Претрага
166 items
-
Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?
Стефан Петровић, Наталија Батоћанин (2020)У раду су приказани резултати испитивања серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45.1" СГШ, 20°25'12.6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559.8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33.2" СГШ, 20°30'28.5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно тектонита; лепидобластичне, бластозрнасте, или порфирокластичне структуре и масивне текстуре. Серпентинисани харцбургити и серпентинити Брђана су изграђени од серпентина, ретких реликата оливина и ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко ...... Брђани, на око 15 километара југозападно од Рудника (Сл. 2). Брђани су смештени у клисури реке Деспотовице између два терцијарна седиментна басена: Горњемилановачког на северу и Чачанског на југу. Са обе стране реке Деспотовице се уочавају велике масе серпентинита и серпентинисаних перидотита, које су ...Стефан Петровић, Наталија Батоћанин. "Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?" in Записници српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво, Београд (2020)
-
Centar za hidrogeologiju karsta - 15 godina nauke i struke
... Ekskurziju su organizovali članovi KK SGD i CHK u periodu od 20. do 22. juna 2021. godine i obuhvatila je sliv reke Tare i Pive i planinu Durmitor. Učesnici ekskurzije pre raftinga na reci Tari Participants before rafting on the Tara River Međunarodnhi naučni skup „Čovek ikarst“ Međunarodni naučni ...
... World War || (in SER), Annales Geologiques de la Peninsule Balkanique, liv. LIII/1, Belgrade Tfilipović B.,1997: Hystory of Yugoslay hydrogeology anq leve! of hydrogeological investigation, Monograph “100 Years of hydrogeology in Yugoslavia”, Spec ed. of FMG, p. 31-46, Belgrade TFord D., 2005: Jovan ...
... ~, i o Mmotšj —— i Priština Prizren 9 “ /._\J/·f SEVERNA MAKEDONIJA Finalna Karta ugroženosti podzemnih voda Srbije prema metodi IZDAN (levo); Lokacije osmatranja podzemnih voda u sklopu projekta Operativni monitoring podzemnih voda Srbije (desno) Final groundwater vulnerability map o ...urednici Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Zoran Stevanović, Branislav Petrović. Centar za hidrogeologiju karsta - 15 godina nauke i struke, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Centar za hidrogeologiju karsta, 2023
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... pećina. Hidrografske odlike istraživanog područja kao posledica geološkog sastava i tektonskog sklopa, izražene su rekama, izvorima i potocima. Hidrografska mreža pripada slivu reke Kolubare. U ovom delu terena fluvijalna erozija i denudacija su intenzivno izražene, te vodotoci imaju bujičan karakter ...
... ataru sela Paleţnica, kod Ljiga. Profili su najbolje otkriveni uz reku Maricu, sa početnim koordinatama datim u Tabeli 6.1. (Slika 4.1, tačke M1, M2, M3 i M4). Tabela 6.1. Početne koordinate snimljenih profila i stubova uz reku Maricu. Oznaka tačke X Y Z M1 44°10'45.1" 20°11'03.4" 232 ...
... strena. Preovlađujući progradacijski način taloţenja stena ove jedinice moţe se pratiti na profilima uz reku Maricu. Najniţi delovi bazalne jedinice otkriveni su u dolini Paleţničke reke (Slika 4.1, tačka M1). Predstavljeni su sivim do sivo smeđim konglomeratima, jako čvrstim i silifikovanim ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji
U ovom preglednom radu dat je istorijski pregled razvoja površinske eksploatacije lignita na teritoriji Srbije, uz kratak osvrt na geološki nastanak i kvalitet i rezerve uglja, kao i mogućnosti korišćenja za dalju upotrebu. Kolubarski, Kostolački i Kovinski ugljeni baseni lignita u Srbiji, ne računajući Kosovsko-Metohijski i Drenički u sastavu AP Kosovo i Metohija po Rezoluciji 1244 UN, su ležišta najrasprostranjenijeg uglja - lignita u Srbiji koji se eksploatiše od druge polovine 20. veka na velikom broju površinskih kopova ...Bojan Dimitrijević, Radmila Gaćina, Bogoljub Vučković. "Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični mineral CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... е карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија) 21 Сл.15. Јаловишта Кривељ (горе лево), Борско старо, Шашки поток (доле лево) и Борска река У габро-перидотитском масиву Дели Јована, на Старој планини су јаловишта Мездреја и Габровница везана за експлоатацију ...
