Претрага
152 items
-
Režim pogranične reke Jerme
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić (2019)Reka Jerma izvire na Vlasinskoj visoravni u zoni Vlasinskog jezera, teče prema severozapadu padinama planine Gramade kroz selo Klisuru. Kod sela Strazimirovci prelazi u susednu državu Bugarsku, prolazi kroz Trnovsko ždrelo i zatim se ponovo vraća u Srbiju nedaleko od sela Petačinci. Uliva se kod sela Gradište u Nišavu. Ukupna dužina ove reke je 72.1 km od toga je 45.1 km formirala na teritoriji Srbije a preostali deo pripada Bugarskoj. Posmatrajući površine sliva nešto manje od 50 % pripada ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić. "Režim pogranične reke Jerme" in Zbornik radova II Međunarodne naučne konferencije, Regionalni razvoj i prekogranična saradnja, Pirot, 2018., UO Privredna komora Pirot (2019)
-
Petrološke i teohemijske karakteristike bazaltoidnih stena Rudnika i Kopaonika
Milivoje Jovanović (1995)Milivoje Jovanović. Petrološke i teohemijske karakteristike bazaltoidnih stena Rudnika i Kopaonika, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1995
-
Petrologija magmatskih stena dijabazarožnjačke formacije kod Ždraljice(Kragujevac)
Kristina Resimić (2000)Kristina Resimić. Petrologija magmatskih stena dijabazarožnjačke formacije kod Ždraljice(Kragujevac), Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2000
-
Petrološke karakteristike kambrijumskih kvarcita zapadnih padina Jagodinskog Crnog vrha i Vidojevice
Božidar Đokić (2006)Božidar Đokić. Petrološke karakteristike kambrijumskih kvarcita zapadnih padina Jagodinskog Crnog vrha i Vidojevice, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2006
-
Petrologija kontaktno metamorfnih stena oko granitoidnog masiva Surdulice
Nada vasković (1998)Nada vasković. Petrologija kontaktno metamorfnih stena oko granitoidnog masiva Surdulice, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1998
-
Blasting mats for the protection of people, structures and the environment in proximity to the blast site
Milanka Negovanović, Lazar Kričak, Stefan Milanović, Jovan Marković, Nikola Simić, Snežana Ignjatović (2023)Енергија експлозије која се ослобађа током процеса детонације минских пуњења у бушотинама користи се за дробљење чврсте стенске масе на комаде различитих облика и величина, у зависности од карактеристика стене и оптимизације параметара бушења и минирања. Поред позитивних ефеката минирања, постоје и одређени нежељени ефекти сваког процеса минирања који се могу јавити, а то су: потреси тла, разлетање комада одминираног материјала, ваздушни удари, загушљиви и отровни гасови и прашина. Разлетање комада је неконтролисано избацивање комада одминиране стенске масе и ...Milanka Negovanović, Lazar Kričak, Stefan Milanović, Jovan Marković, Nikola Simić, Snežana Ignjatović. "Blasting mats for the protection of people, structures and the environment in proximity to the blast site" in 30th International Conference Ecological Truth and Environmental Research – Ecoter’23, Stara Planina, Serbia, 20–23 Jun 2023, Bor : University of Belgrade, Technical Faculty in Bor (2023)
-
An example of karst catchment delineation for prioritizing the protection of an intact natural area
Vesna Ristić Vakanjac, Zoran Stevanović, Aleksandra Maran Stevanović, Boris Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić (2015)Проучавано је карстни извор Перућац као главни дрен подручја планине Таре у западној Србији у циљу процене његовог режима отицања, резерви воде и дефинисања његове сливне површине. Извор се налази у североисточној, унутрашњој зони класичног динарског крша, коју карактерише доминантно проширење висококарстификованих тријаских кречњака, слабо развијена хидрографска мрежа са много понора и густе шуме. Тара је један од пет националних паркова у Србији. Циљ рада је био да се идентификује заштитна зона високог приоритета у оквиру очуваног природног подручја ...Vesna Ristić Vakanjac, Zoran Stevanović, Aleksandra Maran Stevanović, Boris Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić. "An example of karst catchment delineation for prioritizing the protection of an intact natural area" in Environmental Earth Science (2015). https://doi.org/10.1007/s12665-015-4390-y
-
Prilog poznavanju režima i bilansa voda reke Resave
