Претрага
556 items
-
Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije
Dragana D. Petrović (2015-12-29)Centralni deo Balkanskog poluostrva je geotektonski veoma složen. Tetis je zatvorentokom gornjeg mezozoika, a ofioliti na zapadu i ofioliti Vardarske zone predstavljajuostatke nekadašnjih okeanskih prostora. Najistočniji deo Vardarske zone razlikuje se odsvih ostalih ofiolita na Balkanskom poluostrvu i karakteriše se najizraženijim suprasubdukcijskimafinitetom. Istočna vardarska zona locirana je u centralom delu Srbije.Na severu se prostire do Apusena u Rumuniji, a na jugu obuhvata cetralni deoMakedonije i Peonias zonu u severnoj Grčkoj. Istočna vardarska zona se nalazi istočnood geotektonske jedinice Kopaonik ...... Prepolca. Do istraživanog terena se može stići na dva načina. Prvi način podrazumeva Beograd kao polaznu stanicu: Autoputem E-75 do Ćićevca, gde se isključuje sa autoputa, preko Kruševca, Razbojne, Blaca do Kuršumlije. Drugi način je iz pravca Kragujevca, kada se prati regionalni put Kragujevac-Kruševac ...
... je blažeg pada sa povećanjem dubine. Dužina profila je između 20 i 50 km i modelovanje je vršeno do 12 km dubine, međutim ovakvi modeli su pouzdani do 1/10 dužine profila, pa su zato i prikazani do dubine od 2 - 4 km. U dubljim delovima je moguće utvrditi na kom delu profila se nalaze stene sa ...
... kontrolna profila, postavljena paralelno pružanju ove geotektonske jedinice. Dužina profila bila je između 20 i 50 km, a modeli su prikazani do dubine od 2 do 4 km. Na osnovu analize transformisanih geofizičkih karata utvrđeno je da su uzročnici anomalija ispod površine terena izduženi u pravcu ...Dragana D. Petrović. "Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-12-29)
-
Analiza sistema odvodnjavanja površinskog kopa Drmno od podzemnih voda sa severnim savršenim ekranom
Izrada nesavršenog ekrana do drugog sloja uglja na površinskom kopu Drmno, pored zadržavanja postojećih standardnih metoda odvodnjavanja od podzemnih voda linijama bunara, predviđena je poslednje decenije u celokupnoj rudarskoj projektnoj dokumentaciji. Iz objektivnih i subjektivnih razloga njegova realizacija nije ostvarena do danas. U međuvremenu je, uz dodatna geološka istraživanja i promenu dinamike i parametara sistema površinske eksploatacije, došlo do određenih značajnih prostornih promena geoloških i rudarskih uslova u eksploatacionom polju. Ovo je omogućilo preliminarno inoviranje pristupa procesu i konceptu ...Tomislav Šubaranović, Dušan Polomčić, Vladimir Pavlović. "Analiza sistema odvodnjavanja površinskog kopa Drmno od podzemnih voda sa severnim savršenim ekranom" in Zbornik apstrakata sa 9. Međunarodne konferencije Ugalj, Zlatibor, 2019., Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2019)
-
Analiza seizmičkog dejstva eksplozije pri miniranju na primeru izrade tunela Golubac kod Golupca
Savremeno rudarstvo, a pogotovo masovna eksploatacija metaličnih ležišta, ne bi se mogla zamisliti bez primene eksploziva. Rudarstvo je privredna grana, gde su eksplozivi našli najširu primenu za eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina. Primena energije eksploziva dovodi do poboljšanja tehničkoekonomskih pokazatelja pri eksploataciji mineralnih sirovina, ali i do pojave negativnih efekata koji prate radove na miniranju. Eksplozivni materijali u rudarstvu, geologiji i drugim delatnostima, svojim dejstvom narušavaju prirodnu sredinu u vidu drobljenja, razbacivanja komada stene, vazdušnih udara, pojave sezmičkih efekata, pojave ...Suzana Lutovac, Miloš Gligorić, Jelena Majstorović, Luka Crnogorac. "Analiza seizmičkog dejstva eksplozije pri miniranju na primeru izrade tunela Golubac kod Golupca" in XV Međunarodna konferencija OMC 2022, Zlatibor, 12-15. oktobar 2022., Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2022)
-
