Претрага
388 items
-
Geološki sastav i tektonika sjeveroistočnog dijela planine Majevice, s naročitim obzirom na geološko-ekomski značaj ležišta mrkog uglja
Safet Ćirić (1964)Safet Ćirić. Geološki sastav i tektonika sjeveroistočnog dijela planine Majevice, s naročitim obzirom na geološko-ekomski značaj ležišta mrkog uglja, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1964
-
Paralelizacija ugljenih slojeva i njihovi odnosi u Sarajevsko-Zeničkom basenu kao geološki uslovi racionalne valorizacije rezervi uglja
Milan Drobnjak (1990)Milan Drobnjak. Paralelizacija ugljenih slojeva i njihovi odnosi u Sarajevsko-Zeničkom basenu kao geološki uslovi racionalne valorizacije rezervi uglja, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1990
-
Metodologija određivanja faktora relevantnih za povećanje produktivnosti kompleksne otkopne mehanizacije u podzemnoj eksploataciji uglja
Vojin Čokorilo (1992)Vojin Čokorilo. Metodologija određivanja faktora relevantnih za povećanje produktivnosti kompleksne otkopne mehanizacije u podzemnoj eksploataciji uglja, Beorad:Rudarsko Geološki Fakultet, 1992
-
Definisanje kriterijuma za izbor racionalnog postupka rekonstrukcije rudnika sa podzemnom eksploatacijom ležišta mrkog uglja u Jugoslaviji
Veljko Simeunović (1990)Veljko Simeunović. Definisanje kriterijuma za izbor racionalnog postupka rekonstrukcije rudnika sa podzemnom eksploatacijom ležišta mrkog uglja u Jugoslaviji, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1990
-
Izbor elemenata sistema AT viseće podgrade za rudnike uglja sa podzemnom eksploatacijom u Srbiji
Vladimir Milisavljević (2010)Vladimir Milisavljević. Izbor elemenata sistema AT viseće podgrade za rudnike uglja sa podzemnom eksploatacijom u Srbiji, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2010
-
Analiza uslova za primenu visokoproduktivne otkopne mehanizacije za podzemnu eksploataciju strmih slojeva uglja velike debljine
Miodrag Denić (2007)Miodrag Denić. Analiza uslova za primenu visokoproduktivne otkopne mehanizacije za podzemnu eksploataciju strmih slojeva uglja velike debljine, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2007
-
Tehnoekonomska ocena opravdanosti uvođenja viseće podgrade pri izradi podzemnih prostorija u rudnicima uglja BIH
Mirsad Kukić (2009)Mirsad Kukić. Tehnoekonomska ocena opravdanosti uvođenja viseće podgrade pri izradi podzemnih prostorija u rudnicima uglja BIH, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2009
-
Tehničko ekonomsko normiranje gubitaka i promjene kvaliteta uglja na P.K. «Bogutovo selo. – Sjever» kao sirovinskoj bazi TE Ugljevik
Petar Tomić (1980)Petar Tomić. Tehničko ekonomsko normiranje gubitaka i promjene kvaliteta uglja na P.K. «Bogutovo selo. – Sjever» kao sirovinskoj bazi TE Ugljevik, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1980
-
Ispitivanje uticaja korelacionih odnosa fizičko mehaničkih karakteristika krovine i osnovnih konstruktivnih karakteristika metode otkopavanja u ležištu uglja Banovići
Mladen Terzić (1983)Mladen Terzić. Ispitivanje uticaja korelacionih odnosa fizičko mehaničkih karakteristika krovine i osnovnih konstruktivnih karakteristika metode otkopavanja u ležištu uglja Banovići, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1983
-
Eksploatacija uglja P.K. Drmno u složenim hidrogeološkim uslovima alivijona reke Mlave sa izborom objekata za predodvodnjavanje figura otvaranja
Radiša Miletić (1985)Radiša Miletić. Eksploatacija uglja P.K. Drmno u složenim hidrogeološkim uslovima alivijona reke Mlave sa izborom objekata za predodvodnjavanje figura otvaranja, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1985
-
