Претрага
208 items
-
Tehnika i tehnologija izrade koso-usmerenih i horizontalnih lateralnih bušotina za potrebe odvodnjavanja površinskih kopova
Мitrović Vladimir, Dimitrijević Bojan, Stupar Jelka. "Tehnika i tehnologija izrade koso-usmerenih i horizontalnih lateralnih bušotina za potrebe odvodnjavanja površinskih kopova" in Časopis “Podzemni radovi” Undergraund Mining Engineering no. XVII, Beograd:Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2010): 55-60
-
Doprinos izboru metoda projektovanja podzemne eksploatacije ležišta uranijuma žilnog tipa male debljine
Dragan Milojević (1981)Dragan Milojević. Doprinos izboru metoda projektovanja podzemne eksploatacije ležišta uranijuma žilnog tipa male debljine, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1981
-
Primena matematičkog modeliranja pri geometrizaciji ležišta u pripremi grafičke osnove za projektovanje
Zorka Obradović-Pejtović (1978)Zorka Obradović-Pejtović. Primena matematičkog modeliranja pri geometrizaciji ležišta u pripremi grafičke osnove za projektovanje, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1978
-
Vulkaniti Karađorđevo formacije: novi podaci iz bušotina u srednjem Banatu
Vladica Cvetković, Milena Dunčić, Ivan Dulić, Predrag Cvijić, Dejan Prelević, Kristina Šarić. "Vulkaniti Karađorđevo formacije: novi podaci iz bušotina u srednjem Banatu" in 18. Kongres geologa Srbije „Geologija rešava probleme”, Divčibare, 1-4 jun 2022., Beograd : Srpsko geološko društvo (2022)
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... profila VIII i X. Za te potrebe izvedeno je 29 istraţnih bušotina od kojih je 5 pretvoreno u pijezometarske. Pored toga, vršeni su opiti nalivanja u bušotine, kao i hemijska ispitivanja podzemnih voda. K. Jovanov (1995) za potrebe projektovanja sistema za odvodnjavanje podinske ugljene serije leţište ...
... Ca14 Bušotina 161/IX HCO 3 92 (Na+K)36 Mg35 Ca29 Ţivojno (% ekv) (% ekv) Bušotina 47/16 HCO 3 84SO 4 13 Mg45 Ca44 (Na+K)11 Bušotina 77/20A HCO 3 83SO 4 10 Cl6 Ca54 Mg45 Bušotina 61/18A HCO 3 85SO 4 9 Cl5 Ca61 Mg31 (Na+K)8 Bušotina 47/24A HCO 3 97 (Na+K)44 Ca31 Mg25 Bušotina 43/14A ...
... Ca47 Mg38 (Na+K)14 Bušotina s.Logovardi HCO 3 77 SO 4 13 Cl10 Ca49 Mg27 (Na+K)23 Bušotina Sredno Egri HCO 3 92 Cl5 Mg42 Ca37 (Na+K)21 Bušotina G2-18 rud. Suvodol SO 4 51 Cl26 HCO 3 23 Mg24 Ca58 (Na+K)17 Bušotina G2-18 rud.Suvodol HCO 3 89 Cl8 Mg12 Ca16 (Na+K)72 Bušotina D-1 s. MiĎitlija SO ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Предлог прве фазе хидрогеолошких истражних радова о могућности коришћења термоминералних вода из бушотине Ре-1 у насељу Забела код Пожаревца
Стевановић Зоран, Вујасиновић Слободан, Петровић Д, Белаћевић Г, Докмановић Петар, Мaтић Иван, Лазић Милојко (2011)Стевановић Зоран, Вујасиновић Слободан, Петровић Д, Белаћевић Г, Докмановић Петар, Мaтић Иван, Лазић Милојко. "Предлог прве фазе хидрогеолошких истражних радова о могућности коришћења термоминералних вода из бушотине Ре-1 у насељу Забела код Пожаревца" in Зборник радова Саветовања о одрживом развоју града Пожаревца и енергетског комплекса Костолац - Радови по позиву саопштени на Саветовању Одрживи развој града Пожаревца и енергетског комплекса Костолац, Костолац, 03. март 2011. године, Пожаревац: [Градска скупштина] (2011): 15-23
-
Tehnologija izrade jamskog magacina eksploziva i eksplozivnih sredstava