Mikrobiološki diverzitet kiselog jezera Robule i uticaj jezerske vode na oksidaciju sulfidnih minerala
Srđan B. Stanković (2016-09-11)Jezero Robule, formirano u podnožju rudničke raskrivke Oštreljski planir (Rudnik bakra Bor), je nastalo kao posledica rudarskih aktivnosti. Mikrobiološki diverzitet ekstremno kiselog jezera Robule ispitivan je primenom kako klasičnih mikrobioloških metoda (svetlosna mikroskopija i kultivacija na selektivnim podlogama) tako i primenom savremene metode molekularne biologije (analiza polimorfizama terminalnih restrikcionih fragmenata; T-RFLP). Takođe, ispitivan je i potencijal i efikasnost jezerske vode u biološkom luženju mineralnog koncentrata, kao i u bioluženju uzoraka stare flotacijske jalovine Rudnika bakra Bor.Na osnovu dobijenih rezultata ...... oksiduju Fe(II) do Fe(III). Gvožđe(III)sulfat potom ponovo oksidiše pirit (3), što dovodi do oslobađanja nove količine gvožđe(II)sulfata koji dalje stimuliše rast populacija mikroorganizama. Uz učešće acidofilnih mikroorganizama, oksidacija sulfidnih minerala se ubrzava i do 106 puta u odnosu ...
... ferrooxidans DMZ2705 opstaje u opsegu pH vrednosti od 1,3 do 4,0 dok je optimalna pH vrednost za rast ove bakterije između 1,6 i 2,0. Leptospirillum ferriphilum najbolje raste u opsegu pH vrednosti od 1,4 do 1,8 i temperature od 45 do 50 °C, pa se klasifikuje kao umereno termofilni mikroorganizam ...
... sumpor kao jedini izvor energije. Do sada je identifikovano šest vrsta koje pripadaju ovom rodu (Johnson, 2009). Ove bakterije su veoma rasprostranjene u kiselim staništima - prilagođene su životu na temperaturama od 17 do 45 °C i pH vrednostima sredine od 1,5 do 6 (Baker and Banfield, 2003). ...Srđan B. Stanković. "Mikrobiološki diverzitet kiselog jezera Robule i uticaj jezerske vode na oksidaciju sulfidnih minerala" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-11)
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... mora iznosile su od 17 do 18°C za donji baden u centralnom i južnog delu Paratetisa (Harzhauser i dr., 2002). Foraminiferi takođe ukazuju na povoljne klimatske uslove. Neki foraminiferi kao što je današnja Amphistegina, naseljavaju tropski do suptropski pojas u plićaku do 70-80 m (Larsen, 1976) ...
... sredini. Zapazio je da u zoni zapljuskivanja talasa (do 50 cm srednje dubine), na plažama sa finim peskovima dolazi do preloma tek posle 100 časova posmatranja, a na peskovito šljunkovitoj plaži posle 18 časova, što znači da ipak veoma sporo dolazi do oštećenja ljušturica putem abrazije. Slično ...
... Basen Tetis je obuhvatao sadašnje Sredozemno more i njegove okolne regione. Bio je široko otvoren prema istoku do Indopacifika, a na zapadu do Aflantika. Paratetis je, u periodu od oligocena do pliocena, usled izdizanja Alpa (Rögl, 1998) koji su delovali kao geografska barijera, formiran kao ogromni ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
High-resolution sequence stratigraphy of carbonates - theory and examples
Jelena Stefanović, Dejan Radivojević (2020)Циљ рада је да кроз теоријски аспект и примере примене представи секвенциону стратиграфију високе резолуције карбонатних седимената. У том смислу први део се односи на појам и значење високе резолуције у секвенционој стратиграфији. Од временских и просторних скала које одговарају сеизмичким профилима у последњих двадесет година метода је нашла примену на скалама које одговарају бушотинским подацима или изданцима. Као најпогоднији седименти за овај тип истраживања су се показали карбонати јер су осетљиви на еустатичке промене, а основе секвенционе стратиграфије ...... генетски повезани седименти који одговарају одређеном режиму седиментације се могу развити током временског периода од 102-103 до 107 година, док се у простору могу опсервирати до 103 m. Аутор се у овом контексту највише ослања на пример депозиционих система и чињенице да се они нижег ранга (Слика 2) ...