Sliv Resave zauzima područje između reke Velike Morave i obronaka Kučajsko-beljaničkih planina. Sliv i režim ove reke kontroliše se dvema hidrološkim stanicama: Manastir Manasija (slivno područje u iznosu od 388 km2) i Svilajnac (681 km2). Za potrebe analize režima voda reke Resave i uticaja padavina na formiranje oticaja sa njenog sliva preuzeti su podaci o padavinama sa meteorološke stanice Crni Vrh (1037 m nm) koji odslikava režim gornjeg dela sliva ove reke, i meteorološke stanice Smederevska ...Marina Mitrašinović, Vesna Ristić Vakanjac, Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Dušan Polomčić. "Prilog poznavanju režima i bilansa voda reke Resave" in Zbornik radova XVI Srpski hidrogeološki simpozijum sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 2022., Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2022)
-
Variscan granitoids of the East Serbian Carpatho-Balkanides: New insight inferred from U-Pb zircon ages and geochemical data
Dragan Jovanović, Vladica Cvetković, Suzana Erić, Bojan Kostić, Irena Peytcheva, Kristina Šarić (2019)Dragan Jovanović, Vladica Cvetković, Suzana Erić, Bojan Kostić, Irena Peytcheva, Kristina Šarić. "Variscan granitoids of the East Serbian Carpatho-Balkanides: New insight inferred from U-Pb zircon ages and geochemical data" in Swiss Journal of Geoscience, Springer (2019). https://doi.org/https://doi.org/10.1007/s00015-018-0325-4
-
Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika
Kostić N. Bojan (2021)Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena na planini Rudnik ispitivan je na uzorcima iz pet bušotina. Definisano je šest varijeteta krednih stena (protolita) koji čine dve litološke jedinice izgrađene od klastičnog, karbonatnog i klastično-karbonatnog materijala. Vulkanskom aktivnosti na Rudniku formirana su vulkanska tela koja se utiskuju duž slojevitosti sedimentnih stena, a neka ih presecaju u vidu dajkova. Starost ovog vulkanskog događaja određena je na 23.9 miliona godina. Ovaj miocenski vulkanizam doveo je do kontaktno metamorfnih promena sedimentnih stena i obrazovanja skarnova ...... blizinu istraživanog područja karakteriše mnoštvo lokaliteta sa bogatom kulturno-istorijskom prošlošću. Tereni u centralnim delovima planine Rudnik poznati su po starim rudarskim radovima. Po obroncima Rudnika, srednjovekovni rudari otkopavali su rudu u malim jamama zvanim pinge, da bi od nje srpski ...
... dr Danica Srećković-Batoćanin, redovni profesor, uža naučna oblast: Petrologija, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet Članovi komisije: 1. dr Nebojša Vasić, redovni profesor, uža naučna oblast: Petrologija, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet 2. dr Aleksandar ...
... Leskovcu. Osnovne akademske studije na modulu petrologija i geohemija na Rudarsko-geološkom fakultetu upisuje 2011. godine. Završava ih 2014. godine sa prosekom ocena 9.14 (devet, 14/100) i iste godine upisuje master akademske studije na smeru petrologija i geohemija. Uspešno ih završava 2016. godine ...Kostić N. Bojan. Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... 150 km2. Basen je potpuno izolovan, ograničen sa istočne i severoistočne strane ograncima planine Golije, sa zapadne i severozapadne strane ograncima Zlatara i Jadovnika, a sa južne strane padinama planine Giljeve. Slika 36. Postrojenje rudnika uglja “Štavalj” foto J. Kovačević Pojave urana ...
... analizom konodonata utvrđeno je da najstarije paleozojske stene, predstavljene arenitima, alevrolitima, krečnjacima, dijabazima i tufovima, su deponovane od kraja gornjeg kambrijuma do sredine donjeg karbona (Ercegovac, 1975; Sudar, 1986). Konkordantno preko najstarije paleozojske formacije (Drinska ...
... neposrednoj blizini PP Golija, nedaleko od grada Novog Pazara i predstavlja najstariju očuvanu građevinu na prostoru Srbije. Prema pisanim izvorima ova građevina potiče iz IX veka, ali po arheološkim nalazima je starijeg datuma. Prema Milić i Pejić, (1998) u temeljima crkve, arheološkim radovima ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković (2017)The Visočica River rises in Bulgaria, on the Berovo Mountain. Its course in Bulgaria is 16.7 km long. It enters Serbia near the village of Donji Krivodol. Up to the village of Pakleštica, or the beginning of Lake Zavoj, its right-bank tributaries are the Krivodolštica, the Vodenička, the Rosomačka and the Dojkinačka. There are no left-bank tributaries. Among the tributaries, water levels and discharges are gauged only on the Dojkinačka River. The Vodenička had also been gauged but only ...... 2 INTRODUCTION The catchments of the Rosomačka and the Vodenička are located in southeastern Serbia, within the southern part of Mt. Stara Planina, between latitudes 43 о 07' 16'' and 43 о 13' 41'' N and longitudes 22 о 51' 0'' and 23 о 0' 43'' E. There are two villages each in the ...