Sara Nikolić (2024)Završni rad sa temom „Tehnologija izrade jamskog magacina eksploziva i eksplozivnih sredstava” sastoji je iz opšteg dela i specijalnog dela. U opštem delu prikazani su : geologija ležišta, određivanje kapaciteta magacina eksplozivnih sredstava, lokacija i opis magacina. U specijalnom – drugom delu ovog završnog rada prikazani su: potrebni proračuni, tehnologija izrade magacina, predmer i predračun radova, normativi materijala, energije i radne snage, organizacija i dinamika izvodjenja radova. Prilikom izrade završnog rada, uz primenu svih propisa vezanih za ovu oblast, korišćene su ...... mina (usvojeno a=0,66). 28 =__27-551 41 — —16.46 bušotina. 0,028“ ·1100·0,66 Nus=17 bušotina. Usvojeni broj minskih bušotina iznosi N=17, od toga: - zalomne, nx=4, - pomoćnih np=2, - perifernih npe=11. Raspored minskih bušotina i redosled paljenja mina po tipovima jamskih prostorija ...
... q=0,70kg/buš. U jednu minsku bušotinu se stavljaju 3 patrone eksploziva mase 200 g i jedna patrona mase 100g što znači da je dužina minskog punjenja jedne minske bušotine 3:300mm + 1·150mm=1050mm, ili 70% od dužine minske bušotine. Preostala dužina minske bušotine (550mm) se zatvara glinenim čepom ...
... 7-5,15 mž broj 1. Broj minskih bušotina 17 kom 2. Zalomne 4 kom 3. Pomoćne 2 kom 4. Periferne 11 kom 5. Broj električnih detonatora 17 det. 6. Dužina minskih bušotina 1,3m 7. Ukupna dužina misnskih bušotina 25,50 m 8. Aktivna dužina misnkih bušotina 1,40 m 9. Vreme potrebno ta bušenje ...Sara Nikolić. Tehnologija izrade jamskog magacina eksploziva i eksplozivnih sredstava, 2024
-
Одређивање оптималне производње дубинске пумпе на клипним шипкама
Небојша Савић (2024)Дужи временски период током историје производње нафте, дубинске пумпе на клипним шипкама су први и у многим случајевима једини избор када су у питању механичке методе експлоатације. Правилан одабир сваког појединачног елемента система омогућава оптимизацију која са собом повлачи бенефите у виду повећавања ефикасности и смањења трошкова. Тренутно примењени систем дубинских пумпи на клипним шипкама на лежишту „Н“ обезбеђује стабилну производњу и реализацију годишњих планова производње без већих проблема. У овом раду је приказан начин оптимизације производње дубинским пумпама ...Небојша Савић. Одређивање оптималне производње дубинске пумпе на клипним шипкама, 2024
-
Specifičnosti fundiranja u lesnim naslagama – objekat Poreska uprava Zemun
Anja Dević (2024)U ovom završnom radu prikazani su literaturni podaci koji se odnose na geotehničke karakteristike terena izgrađenih od lesa na primeru šireg istražnog prostora, tzv. Zemunskog lesnog platoa, kao i rezultati detaljnih geotehničkih istraživanja na lokaciji objekta Poreske uprave Zemun. U prvom delu rada prikazani su uslovi nastanka karakteristične makroporozne strukture lesa i njen uticaj na fizičko-mehaničke karakteristike i stabilnost terena izgrađenih od lesa. Na osnovu analize i interpretacije rezultata detaljnih geotehničkih istraživanja na lokaciji objekta Poreske uprave Zemun prikazane su ...... Geotehnički presek terena 3 —3? 1:200 3.1 Inženjerskogeološki profil bušotine IB-1 1:200 3.2 Inženjerskogeološki profil bušotine IB-2 1:200 3.3 Inženjerskogeološki profil bušotine IB-3 1:200 3.4 Inženjerskogeološki profil bušotine IB-4 1:200 Geotehnički model terena za plitko fundiranje . 4.1 NIIR ...