... испод површи у смислу дубине и положаја у басену. Истовремено, у седиментима непосредно изнад граничне површи долази до промене у минералном саставу, као и дуж саме површи где може доћи до повећања концентрације тешких минерала. Секвенца се независно од размере увек састоји од системских група и де ...
... Независно од типа - продукција карбоната је уско повезана са нивоом морске воде. У случају када дође до пада нивоа „карбонатна фабрика“ престаје да функционише, а даљим спуштањем нивоа воде може доћи до субаерске ерозије. У случају када ниво мора расте повећава се акомодациони простор и стварају се услови ...Jelena Stefanović, Dejan Radivojević. "High-resolution sequence stratigraphy of carbonates - theory and examples" in Zapisnici Srpskog geološkog društva za 2020. godinu, Srpsko geološko društvo (2020)
-
Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata
Dejan N. Radivojević (2014-12-30)Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskihodnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnogsagledavanja, korišćeni su svi raspoloživi geofizički i geološki podaci sa širegistražnog područja, odnosno iz celog Panonskog basena i susednog orogena. Osimklasičnih metoda primenjene su i savremene metode seizmostratigrafije,tektonostratigrafije i riftne sekvencione stratigrafije. Primenjene metode omogućilesu izradu modela progradacije ivice šelfa za ceo Panonski basen, modela uzajamnihveza između basena i geodinamičkog modela jugoistočnog oboda basena.Jezero Panon je većim delom zapunjeno prilivom sedimenata paleo‐Dunavom saseverozapada, odnosno ...Centralni Paratetis, Panonski basen, miocen, jezero Panon,seizmostratigrafija, sekvenciona stratigrafija, paleogeografija, geodinamika... u bušotini u jugozapadnom delu terena (slika 5.5). Ovi sedimenti predstavljeni sitnozrnim do krupnozrnim, beličastim, svetlosivim do sivim, kvarc‐vapnovitim peščarom i beličastim do sivo‐belim organogenim krečnjakom, nalaze se u podini sedimenata donjeg ponta. Na osnovu ...
... ana) klinoformi, koja predstavlja paleodubinu vode, iznosi 200–600 m. Dužina padine merena od ivice šelfa do kraja padine varira od 5 do 15 km, sa uglom od nekoliko stepeni (najviše do 5) (slika 8.9). Sa sedimentološke tačke gledišta, padina predstavlja prelaznu (bypass) zonu na kojoj ...
... sedimentima. Jadarski blok je sačinjen od nemetamorfisane do blago metamorfisane paleozojske sekvence. Ta sekvenca je prekrivena različitim stenama koje se nalaze u rasponu od plitkovodnih trijasko‐jurskih karbonata do dubokovodnih radiolarita. Radiolariti su slični onima na zapadu Panonskog ...Dejan N. Radivojević. "Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-30)
-
Primena programa UVSZ pri zaštiti od miniranja
Primena energije eksploziva tj. miniranje, predstavlja osnovni način eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u rudarstvu. Miniranjem se postižu vrlo povoljni tehnoekonomski pokazatelji, koje nažalost prate i negativni efekti miniranja. U cilju zaštite životne sredine potrebno je za svaku radnu sredinu odrediti jednačinu oscilovanja stenske mase pri miniranju. Ova jednačina definiše promenu brzine oscilovanja stenske mase u zavisnosti od rastojanja, količine eksploziva, uslova izvođenja miniranja i geoloških karakteristika stenske... a stenske mase, u zavisnosti od zna aja i stanja objekata, za frekventni opseg od 3 do 100 Hz i za jedno do dva miniranja dnevno. Dozvoljene maksimalne brzine oscilovanja stenske mase za frekventni opseg od 3 do 100 Hz - DIN 4150 date su u tabeli 2. XIII Skup privrednika i nauénika 3. KRITERIJUMI ...
... oscilovanja stenske mase, u zavisnosti od zna€aja i stanja objekata, za frekventni opseg od 3 do 100 Hzi za jedno do dva miniranja dnevno. Dozvoljene maksimalne brzine oscilovanja stenske mase za frekventni opseg od 3 do 100 Hz - DIN 4150 date su u tabeli 2. 149 Industrija 4.0 – mogu nosti, izazovi ...
