на скалама које одговарају бушотинским подацима или изданцима. Као најпогоднији седименти за овај тип истраживања су се показали карбонати јер су осетљиви на еустатичке промене, а основе секвенционе стратиграфије ...... надмашити акомодациони простор у смислу површине басена који карбонати покривају. Често се у каснијим фазама под утицајем гравитације и дејством других агенаса може нарушити равнотежа депонованих седимената и они се затим редепонују у дубље делове басена. Током даље еволуције карбонатне платформе може ...
... настале дискорданце представљају границе секвенци. Због слабе продукције седимената нема довољно материјала којим би се хранили дубљи делови басена па се у тим деловима формирају углавном хемогене творевине. Фаза којом отпочиње стварање следеће секвенце се односи на трансгресивни (Т) режим који се ...
... првенствено везани за настанак системске групе (ST; system tracts; ROKSANDIĆ, 2001). Ове промене се могу одвијати у два правца, ка центру басена или ка обалском делу. У том смислу слојеви и пакети слојева улазе у састав депозиционих система најнижег ранга (CATUNEANU, 2019). Док се са аспекта седиментологије ...Jelena Stefanović, Dejan Radivojević. "High-resolution sequence stratigraphy of carbonates - theory and examples" in Zapisnici Srpskog geološkog društva za 2020. godinu, Srpsko geološko društvo (2020)
-
Maceralni sastav i rang uglja Ibarskog basena
Donjemiocenski ugljonosni Ibarski basen se nalazi u južnoj Srbiji. Intramontanski ektenzivni basen, izdužen u pravcu severozapad-jugoistok ispunjen je slatkovodnim sedimentima koji su formirani kao deo Dinarskog neogenog jezerskog sistema. Paleoreljef basena izgrađen je od paleozojskih amfibolskih škriljaca, sericit-hloritskih škriljaca, krečnjaka, mermera i metabazičnih stena, mezozojskih peščara, laporca, laporovitih krečnjaka, krečnjaka, dolomita, ofiolita i oligo-/miocenskih magmatskih stena. Tercijarne magmatske stene izgrađene su od oligocenskih dacito-andezita i neogenih kvarctlatita/riodacita i piroklastičnih stena. Miocenski sedimenti izgrađeni su od aluvijalnih breča, konglomerata, peščara, ...Željana Novković, Nevena Andrić -Tomašević, Vladimir Simić, Dragana Životić. "Maceralni sastav i rang uglja Ibarskog basena" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022)
-
Analiza pouzdanosti dozera angažovanih na površinskim kopovima RB Kolubara
U radu je izvršena uporedna analiza pouzdanosti transportnih sistema dozera koji rade na površinskim kopovima Rudarskog basena Kolubara. Period za koji je vršena analiza je prvih deset godina eksploatacije. Efikasnost tehnološkog procesa na otkopavanju korisne mineralne sirovine i otkrivke u velikoj meri zavisi od rada dozera. Iskorišćene su matematičke metode za aproksimaciju i identifikaciju zabeleženih vremena u radu, kako bi se dobili analitički pokazatelji pouzdanosti. Na ovaj način se bitno podiže kvalitet upravljanja procesom eksploatacije i održavanja mašina na ...... prikaz različitih proizvođača i tipova dozera angažovanih na površinskim kopovima kolubarskog basena, dok je na slici 1 data njihova zastupljenost. [3] Tablica 1. Različiti proizvođači i tipovi dozera Rudarski basen Kolubara Proizvođač Tip Caterpillar D8R Liebherr PR-752; PR-754 Pengpui PD ...
... ANALIZA POUZDANOSTI DOZERA ANGAŽOVANIH NA POVRŠINSKIM KOPOVIMA RUDARSKOG BASENA KOLUBARA Filip Miletić[footnoteRef:1], Dragan Milčić2, Miloš Tanasijević1, Miloš Milovančević2 [1: ] 1Univerzitet u Beogradu, Rudarsko–geološki fakultet, Đušina 7, Beograd, Srbija 2Univerzitet ...