... prikazane su 4 istražne bušotine na samoj lokaciji izgradnje objekta Poreske uprave, (u situacionom planu završnog rada označene kao IB1-IB4, u prilogu 1). Sve četiri bušotine su izvedene do dubine od 30 metara u ukupnoj metraži 120.00 metara. Podaci o istražnim bušotinama prikazani su u tabeli ...
... putna laboratorija za geomehaniku i fundiranje (CPL). Po završetku bušenja svake bušotine vršena je provera nivoa podzemne vode u bušotini. Nivo podzemne vode je proveren i 24 h nakon završetka bušenja svih bušotina. 16 4.3. Laboratorijska ispitivanja U cilju definisanja fizičko-mehaničkih ...Anja Dević. Specifičnosti fundiranja u lesnim naslagama – objekat Poreska uprava Zemun, 2024
-
Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika
Kostić N. Bojan (2021)Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena na planini Rudnik ispitivan je na uzorcima iz pet bušotina. Definisano je šest varijeteta krednih stena (protolita) koji čine dve litološke jedinice izgrađene od klastičnog, karbonatnog i klastično-karbonatnog materijala. Vulkanskom aktivnosti na Rudniku formirana su vulkanska tela koja se utiskuju duž slojevitosti sedimentnih stena, a neka ih presecaju u vidu dajkova. Starost ovog vulkanskog događaja određena je na 23.9 miliona godina. Ovaj miocenski vulkanizam doveo je do kontaktno metamorfnih promena sedimentnih stena i obrazovanja skarnova ...... Pozicije bušotina; a) profil sa južne strane, b) pogled sa zapadne strane (izvor: Google Earth). Tabela 1: Koordinate ispitivanih bušotina, njihova ukupna dužina i broj uzetih proba Oznaka bušotine X koordinata Y koordinata Nadmorska visina bušotine u metrima Dubina bušotine u metrima ...
... Rudnika Skarnovi u ispitivanim bušotinama Rudnika se pojavljuju od 170-og metra i dostižu dubinu do 360 metara u bušotini 330A/18 (vidi sliku 48). Bušotina 186/18 je zaustavljena u skarnovima, te se zbog toga ne zna prava debljina skarnova u navedenoj bušotini. Mineralni sastav skarnova direktno ...
... karbonatnu jedinicu. Bušotine 330A/18 i 352/18 prolaze kroz sve pomenute jedinice i završavaju u serpentinisanim i/ili talkiziranim peridotitima koji čine podlogu i koji su uglavnom harcburgitskog sastava. Bušotine 186/18 i 219/18 završavaju u karbonatnoj jedinici, dok bušotina 294/18 završava u vulkanskoj ...Kostić N. Bojan. Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије
Goran H. Marinković (2014-06-17)Докторском дисертацијом разматране су хидрогеолошке структуре угљокиселихминералних вода литосфере Србије. При истраживањима узети су у обзир:резултати испитивања старости, порекла и физичко – хемијских карактеристикаугљокиселих вода, геотемпературни услови и геотектонска грађа литосфере,резултати изотопских испитивања на δ13С у карбонатима хидротермалнихлежишта, резултати истраживања минималних температура трансформацијекарбоната и структурно - хидрогеолошки услови у областима дренирањаугљокиселих вода.Резултати показују да је угљеник угљокиселих вода пореклом из карбонатахидротермалне фазе младих магматских процеса, а да су матични супстратиовог елемента карбонати мезозојских и палеозојских седиментних иметаморфних стена. Угљендиоксид ...литосфера Србије, угљокиселе воде, генеза, супстрати, рејони,хидрогеолошке структуре, дубина залегања, геолошки услови, типови,потенцијал.... области Приличког кисељака, избушена је бушотина дубине 43 m, а седамдесетх још 5 бушотина, дубине 50 – 200 m (Вилимоновић, 1980). Већина бушотина је имала самоизлив, издашности до 0,2 l/s. На периферији Ивањице, у Ратковцу, осамдесетих година је избушена бушотина дубине 240 m са самоизливом од 0,15 ...