... nastaje kada je udarni talas toliko oslabio da je u stanju da izvrši pomeranje estica u domenu elasti nih deformacija. U ovoj zoni ne dolazi do razaranja, ve do pomeranja tj. oscilovanja estica stenske mase, što se ose a kao potres. Sa seizmi kog stanovišta, zona potresanja je od posebnog zna ajna ...Suzana Lutovac, Miloš Gligorić, Jelena Majstorović, Luka Crnogorac, Rade Tokalić. "Primena programa UVSZ pri zaštiti od miniranja" in XIII skup privrednika i naučnika SPIN’21, Industrija 4.0 – mogu nosti, izazovi i rešenja za digitalnu transformaciju privrede, Univerzitet u Beogradu, Fakultet organizacionih nauka (2021)
-
Синтеза, структурне и магнетне особине Ca1-xGdxMnO3 нанопрахова
Milena Rosić (2014-12-05)У оквиру ове докторске тезе, испитиване су оптималне методе за добијањенанопраха – калцијум манганског оксида допираног јонима гадолинијума. Циљистраживања је испитивање одговарајућих прекурсора који су подесни да седобију чисти нано прахови манганита са перовскитском структуром, као имонофазни чврсти раствори са перовскитском структуром. Као подесан методкоришћена је модификована глицин нитратна метода, а од прекурсора нитрати иацетати одговарајућих метала. Модификација глицин нитратне методе се односина делимичну замену нитрата ацетатима, чиме је ублажена бурност реакције.Испитан је различити однос прекурсора, који дају наночестичне ...... спонтана поларизација, али дејство спољашњег електричног поља не доводи до промене поларизације. Фероелектрик који се изложи поларизовању у променљивом електричном пољу (од Ес до -Ес), вредности поларизације ће се променити од Рс до -Рс дуж затворене хистерезисне петље. Фероелектрици могу бити једино ...
... Присуство 1 до 2% допанта, у структури наночестичног оксида битно мења његова својства. o Овом методом је могућа стабилизација метастабилних фаза (γ-Fe2O3, t-ZrO2, анатас TiO2, итд.). o Могуће је образовање производа било које величине (микрометар до нанометар) и облика (сферична до шестоугаони) ...
... реакцију. На тај начин спречава преципитацију катјона до које би могло да дође након испаравања воде, а пре реакције која тек треба да уследи. Хемијски реактор се загрева, вода испарава и у температурном интервалу од 150 до 200 oС долази до самопаљења глицина. Реакција је врло егзотермна, глицин ...Milena Rosić. "Синтеза, структурне и магнетне особине Ca1-xGdxMnO3 нанопрахова" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Epidotizacija sanidina u kvarclatitima Grota
Propilitska alteracija je veoma česta u gornjokredno-tercijarnim vulkanitima Srbije. Kvarclatiti Grota, otkriveni na dubini od oko 550 m u jednoj od istražnih bušotina su holokristalaste porfirske strukture sa fenokristalima sanidina dimenzija i do 1,5 x 2 cm. Optičkim ispitivanjima su u kvarclatitu potvrdjeni i elementi sitaste, pojkilitske i glomeroporfirske strukture. Kao fenokristali prisutni su sanidin, plagioklas, kvarc, biotit i amfiboli. Sekundarni minerali su hlorit, epidot, coisit, Fe-hidroksidi, redak kalcit i ilit. U fenokristalima sanidina se zapažaju „lepeze“ izduženih kristala ...Danica Srećković-Batoćanin, Suzana Erić, Nikola Novičić, Nikola Pašajlić, Natalija Batoćanin. "Epidotizacija sanidina u kvarclatitima Grota" in III Congress of Geologists of Bosnia and Herzegovina with international participation, Neum, 21. – 23.09.2023, Ilidža : Udruženje/udruga geologa u Bosni i Hercegovini (2023)
-
Mogućnost korišćenјa toplotnih pumpi sa otpadnom toplotom iz postrojenјa za prečišćavanјe otpadnih voda kao toplotnim izvorom
U narednom periodu se planira izgradnja nekoliko desetina sistema za prečišćavanje otpadnih voda u većim gradovima u Srbiji. Iskustva iz postrojenja koja su trenutno u radu, pokazuju da bi prečišćena otpadna voda, s obzirom na protok i temperaturu, mogla da predstavlja značajan izvor obnovljive energije. U radu su prikazani primeri dobre prakse korišćenja ove energije u sistemima daljinskog grejanja u zemljama Evropske unije. Analiziran je rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu i razmotrena je mogućnost njegovog korišćenja ...... daljinskog grejanja 70-80° C. Protok otpadne vode je u opsegu od 4,000 do 18,000 m3/h. Zbog dnevnih varijacija u protoku, koriste se dva skladišta vode zapremine po 2.400 m3. Ovaj projekat integracije toplotnih pumpi u SDG doveo do značajnih pozitivnih efekata u pogledu smanjenja štetnog uticaja na ...
