Претрага
66 items
-
Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина
Dragoslav R. Banjak (2016-08-25)Упркос неповољном временском и просторном распореду, воде су најзначајнијиприродни ресурс Источне Херцеговине. Ова чињеница довела је до реализацијепројекта „Вишенамјенског хидросистема Требишњица“, којим је, премаМилановићу (2006), до сада обухваћено: седам хидроелектрана, шестакумулација, шест брана, шест тунела укупне дужине 59,7 km, неколикоприступних тунела, 62,5 km бетонског канала кроз Попово поље, канал крозДабарско (6750 m) и Фатничко поље (2770 m) и систем тунел-канал или цјевоводпрема Дубравама.У почетку са доминантним енергетским предзнаком, концепција јетрансформисана у интегрално рјешење вишенамјенског коришћења и заштитевода и животне ...хидрогеохемијски процеси, мултиваријантна статистичкаанализа, инверзно геохемијско моделовање, квалитет воде, употребиљивост водеза наводњавање, слив Требишњице... развијени у флишној и кречњачкој фацији. „Седименти еоценског флиша представљени су крупнозрним и ситнозрним пјешчарима, затим финим зеленим шкриљцима и конгломератима. Кречњачка фација еоцена представљена је танкослојевитим нумулитичним кречњацима“ (Петровић, 1959). Драгослав Р. Бањак ...Dragoslav R. Banjak. "Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Sinteza i strukturna karakterizacija mikroporoznih arsenata i fosfata
Sabina Z. Kovač (2015-09-28)Predmet rada i istraživanja ove doktorske disertacije su sinteza i strukturnekarakteristike novih kristalnih arsenata i fosfata koji sadrže Mg, K, Ca, Mn, Fe, Co, Ni,Cu, Zn, Sr, Ba i druge katjone. U strukturama arsenata i fosfata, AsO4- i PO4-tetraedrinajčešće se vezuju sa tetraedarski ili oktaedarski koordinisanim katjonima prelaznihmetala formirajući otvorene strukture (slojeve ili 3D mreže) sa širokim opsegomrazličitih topologija. U šupljinama ili porama u obliku povezanih ili nepovezanihkanala, tunela, kaveza i međuslojnog prostora mogu se ugraditi različiti vanmrežni joni(obično ...... pojavljuju u prirodi. Prosečna zastupljenost arsena u zemljinoj kori iznosi 1,5 mg/kg (1,5 ppm). Najveće koncentracije javljaju se u glincima i škriljcima, a visoke koncentracije mogu da se jave i u nekim ugljevima. Koncentracije u prirodnim vodama su mnogo niže, naravno, sa višim vrednostima u ...Sabina Z. Kovač. "Sinteza i strukturna karakterizacija mikroporoznih arsenata i fosfata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-09-28)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... Proučavanje površinskih kopova spadaju u tu kategoriju, sa prisustvom sedimentnih stena koje, zajedno sa ugljem, mogu da sadrže peščare, glinovite škriljce, kao i veći broj asociranih minerala (Munro and Crompton., 1999; Pless-Mulloli et al., 2000). Merefield et al., (1995), odredili su mineralni ...
... razvijaju iz podinskih – bituminoznih krečnjaka. Viši delovi donjeg trijasa izgrađeni su od laporovitih krečnjaka, liskunovitih peščara i glinenih škriljaca. U višim odeljcima donjeg trijasa nađena je makro i mikro fauna karakteristična za kampilski potkat. Trijaska serija u ovim oblastima završava ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... Proučavanje površinskih kopova spadaju u tu kategoriju, sa prisustvom sedimentnih stena koje, zajedno sa ugljem, mogu da sadrže peščare, glinovite škriljce, kao i veći broj asociranih minerala (Munro and Crompton., 1999; Pless-Mulloli et al., 2000). Merefield et al., (1995), odredili su mineralni ...
... razvijaju iz podinskih – bituminoznih krečnjaka. Viši delovi donjeg trijasa izgrađeni su od laporovitih krečnjaka, liskunovitih peščara i glinenih škriljaca. U višim odeljcima donjeg trijasa nađena je makro i mikro fauna karakteristična za kampilski potkat. Trijaska serija u ovim oblastima završava ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)
Darko M. Božović (2016-09-28)Karbonatne sirovine, obzirom na geološku građu Crne Gore predstavljaju jednu od najznačajnijih nemetaličnih mineralnih sirovina. U Crnoj Gori postoje brojna leţišta karbonatnih sirovina (arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena) koja su istraţena ili su u eksploataciji, među kojima rudni reon Bjelopavlića zauzima najznačajnije mjesto.Dosadašnja istraţivanja karbonatnih sirovina na ovom području imala su, međutim, prevashodno uzak istraţivački cilj, utvrđivanje rezervi arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena određenog leţišta, ili preliminarna ispitivanja kvaliteta krečnjaka u njima, sa ...karbonatne mineralne sirovine, arhitektonsko - građevinski kamen, tehničko - građevinski kamen, karbonatna punila, rudni reon Bjelopavlića, potencijalnost.... mikrogrudvastim, grudvastim i pseudoolitskim krečnjacima, u kojima se povremeno javljaju i glinoviti slojevi koji mjestimično prelaze u glinene škriljce i škriljave laporce crne boje. Na području Javorka, Poljica, Crvene prodoli i Broćnika razvijeni su krečnjaci oksford - kimeridţa (J31,2). Pr ...Darko M. Božović. "Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-28)
-
Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu
Nikoleta Aleksić (2021)... nafte i gasa. Udžbenik, 224-226. Rudarsko-geološki fakultet, Univerziteta u Beogradu. PETROVIĆ. M., i saradnici, 2012: Elaborat o rezervama uljnih škriljaca “Aleksinac” – polje “Dubrava” (JP PEU Resavica), 216 str. QUEROL, Xavier; FERNÁNDEZ-TURIEL, JoséLuis; LÓPEZ-SOLER, Angel. (1995). Trace ...
... prosečnim vrednostima za uljne šejlove genetski slične formacije „Green River“ zaključeno je da je sadržaj Cu, Ni i Th viši u aleksinačkom uljnom šejlu pri čemu se kao posledica toga uzima uzorkovanje uljnog šejla zajedno sa bituminoznim slojem i argilitima. Sadržaj As, U i Li u uljnim šejlovima Aleksinca ...
... ležišta uljnih šejlova nalaze se u zapdanom delu SAD-a (formacija Green River), Rusiji, Estoniji, Kongu, Brazilu i Škotskoj (Kostić, 2015). Sam postupak eksploatacije uljnih šejlova povezan je sa zaštitom životne sredine i njenim promenama. Tokom eksploatacije, pripreme i prerade uljnih šejlova stvaraju ...Nikoleta Aleksić. "Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu" in VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2021, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad (2021)