... Црниљево избушено је више бушотина дубине између 200 – 447 m. Најдубља бушотина набушила је делувијалне и неогене седименте (у интервалу 0,0 – 6,5 m) ниско метаморфне шкриљце са прослојцима пешчара (6,5 – 340 m) и пешчаре са прослојцима шкриљаца (340 – 447 m). Бушотине киселе воде су са самоизливом ...
... Чибутковице избушене су бушотине дубине 1002,8 m (Čb-1) и 50 m (Čb-2) (Миловановић, 1996). Готово целокупан самоизлив на бушотини, од 4 - 4,5 l/s, формира се из интервала са дубине од око 50 m. Угљокисела вода температуре 17-18 oC је HCO3 – Na типа. У дубљим деловима бушотине температура воде достиже ...Goran H. Marinković. "Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-17)
-
Analiza parametara bušenja i miniranja radne sredine sa učestalom pojavom kaverni na površinskim kopovima rudnika Omarska
Borko Pejić (2018)Borko Pejić. Analiza parametara bušenja i miniranja radne sredine sa učestalom pojavom kaverni na površinskim kopovima rudnika Omarska, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2018
-
Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra
Aleksandar Milojević (2024)Nakon radova otvaranja i početka eksploatacije, rudno telo bakra velikih rezervi zahteva i veliku količinu eksploziva da bi se ostvario zacrtan kapacitet. Samim tim, neophodno je izraditi funkcionalan magacin eksploziva koji će biti pristupačan svim horizontima i koji će moći da ispuni celokupni kapacitet svih horizonata. Obzirom da će se u magacinu skladištiti eksploziv, on mora ispunjavati specijalne uslove kako bi skladištenje bilo bezbedno. Neophodno je isprojektovati magacin tako da ispuni sve zahteve po pitanju količine i načina skladištenja eksploziva, ...... dok se kod zalomnih bušotina obzirom da su ove bušotine i najviše opterećene povećava za 20 + 30%. Količina eksploziva po aktivnim bušotinama prosečno iznosi: Količina eksploziva po konturnim bušotinama prosečno iznosi: 1 Q= 2' Qukg Količina eksploziva po zalomnim bušotinama prosečno iznosi: ...
... dužinom bušenja minskih bušotina lp, m, iznosi: Q. =q:S·l, ·n,kg gde su: q — specifična potrošnja eksploziva, S – površina poprečnog preseka prostorije, lb — dužina bušotine, m — koeficijent iskorišćenja bušotine (0,9). Kod primene konturnog miniranja konturne bušotine se pune sa oko dva puta ...
... bušenja, N – broj bušotina, n — broj bušaćih čekića (2), tpb — vreme promene bušotine (0,25 min), tps— vreme pripremno završnihoperacija (10 min), 42 Vreme punjenja i začepljenja jedne bušotine uzima se 1 min, a povezivanje el. vodova 30 s/buš. Vreme punjenja svih bušotina na radilištu iznosi: ...Aleksandar Milojević. Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra, 2024
-
Istraživanje parametara smicanja po diskontinuitetu za potrebe projektovanja površinskog kopa Majdanpek
Jelena Majstorović (2002)Jelena Majstorović. Istraživanje parametara smicanja po diskontinuitetu za potrebe projektovanja površinskog kopa Majdanpek, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2002
-
Техничка дијагностика
Предраг Јованчић (2020)Предраг Јованчић. Техничка дијагностика, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2020
-
Why classical sequence stratigraphy doesn't work in Pannonian basin?