... iznosi oko 7 miliona m3 godišnje [11]. Uobičajeno vreme zagrevanja je 16 sati dnevno u periodu od 5 do 21 sata, osim u toku tzv. "ledenih dana" (prosečne dnevne temperature u rasponu od -3°C do -18°C) kada sistem daljinskog grejanja radi 24 sata dnevno. Prosečan broj radnih sati toplane tokom grejne ...
... prosečna snaga toplotnog izvora se kreće od 2.836 kW u januaru do 4.038 kW u martu, odnosno nalazi se u opsegu od ±20% od srednje vrednosti (3.518 kW). Odnos između maksimalne i minimalne raspoložive snage tokom meseca je u opsegu od 2,5 do 3. Ovo je određeno za prosečnu vrednost potoka, prosečni minimum ...Dejan Ivezić, Marija Živković, Aleksandar Madžarević, Boban Pavlović. "Mogućnost korišćenјa toplotnih pumpi sa otpadnom toplotom iz postrojenјa za prečišćavanјe otpadnih voda kao toplotnim izvorom" in Energija, Ekonomija, Ekologija, University Library in Kragujevac (2021). https://doi.org/10.46793/EEE21-1.11I
-
Uticaj utiskivanja gas-lift gasa na prenos mase i toplote
Branko Grubač (2019)Nakon uvođenja kontinualnog gas-lifta, primećen je porast proizvodnje tečnog naftnog gasa, TNG, u postrojenju za preradu gasa, kao jednog od finalnih proizvoda dobijenog iz fluida gaso kondenzatnih i rastvorenog gasa iz naftnih bušotina. Pretpostavljeno je da se prisustvom gas-lift gasa uspostavlja drugačija ravnoteža faza u odnosu na slučaj bez gaslifta, te da je gas-lift gas stripovao propan i butane iz tečne u parnu fazu, što je dovelo do povećanja prinosa TNG-a. Napravljen je model bušotine koja radi u kontinualnom gas-liftu ...... međuprostor (kezing) do radnog gas-lift ventila i ulazi u tubing. Kontinualni gas-lift predstavlja neprekidno utiskivanje gasa u bušotinu na unapred definisanu dubinu. Mešanjem utisnutog gasa i fluida koji se proizvodi dolazi do smanjenja gustine fluida iznad tačke utiskivanja. To dovodi do smanjenja gradijenta ...
... ciklusa, radni ventil je zatvoren. Nakon utiskivanja gasa, dolazi do rasta pritska u kezingu. Kombinovani efekat porasta pritiska u međuprostoru i pritiska na dnu bušotine, dovodi do otvaranja radnog gas-lift ventila, što dovodi do toga da gas pod visokim pritiskom potiskuje tečnost ka glavi bušotine ...