... Каменичка река УВОД Сливна подручја Росомачке и Воденичке реке налазе се у југоисточном делу Србије у оквиру подручја јужног дела Старе планине између 43о 07' 16'' и 43о 13' 41'' северне географске ширине и између 22о 51' 0'' и 23о 0' 43'' географске дужине. У оквиру оба сливна ...
... ХИДРОЛОШКЕ КАРАКТЕРИСТИКЕ ВОДЕНИЧКЕ И РОСОМАЧКЕ РЕКЕ1 Сажетак: Река Височица настаје на територији Републике Бугарске у области Беровских планина, где формира ток дужине око 16.7 км. На територију Републике Србије улази код села Доњи Криводол и до Паклештице, односно до почетка формирања ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković. "Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers" in Pirotski zbornik, Pirot : Narodna biblioteka Pirot (2017). https://doi.org/10.5937/pirotzbor1742001R
-
Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata
Dejan N. Radivojević (2014-12-30)Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskihodnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnogsagledavanja, korišćeni su svi raspoloživi geofizički i geološki podaci sa širegistražnog područja, odnosno iz celog Panonskog basena i susednog orogena. Osimklasičnih metoda primenjene su i savremene metode seizmostratigrafije,tektonostratigrafije i riftne sekvencione stratigrafije. Primenjene metode omogućilesu izradu modela progradacije ivice šelfa za ceo Panonski basen, modela uzajamnihveza između basena i geodinamičkog modela jugoistočnog oboda basena.Jezero Panon je većim delom zapunjeno prilivom sedimenata paleo‐Dunavom saseverozapada, odnosno ...Centralni Paratetis, Panonski basen, miocen, jezero Panon,seizmostratigrafija, sekvenciona stratigrafija, paleogeografija, geodinamika... završila se tokom gornjeg miocena u blizini Apuseni planina i Južnih Karpata. Pored toga, uočava se da do promene vremena ekstenzije dolazi čak i duž pružanja iste strukture. Normalno rasedanje u pančevačkoj strukturi je starije miocensko – starije sarmatsko, dok je u njenom severnom produžetku ...
... detačmenta (slika 9.3) i formirao je lokalne subbasene u blizini Vršac/Varadija planina (depresija Zagajice, slika 9.1, prilog 4). Struktura je zapunjena kontinentalnim, aluvijalnim do jezerskim sedimentima starijeg miocena. Srednje–mlađe miocenska sedimentacija odvijala se tokom početka ...
... materijala smeštenih na severozapadu, severu i severoistoku (Transdanubija, centralni deo Panonskog basena i Apuseni planine). Progradacija, koja je starija u pravcu izvora sedimenata, odvijala se ka jugu, jugozapadu i jugoistoku. Ovakva geometrija predstavlja produžetak slične p ...Dejan N. Radivojević. "Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-30)
-
Centar za hidrogeologiju karsta - 15 godina nauke i struke
... Komisije za karst Srpskog Geološkog Društva i CHK u periodu od 15. do 17. maja 2015. godine. Ekskurzija je obuhvatila terene Suve planine, Svrljiških planina, Belave i Stare planine. Stručna ekskurzija po severozapadnim delovima Bosne i Hercegovine, karstnim terenima u slivu Save Ekskurzija na području ...
... of Serbian Geological Society and CKH from May 15 to 17, 2015. It included touring of the terrains of Mt. Suva Planina, the Svrljig Mountain Range, Mt. Belava, and Mt. Stara Planina : e . ČOECO Učesnici ekskurzije ispred vodopada Tupavica Participants in front of Tupavica waterfall Professional ...