Tehno-ekonomski efekti primene konturnog miniranja u uslovima izrade izvoznog potkopa u rudniku uglja Jasenovac""
Radomir Marić (1991)Radomir Marić. Tehno-ekonomski efekti primene konturnog miniranja u uslovima izrade izvoznog potkopa u rudniku uglja Jasenovac"", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1991
-
Komparativna analiza stabilnosti kosina i njihova sanacija na primjeru površinskog kopa uglja Bogutovo selo" - Ugljevik| RS"
Jelena Trivan (2013)Jelena Trivan. Komparativna analiza stabilnosti kosina i njihova sanacija na primjeru površinskog kopa uglja Bogutovo selo" - Ugljevik| RS", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2013
-
Doprinos ispitivanju međusobnih uticaja kapacitet jame, osnovnih izvoznih horizonata i dimenzija jamskog polja kao funkcija sistema otvaranja ležišta uglja
Branko Kapor (1977)Branko Kapor. Doprinos ispitivanju međusobnih uticaja kapacitet jame, osnovnih izvoznih horizonata i dimenzija jamskog polja kao funkcija sistema otvaranja ležišta uglja, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1977
-
Izbor optimalnog transportnog sistema u funkciji tehničko-ekonomskih parametara u rudnicima mrkog uglja sa podzemnom eksploatacijom
Miloš Grujić (1983)Miloš Grujić. Izbor optimalnog transportnog sistema u funkciji tehničko-ekonomskih parametara u rudnicima mrkog uglja sa podzemnom eksploatacijom, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1983
-
Komparativna analiza prognoznih i izmerenih vrednosti pomeranja i deformacija potkopanog terena na rudnicima uglja u Srbiji
Thamer Diyab (2011)Thamer Diyab. Komparativna analiza prognoznih i izmerenih vrednosti pomeranja i deformacija potkopanog terena na rudnicima uglja u Srbiji, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2011
-
Komparacija metoda XRF i ICP-MS na uzorcima uglja i produkata sagorevanja
Ugljevi niskog ranga – ligniti u Republici Srbiji predstavljaju glavnu energetsku sirovinu koja se koristi za proizvodnju električne energije. Rudarstvo u Srbiji doprinosi bruto dodatoj vrednosti sa 1,8% (2020; https://publikacije.stat.gov.rs/). Sagorevanjem ugljeva niskog ranga u termoelektranama generišu se velike količine elektrofilterskog pepela i pepela, koje često predstavljaju jedan od izvora zagađenja životne sredine usled sadržaja toksičnih elemenata. Dalja upotreba produkata sagorevanja zavisi od njihovog sastava i sadržaja toksičnih mikroelemenata. Svakodnevno sagorevanje lignita u termoelektranama uslovljava konstantan monitoring potencijalno toksičnih ...Branko Kostić, Dejan Prelević, Sabina Kovač, Ksenija Eraković, Dragana Životić. "Komparacija metoda XRF i ICP-MS na uzorcima uglja i produkata sagorevanja" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022)
-
Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra
Aleksandar Milojević (2024)Nakon radova otvaranja i početka eksploatacije, rudno telo bakra velikih rezervi zahteva i veliku količinu eksploziva da bi se ostvario zacrtan kapacitet. Samim tim, neophodno je izraditi funkcionalan magacin eksploziva koji će biti pristupačan svim horizontima i koji će moći da ispuni celokupni kapacitet svih horizonata. Obzirom da će se u magacinu skladištiti eksploziv, on mora ispunjavati specijalne uslove kako bi skladištenje bilo bezbedno. Neophodno je isprojektovati magacin tako da ispuni sve zahteve po pitanju količine i načina skladištenja eksploziva, ...... UVOD Otkopavanje slojevitih ležišta (uglja) se uglavnom vrši kontinuirano. Ovo uglavnom znači da se otkopavanje vrši mehaničkom silom, odnosno da se mineralna sirovina dezintegriše kidanjem, lomljenjem, cepanjem itd. Ovo je optimalan način otkopavanja Jer ugalj predstavlja duktilnu, žilavu stenu ...