... parafina (WAT - Wax Appereance Temperature), dolazi do formiranja čvrstih čestica parafina koje se talože [99]. Na slici 6.3 šematski su prikazani uslovi na kojima dolazi do taloženja parafina u cevovodu. Slika 6.3 - Uslovi na kojima dolazi do taloženja parafina u cevovodu [99] Da bi se objasnilo ...Branko Grubač. Uticaj utiskivanja gas-lift gasa na prenos mase i toplote, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Epidotized sanidine in quartzlatites from Grot
Propilitska alteracija je veoma česta u gornjokredno-tercijarnim vulkanitima Srbije. Kvarclatiti Grota, otkriveni na dubini od oko 550 m u jednoj od istražnih bušotina su holokristalaste porfirske strukture sa fenokristalima sanidina dimenzija i do 1,5 x 2 cm. Optičkim ispitivanjima su u kvarclatitu potvrdjeni i elementi sitaste, pojkilitske i glomeroporfirske strukture. Kao fenokristali prisutni su sanidin, plagioklas, kvarc, biotit i amfiboli. Sekundarni minerali su hlorit, epidot, coisit, Fe-hidroksidi, redak kalcit i ilit. U fenokristalima sanidina se zapažaju „lepeze“ izduženih kristala ...Danica Srećković-Batoćanin, Suzana Erić, Nikola Novičić, Nikola Pašajlić, Natalija Batoćanin. "Epidotized sanidine in quartzlatites from Grot" in Book of Abstracts, III Congress of Geologists of Bosnia and Herzegovina with international participation, Neum, 21. – 23.09.2023, Ilidža : Udruženje/udruga geologa u Bosni i Hercegovini (2023)
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... = 1 2. Organizovane posete nema = 0 do 12 godišnje = 0,25 od 12 do 24 godišnje = 0,5 od 24 do 48 godišnje = 0,75 preko 48 godišnje = 1 3. Blizina centra za posetioce do 50 km = 0 od 50 km do 20 km = 0,25 od 20 km do 5 km = 0,5 od 5km do 1 km = 0,75 manje od 1 km = 1 4. Int ...
... 25 od 2 do 3 = 0,5 od 4 d0 6 = 0,75 više od 6 = 1 3. Dodatne antropogene vrednosti nijedna = 0 jedna = 0,25 od 2 do 3 = 0,5 od 4 do 6 = 0,75 više od 6 = 1 4. Blizina emitivnih centara više od 100 km = 0 od 100 km do 50 km = 0.25 od 50 km do 25 km = 0,5 od 25 km do 5 km = 0,75 ...
... smeštaj/hotela više od 50 km = 0 od 25 km do 50 km = 0,25 od 10 do 25km = 0,5 od 5km do 10km = 0,75 manje od 5 km = 1 9. Udaljenost objekata za ishranu/restorana više od 25 km = 0 od 10 km do 25 km = 0,25 od 5 do 10 km = 0,5 od 1 km do 5 km = 0,75 manje od 1 km=1 Ukupno (VFn + ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda
Đorđije M. Božović (2023)Predmet istraživanja doktorske disertacije su bunari sa horizontalnim drenovima beogradskog izvorišta podzemnih voda, drugog najvećeg izvorišta ovog tipa na svetu, čiji je režim rada opterećen procesima intenzivnog starenja prisutnog od samog početka formiranja izvorišta, početkom 1950‒ih godina. Istraživanja sprovedena u okviru izrade disertacije su imala za cilj definisanje nove metodologije izučavanja procesa mehaničkog i biohemijskog kolmiranja drenova izradom detaljnih 3D numeričkih hidrodinamičkih modela, upotrebom postojećih, dostupnih i široko rasprostranjenih računarskih programa. Istraživanja su realizovana simulacijom ostvarenog režima podzemnih voda ...modeliranje podzemnih voda, hidrauličke karakteristike drenova, koeficijent propusnosti drenova, prifilterska zona drena, hidraulički otpori na drenovima, kolmiranje drenova, ulazne brzine podzemnih voda, MODFLOW, CLN Package... radom bunara) do unutrašnjosti filterske konstrukcije drena. Dužina razmatranog puta, tj. rastojanje od spoljašnje do unutrašnje konture, suštinski predstavlja debljinu prifilterske zone drena (dpz), dok razlika u vrednostima nivoa na dvema konturama (ΔHd) ukazuje na pad energije do kojeg dolazi usled ...
... Woma pumpom pod optimalnim pritiscima (i do 150 bara), uz upotrebu adekvatne mlaznice. Regeneracija drenova se primenjuje sve do trenutka kada se utvrdi da su sa konstrukcije drenova uklonjene naslage gvožđa (što se ocenjuje analizom mutnoće vode, sve do njenog izbristrenja i snimanjem podvodnom ...