... Suva Planina Mountain (SE Serbia), Environmental Earth Sciences, 79: 85, p. 14, https://doi.org/10.1007/s12665-020- 8825-8 Dimović, S., Vakanjac, B., Jelić, |., Rikalović, M., Ristić Vakanjac, V., Banković, R. (2020): Assessment of environmental radioactivity and health hazard at Stara Planina region ...urednici Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Zoran Stevanović, Branislav Petrović. Centar za hidrogeologiju karsta - 15 godina nauke i struke, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Centar za hidrogeologiju karsta, 2023
-
Connections between the Levant and the Balkans in the late Middle Pleistocene: Archaeological findings from Velika and Mala Balanica Caves (Serbia)
Dušan Mihailović, Steven L. Kuhn, Katarina Bogićević, Vesna Dimitrijević, Ana B. Marín-Arroyo, Jelena Marković, Norbert Mercier, Bojana Mihailović, Mike W. Morley, Predrag Radović, William J. Rink, Senka Plavšić, Mirjana Roksandić (2022)Major changes in the technological, economic, and social behavior of Middle Pleistocene hominins occurred at the onset of the Middle Paleolithic, 400e200 ka. However, until recently it was not possible to establish when, where, and how certain forms of Middle Paleolithic behavior appeared and spread into Southeastern Europe, mainly owing to gaps in the Paleolithic record. Here we report new results of dating, material culture, and the archaeological context of finds from the Balanica Cave Complex in Sicevo (Serbia). ...Dušan Mihailović, Steven L. Kuhn, Katarina Bogićević, Vesna Dimitrijević, Ana B. Marín-Arroyo, Jelena Marković, Norbert Mercier, Bojana Mihailović, Mike W. Morley, Predrag Radović, William J. Rink, Senka Plavšić, Mirjana Roksandić . "Connections between the Levant and the Balkans in the late Middle Pleistocene: Archaeological findings from Velika and Mala Balanica Caves (Serbia)" in Journal of Human Evolution (2022)
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... koja pripada slivu Vardara, odnosno Egejskog mora. Po obodu kotline izdiţu se visoke planine (Selečka, Baba, Nidţe i Ilinske planine), sa nadmorskom visinom i preko 2000 m.n.m. Paleoreljef kotline čine starije prekambrijumske kristalaste stene (mikašisti i gnajsevi), preko kojih su nataloţene ...
... a glavni vodotok je CrnaReka koja predstavlja sliv svih vodotoka neposredne i šire okoline terena. Obod terena čine visoke planine (Selečka, Baba, Nidţe i Ilinske planine), sa nadmorskom visinom vrhova i preko 2000 metara. U hidrogeološkom pogledu dominira zbijeni tip izdani formiran u peskovitim ...
... 15-30 km (slika 1.1). Na istoku i severoistoku, obod ugljenog basena čini Selečka planina, čiji vrhovi imaju nadmorske visine preko 1000 m. Planinski deo terena uglavnom je nenaseljen, dok po obodu visokih planina uglavnom egzistiraju manja naseljena mesta. Slika 1.1. Geografski poloţaj leţišta ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Dosadašnja saznanja o bijelim boksitima na prostoru Crne Gore
Mia Jovanović, Slobodan Radusinović, Vladimir Simić. "Dosadašnja saznanja o bijelim boksitima na prostoru Crne Gore" in Geološki glasnik (2023)
-
A contribution to the knowledge of facial diversity of Badenian sediments in the Belgrade area
Filip Anđelković, Dejan Radivojević (2018)... ubfacije: litotamnij‐ sko‐briozojski krečnjak, amfisteginski krečnjak i ceritski krečnjak. Facije slične ovima se sreću na tipskom lo‐ kalitetu, planini Lajta u blizini Beča, po kojoj su i dobili ime „lajtovac“ (Wiedl et al., 2012; Rundić et al., 233 2013). To su bioklastična koralolika f ...Filip Anđelković, Dejan Radivojević. "A contribution to the knowledge of facial diversity of Badenian sediments in the Belgrade area" in 17th Serbian Geological Congress, Vrnjačka Banja, 17-20 maj 2018, Srpsko geološko društvo (2018)
-
Geochemical study of U, Th and REE mineralizations in Jurassic sediments and hydrochemical characterization of groundwaters in Eastern Serbia – Case study: Plavna area
Jovan Kovačević, Maja Todorović, Marina Ćuk, Petar Papić . "Geochemical study of U, Th and REE mineralizations in Jurassic sediments and hydrochemical characterization of groundwaters in Eastern Serbia – Case study: Plavna area" in Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences (2016)
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... teritoriji Srema u kome dominira planina Fruška gora. U morfološkom pogledu Fruška gora je niska planina sa svojim najvišim vrhom od 539 m. Istočno i zapadno od ovog vrha postepeno opadaju visine. Dužina Fruške gore u pravcu istok – zapad (od Teleka do Starog Slankamena) je oko 78 km, a u pravcu ...
... Публиковани радови Категорија М 23 1. Radulović, V., Radulović, B., Jovanović, G.: Early Hauterivian brachiopod fauna from the Stara Planina Mountain (eastern Serbia): taxonomy, palaoeocology and palaeobiogeography. - Neues Jahrbuch für Geologie und paleontologie, vol. 246, no. 1, pp ...
... predstavljalo jedinstvenu kopnenu sredinu koje je u starijem badenu bilo povezano sa Šumadijsko-dinarskim kopnom. U zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji kopnene sredine su bile padine Cera i Gučeva (Cersko-gučevsko kopno), a u severoistočnoj Bosni planina Majevica. Badensko more je na prostorima Srbije ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)