... Medvedeva 14, Niš, Srbija Sažetak: U radu je izvršena uporedna analiza pouzdanosti transportnih sistema dozera koji rade na površinskim kopovima Rudarskog basena Kolubara. Period za koji je vršena analiza je prvih deset godina eksploatacije. Efikasnost tehnološkog procesa na otkopavanju korisne mineralne sirovine ...Filip Miletić, Dragan Milčić, Miloš Tanasijević, Miloš Milovančević. "Analiza pouzdanosti dozera angažovanih na površinskim kopovima RB Kolubara" in 10th International Conference Coal 2021, Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju, Zlatibor (2021)
-
Analiza uslova formiranja oticaja reke Resave (istočna Srbija)
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Mitrašinović, Veljko Marinović, Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Branislav Petrović, Petar Vojnović (2023)Reka Resava zbog veličine sliva i količine vode koju daje Velikoj Moravi predstavlja jednu od najznačajnijih njenih desnih pritoka. U okviru njenog sliva jasno se izdvajaju gornji, geomorfološki raznolik deo sliva, koji je uglavnom izgrađen od karbonatnih sedimenata, i donji deo koji pripada Velikomoravskom basenu. Proticaj reke Resave se beleži u profilima Manastir Manasija koji kontroliše gornji deo sliva u iznosu od 358 km2 i Svilajnac, koji se nalazi na oko 3.5 km pre njenog ušća i koji kontroliše ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Mitrašinović, Veljko Marinović, Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Branislav Petrović, Petar Vojnović. "Analiza uslova formiranja oticaja reke Resave (istočna Srbija)" in Zbornik radova III Kongresa geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem, Neum, 21-23.9.2023. , Ilidža : Udruženje/udruga geologa u Bosni i Hercegovini (2023)
-
Mikroelementi u kvartarnim sedimentima i lignitu Kostolačko-kovinskog ugljonosnog basena, istočna Srbija – odabrani primeri
Sadržaj, distribucija i način pojavljivanja elemenata u tragovima (mikroelemenata), posebno potencijalno toksičnih i radioaktivnih elemenata u uglju, su od velikog značaja, posebno ako se koriste kao gorivo u termoelektranama (TE). Na osnovu sistematski prikupljenih podataka o elementima u tragovima u uglju, zemljištu i sedimentima, moguće je utvrditi stepen zagađenosti vazduha, zemljišta, vode, kao i negativan uticaj na zdravlje ljudi. Eksploatacija i istraživanje lignita u Kostolcu i Kovinu traje više od jednog veka, dok se sagorevanje lignita sa površinskih kopa ...Bogoljub Vučković, Biljana Radovanović, Dragana Životić. "Mikroelementi u kvartarnim sedimentima i lignitu Kostolačko-kovinskog ugljonosnog basena, istočna Srbija – odabrani primeri" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022)
-
Komparativna analiza završnih kontura površinskog kopa Drmno
Definisanje optimalne završne konture površinskog kopa od suštinskog je značaja za ostvarivanje strateških ciljeva u razvoju rudarskih projekata. Savremeni programski paketi i metode za optimizaciju granica kopa, zasnivaju se na pronalasku završne konture koja obezbeđuje maksimalan profit. U slučaju površinskih kopova uglja, kod kojih osim profita postoji i čitav niz dodatnih kriterijuma i strateških ciljeva, princip optimizacije granica prema profitu, najčešće nije u potpunosti primenjiv. Iz rog razloga za uspešno definisanje granica površinskih kopova, neophodno je sagledati čitavu lepezu ...Dejan Stevanović, Dragan Ignjatović, Tomislav Šubaranović, Mirjana Banković, Petar Marković. "Komparativna analiza završnih kontura površinskog kopa Drmno" in XV Međunarodna konferencija OMC 2022, Zlatibor, 12-15. oktobar 2022., Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2022)
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... Sjeničkom basenu (Slika 36). Sjeničko-štavaljski basen smešten je u opštini Sjenica (u jugozapadnom delu Srbije) U orografskom i geomorfološkom smislu predstavlja kotlinu čija je površina blago zatalasana sa nadmorskim visinama reljefa od 900 m do 1300 mnv i zahvata prostor od 150 km2. Basen je potpuno ...
... Pojave olovocinkane rude su poznate na južnom delu Golije, oko Crnog Vrha, vezane su za granodioritsku intruziju. Javljaju se kao žice i impregnacije. Zona starih radova na Crnom Vrhu pruža se SI-JZ, oko 1,5 km. Šelit je konstatovan u nizu lokalnosti na južnim padinama Golije u kontaktno metamorfnim ...
... makedonskoj masi najviše objekata geonasleđa pripada petrološkim, u Karpato- balkanidima najviše objekata pripada petrološkim i stratigrafskim, a u Panonskom basenu najviše objekta geonasleđa pripada stratigrafskim i petrološkim. U svim geotektonskim jedinicama razvijeni su geomorfološki objekti geonasleđa ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)