... bunara u rad po utiskivanju novih drenova: od sredine avgusta do sredine novembra 2010. godine, nivo u šahtu je bio na koti Hb=64,50 mnm, dok je kapacitet iznosio Qb=25–30 l/s; potom dolazi do ponovnog povećanja sniženja nivoa u šahtu do Hb=61,25–62,70 mnm, što je rezultiralo povećanjem kapaciteta ...Đorđije M. Božović. Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda, Beograd : [Đ. Božović], 2023
-
Stanje i perspektivnost vodosnabdevanja Obrenovca i naselja opštine posle poplava, 2014. godine
Obrenovac i okolna naselja su tokom 2014. godine zbog poplava u Srbiji pretpeli veliku materijalnu štetu, a pored brojnih privrednih preduzeća ozbiljno je bio ugrožen i sistem vodosnabdevanja. Izvorište „Vić bare“ za vodosnabdevanje grada u selu Zabrežje, na Savi, u potpunosti je potopljeno, a vodovodna mreža, u pojedinim delovima već veoma stara, dodatno je oštećena. Poslednjih nekoliko decenija kao glavni razlozi za probleme u vodosnabdevanju Obrenovca isticane su nedovoljne rezerve podzemnih voda na izvorištu. Novijim istraživanjima utvrđene su rezerve ...... ja rezervi podzemnih voda. U radu su prikazani rezultati obrađenih podataka koji su na izvorištu prikupljani u periodu neposredno nakon poplava do danas. Rezerve podzemnih voda na ovom izvorištu, njegova potencijalnost i sa tim u vezi njegova perspektivnost, duži niz godina predstavljaju jedno ...
... opštine. Iz ovoga je proizašla i svrha rada, da se analizom podataka hidrogeoloških istraživanja iz ranijeg perioda i podataka prikupljanih od poplave do danas, izvedu određeni zaključci i daju odgovori na aktuelna pitanja u oblasti vodosnadevanja Obrenovca i potencijalnosti izvorišta „Vić bare“ u ...
... kojem se na površni od oko 6 km2 sistemom od 30 bušenih i dva bunara sa hori- zontalnim drenovima (jedan tipa Ranney i drugi Pro- essag), sa dubine do 28 m vrši zahvatanje podzemnih voda. Izdan je formirana u pliokvartarnim naslagama od peskova i šljunkova, a dominantan vid prihranji- vanja predstavlja ...Bojan Hajdin, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić. "Stanje i perspektivnost vodosnabdevanja Obrenovca i naselja opštine posle poplava, 2014. godine" in Tehnika, Beograd : Savez inženjera i tehničara Srbije (2017). https://doi.org/10.5937/tehnika1705675H
-
Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika
Kostić N. Bojan (2021)Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena na planini Rudnik ispitivan je na uzorcima iz pet bušotina. Definisano je šest varijeteta krednih stena (protolita) koji čine dve litološke jedinice izgrađene od klastičnog, karbonatnog i klastično-karbonatnog materijala. Vulkanskom aktivnosti na Rudniku formirana su vulkanska tela koja se utiskuju duž slojevitosti sedimentnih stena, a neka ih presecaju u vidu dajkova. Starost ovog vulkanskog događaja određena je na 23.9 miliona godina. Ovaj miocenski vulkanizam doveo je do kontaktno metamorfnih promena sedimentnih stena i obrazovanja skarnova ...... 11 do 8.61%. U intervalu od 150 do 250 metara sadržaj karbonatne komponente se povećava do maksimalno 24.19%, t.j. do granice koja bi odgovarala laporcima po Pettijohn (1972). Od 250 do 330 metara ispitivane bušotine sadržaj karbonatne komponente opada i kreće se od 7.08 do 11.13%. Od 330 do 422 ...
... korisni metali do sada su razmatrani u više radova i izveštaja rađenih za potrebe kompanije Rudnik (Pejatović 1991, Đoković i dr. 2011, Cvetković i dr. 2016), dok relativni prostorni položaj magmatskog tela i vreme dešavanja samih metamorfnih procesa koji su doveli do obrazovanja ležišta, do sada nisu ...
... pruža od Crnuće do Rudnika (i dalje ka severozapadu) i čini tektonsku granicu između rudničkog i jarmenovačkog razvića krede. Druga rasedna struktura se pruža od Vraćevšnice do Bosute i ima pravac pružanja SZ-JI. Nabori koji se javljaju u ovim jedinicama su od centimetarskih, pa do više kilometarskih ...Kostić N. Bojan. Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... smicanja ϕ = 240; c = 23 kPa do ϕ = 390; c = 16 kPa Normalni napon do 480 kPa Richardson and Reynolds (1991) Opiti direktnog smicanja u velikim aparatima izvedeni in situ ϕ = 180 do 430 i c = 10 kPa Normalni napon u intervalu od 14 do 38 kPa. Zapreminska težina otpada sa ...