... pripada seriji endogenih ležišta, odnosno grupi postmagmatskih ležišta. U okviru hidrotermalnog rudonosnog sistema su izdvojene dve genetske klase rudnih ležišta: 1) ležišta (mineralizacija) vezana sa srednjekiselim vulkano-intruzivnim magmatskim kompleksima (podtip: ležišta masivnihsulfida), odnosno ...
... 2.2, desno). U hipsometrijski najvišem, južnom delu ležišta Čukaru Peki, nalazi se masivno-sulfidni — piritski, tip mineralizacije - tzv. „apikalna kapa”. Sadržaj bakra u ovom delu ležišta je izuzetno visok (>9% Cu). Gornja granica ležišta ka okolnim stenama je predstavljena rasedom (tzv. „Moonlight ...Aleksandar Milojević. Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra, 2024
-
Izučavanje geoloških i tehničko-tehnoloških parametara za izbor optimalnog sistema otkopavanja otkrivke na površinskim kopovima uglja na primjeru Pljevaljskog ugljonosnog basena
Miodrag Gomilanović (1985)Miodrag Gomilanović. Izučavanje geoloških i tehničko-tehnoloških parametara za izbor optimalnog sistema otkopavanja otkrivke na površinskim kopovima uglja na primjeru Pljevaljskog ugljonosnog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1985
-
Određivanje parametara pomeranja potkopanog terena u rudnicima uglja sa podzemnom eksploatacijom , sa posebnim osvrtom na rudarske zakone i tehničke normative u Jugoslaviji
Dragan Đorđević (1989)Dragan Đorđević. Određivanje parametara pomeranja potkopanog terena u rudnicima uglja sa podzemnom eksploatacijom , sa posebnim osvrtom na rudarske zakone i tehničke normative u Jugoslaviji, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1989
-
Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља
Bojan S. Dimitrijević (2014-05-30)Ширење површинске експлоатације минералних сировина а нарочито енергетских ресурсафосилних горива, чине површинске копове угља просторно доминантним објектима великих рударскихбасена како у нас тако и у свету. Експлоатациона активност, прати негативне еколошке утицаје наживотну средину шире околине, што нас обавезује на интегрално планирање, ревитализацију,рекултивацију и уређење нарушеног простора за његово поновно хумано коришћење упостексплоатационом периоду. Постексплоатационо санирање и уређење предела површинских коповаи одлагалишта односно нарушеног простора изазваног рударским радовима и пратећих објеката,представља синтетички мултидисциплинарно-интердисциплинаран веома комплексан вишефазниинжењерски пројектни задатак.У уводном ...рекултивација, постексплоатациони предео, површински коп угља,вишеатрибутна анализа, одлучивање, процеси, рекултивационо решење... копом Стари Костолац. Од свих лежишта и површинских копова угља у Костолачком басену, лежиште Кленовник је најближе Костолцу на удаљености од 1 до 2 km од њега. Слика 6.1. - Литостратиграфски стуб лежишта угља Кленовник Лежиште Кленовник сачињава меки мрки угаљ (лигнит) који је изграђен од ...
... (зелено), лежишта угља (црвено), региони рударских басена (жуто) У току површинске експлоатације угља у Пољској, од 1945. године откопано је 2.25 милијарди тона угља, око 8.8 милијарди m3 откривке и при том је заузет простор од око 33,000 hа, што у просеку износи 15 hа за милион тона угља. Рекултивисан ...
... живих организама. Лежишта Откопавање лежишта минералних сировина. Откопавање откривке. Одводњавање лежишта. Самозапаљење угља. Разбацивање отпада. Истакање техничке воде. Исцрпљивање минералних ресурса. Нарушавање геолошке структуре и геодинамичког састава простора лежишта. Снижавање нивоа ...Bojan S. Dimitrijević. "Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-05-30)