Dejan Radivojević (2018)... srpsko‐mađarske granice do ulaska Dunava u Karpate. Prilikom interpretacije seizmičkog profila koriš‐ ćeni su podaci dobijeni istražnim bušenjem naftnih bušotina i dodatni seizmički profili. Interpretacija je obuhvatala određivanje vremena riftogeneze, depozicionih sredina (Prosser, 1993), izdvajanja ...Dejan Radivojević. "Why classical sequence stratigraphy doesn't work in Pannonian basin?" in 17th Serbian Geological Congress, Vrnjačka Banja, 17-20 maj 2018, Srpsko geološko društvo (2018)
-
Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva
Ljiljana M. Vasić (2017-07-14)postupaka koji je primenjen u cilju definisanja zona prihranjivanja i veze izmeđupodzemnih i površinskih voda, vremena koje voda provede u podzemlju, pri čemu seformira jedinstven hemijski sastav i temperaturni režim isteklih voda, bili su polaznaosnova za usmerenje na istraživanje karsta i definisanje teme doktorske disertacije.Kučajsko-beljanički masiv se nalazi u istočnoj Srbiji i pripada oblasti Karpatobalkanskogluka i idealan je poligon za istraživanje, obzirom da se u okviru njega nalazejaka karstna vrela i pojave toplih karstnih izvora na relativno malom rastojanju, ...karstni sistemi, geneza podzemnih voda, izotopske metode, starost voda,hidrogeohemijski procesi, dubina cirkulacije podzemnih voda, subtermalne i termalnevode... voda, što predstavlja nadogradnju prethodnih istraživanja na istražnom prostoru, i na osnovu čega bi se moglo izvršiti pouzdanije projektovanje istražnih bušotina za zahvatanje toplih voda, u smislu definisanja lokacija i dubina bušenja. Zahvatanje većih količina toplih voda doprinelo bi turističkom ...
... karstnih kanala toplih voda, što predstavlja nadogradnju prethodnih istraživanja na istražnom prostoru, na osnovu čega se može izvršiti projektovanje istražnih bušotina za zahvatanje toplih voda. Zahvatanje većih količina toplih voda doprinelo bi turističkom razvoju sredine i razvoju poljoprivrede kroz ...
... 1983. i 1984. godine započeto je istražno bušenje dve bušotine. Prva istražna bušotina izrađena je na Krupajskom vrelu (bušotina B-1), dok je druga bušotina izvedena u blizini subtermalnog izvora Milanovačka banjica (bušotina B-2). U obe bušotine javlja se voda sa povišenom temperaturom B-1 – 18 ...Ljiljana M. Vasić. "Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-07-14)
-
Convective heat transfer in centrifugal pumps lifted wells: the case of South-Eastern Europe waxy wells
Electric submersible pumps (ESP) are applied in wells where additional energy is needed to ensure discharge of the fluid to the surface through the tubing. At the discharge side of the pump the fluid has bigger velocity, thus the pump induces a forced convection between the fluid and the tubing inner surface. Understanding of convective heat transfer in wellbores and analyses of influential parameters provides a possibility to optimise value of convective heat transfer coefficient in order to avoid ...Bojan Martinovic, Marija Živković, Branko Grubač. "Convective heat transfer in centrifugal pumps lifted wells: the case of South-Eastern Europe waxy wells" in International Journal of Oil, Gas and Coal Technology, Inderscience Publishers (2021). https://doi.org/10.1504/IJOGCT.2021.10043281
-
Introduction to special section: Characterization of hydrocarbon and geothermal resource potential and carbon sequestration opportunities of the Pannonian Basin
Balázs Németh, Gábor Tari, Gábor Bada, Dejan Radivojević, Bruno Tomljenovic, Csaba Krézsek. "Introduction to special section: Characterization of hydrocarbon and geothermal resource potential and carbon sequestration opportunities of the Pannonian Basin" in Interpretation, AAPG SEG (2018). https://doi.org/10.1190/INT-2017-1207-SPSEINTRO.1
-
Izbor parametara čvrsoće na smicanje čvrstih stena za potrebe projektovanja u rudarstvu
Vladimir Čebašek (2002)Vladimir Čebašek. Izbor parametara čvrsoće na smicanje čvrstih stena za potrebe projektovanja u rudarstvu, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2002