... geodetski reperi (ukupno šest: R-1 do R-6), koji su permanentno osmatrani od 2003. do 2010 god., od strane nekoliko preduzeća iz Novog Sada: “Geoinženjering“, biro za inženjersku geodeziju (od 21.07.2003. do 30.08.2004.), Geodetski biro “Geosoft“ (od 21.10.2005 do 04.06. 2007) i geodetski biroa ...
... ih karakteristika komunalnog otpada, do sada u Srbiji nije rađeno, pa je domaća stručna i naučna javnost, bila oslonjena na preuzimanje neophodnih podataka iz svetske literature. Međutim, sastav komunalnog otpada varira od regiona do regiona i od države do države, a pored različitog sastava, često ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... smicanja ϕ = 240; c = 23 kPa do ϕ = 390; c = 16 kPa Normalni napon do 480 kPa Richardson and Reynolds (1991) Opiti direktnog smicanja u velikim aparatima izvedeni in situ ϕ = 180 do 430 i c = 10 kPa Normalni napon u intervalu od 14 do 38 kPa. Zapreminska težina otpada sa ...
... geodetski reperi (ukupno šest: R-1 do R-6), koji su permanentno osmatrani od 2003. do 2010 god., od strane nekoliko preduzeća iz Novog Sada: “Geoinženjering“, biro za inženjersku geodeziju (od 21.07.2003. do 30.08.2004.), Geodetski biro “Geosoft“ (od 21.10.2005 do 04.06. 2007) i geodetski biroa ...
... ih karakteristika komunalnog otpada, do sada u Srbiji nije rađeno, pa je domaća stručna i naučna javnost, bila oslonjena na preuzimanje neophodnih podataka iz svetske literature. Međutim, sastav komunalnog otpada varira od regiona do regiona i od države do države, a pored različitog sastava, često ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik
Tunel „Debelo brdo“ nazvan je po najizraženijem relјefnom obliku na ovoj drugoj deonici autoputa E-80 Niš – Pločnik. Osnovnu geološku građu na lokaciji tunela čini Mio-Plioceni kompleks heterogenog litološkog sastava. Izgradnja tunela je predviđena delom u otvorenom iskopu dužine 240 m, a delom sa podzemnim iskopom dužine 190 m. U zoni tunela, padina je okarakterisana kao uslovno stabilna, pa bi neadekvatna zasecanja mogla da izazovu klizanja terena. Iz tih razloga, u okviru rada posebno su prikazani geotehnički uslovi izgradnje ...... a u tunelu je projektovana pod nagibom od oko 4%. Visina otvorenog dela tunela u 11.9 m, ne : 9+390 do km: 9+580 i od km: 9+770 do km: 9+800), a delom sa podzemnim iskopom (km: 9+580 do km: 9+770). Slika 1. - 2. Z TERENA Za definisanje a lokaciji tunela, izveden je zavidan ...
... autoputa Prokuplje istok, (km: 5+670 km: 14+300) tunela na km: 9+380 do km: 9+810 (Slika 1). P e kote su oko 300 m, a na izlaznom delu oko a kota iznad tunelske cevi oko 328 km: 9+700). -4 m. Generalni nagib padine je oko 8 do 100 e tunela. uslovno stabilan, pa bi neadekvatna zasecanja mogla da ...
... standardne penetracije 8 SPT opita Dilatometarski opit - 1 opit Izvedene su dve pijezometarske konstrukcije G ja 10 (ES-23 do ES 32), R 3 profila (SP-7 do SP-9) I - U Laboratorisjkim ispitivanjima je za glinovito-laporoviti Mio-Plioceni kompleks eno da se radi o 110%. Ic > 1.0) ...Dragoslav Rakić, Radojica Lapčević, Irena Basarić Ikodinović, Dragan Lukić. "Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik" in Četvrti Srpski kongres o putevima, 2-3. jun 2022., Beograd : Srpsko društvo za puteve Via Vita (2022)