... Злокућански поток (горе лево), Гушави поток (горе десно), Прљуша (доле лево) и рударско окно из римског периода (доле десно) Божидар В. Ђокић Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија) 20 Сл. 12. Јаловишта Рудница (лево) и Кукањица поток Сл ...
... Воде из прве леве притоке припадају првој и другој класи (узорак В 10). Воде из безименог потока не могу да се користе за наводњавања због високих концентрације цинка, кадмијума и олова; а испред ушћа у Селишки поток само због садржаја олова. Овој сврси могу да служе воде из прве леве притоке ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... е карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија) 21 Сл.15. Јаловишта Кривељ (горе лево), Борско старо, Шашки поток (доле лево) и Борска река У габро-перидотитском масиву Дели Јована, на Старој планини су јаловишта Мездреја и Габровница везана за експлоатацију ...
... Злокућански поток (горе лево), Гушави поток (горе десно), Прљуша (доле лево) и рударско окно из римског периода (доле десно) Божидар В. Ђокић Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија) 20 Сл. 12. Јаловишта Рудница (лево) и Кукањица поток Сл ...
... Воде из прве леве притоке припадају првој и другој класи (узорак В 10). Воде из безименог потока не могу да се користе за наводњавања због високих концентрације цинка, кадмијума и олова; а испред ушћа у Селишки поток само због садржаја олова. Овој сврси могу да служе воде из прве леве притоке ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... f–h. Materijal: 6 levih kapaka; No K-6784. Dimenzije levog kapka (u mm): D = 126.00, V = 280.00, Vl = 78, DŽ = 54.00, dlm = 55.00, dlp = 190.00. Opis: ljuštura debela, masivna, lamelaste građe, neravnostrana, jako ispupčena i izdužena, visina dosta veća od dužine. Levi kapak uvek ispupčen, ...
... 482, tab.1, sl. I-L. Materijal: 2 leva kapka i dva desna; No K-6785. Dimenzije (u mm): (levi kapci): D = 21.00, V = 26.10, Š = 12.00; D = 17.30, V = 20.80, Š = 5.00; desni: D = 17.30, V = 20.80, Š = 5.00; D = 27.10, V = 21.80, Š = 4.50. Opis: levi kapak, mali, ovalnih do subtrouglastih kontura ...
... Materijal: 23 leva kapka, 6 desnih kapaka; No K- 4717. Dimenzije (u mm): levi kapak: D = 46.00, V = 47.00Š = 55.00; D = 42.00, V = 80.00, Š = 42.50; desni kapak: D = 53.00, V = 52.50, Š = 46.20; D = 41.50, V = 48.50, Š = 37.00. Opis: ljuštura nepravilnog oblika, levi kapak slabo konveksan ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije
Dragana D. Petrović (2015-12-29)Centralni deo Balkanskog poluostrva je geotektonski veoma složen. Tetis je zatvorentokom gornjeg mezozoika, a ofioliti na zapadu i ofioliti Vardarske zone predstavljajuostatke nekadašnjih okeanskih prostora. Najistočniji deo Vardarske zone razlikuje se odsvih ostalih ofiolita na Balkanskom poluostrvu i karakteriše se najizraženijim suprasubdukcijskimafinitetom. Istočna vardarska zona locirana je u centralom delu Srbije.Na severu se prostire do Apusena u Rumuniji, a na jugu obuhvata cetralni deoMakedonije i Peonias zonu u severnoj Grčkoj. Istočna vardarska zona se nalazi istočnood geotektonske jedinice Kopaonik ...... raščlanjen. Karakterišu ga visoki vrhovi, kao što su Oštro Koplje (1789 m) i Muslinac (1725 m). Na ovom terenu su prisutne reke Toplica, Banjska reka, kao i Mirnička reka, koje pripadaju južnomoravskom slivu. Kao i u slučaju ofiolitskog kompleksa Ždraljice i ovde je teren dosta pokriven obradivim ...
... njega se može doći međunarodnom saobraćajnicom E-75. Teren je raščlanjen, a prosečna nadmorska visina terena je oko 620 m. Manje reke i njihove pritoke pripadaju slivu reke Vardar. Područje se odlikuje visokim temperaturama tokom leta. Đevđelija se nalazi na oko 50 km južno od Demir Kapije i do ...
... Uočeno je i postojanje rasedne zone pravca pružanja SSI-JJZ, za koju je analizom anomalija na ovom prostoru utvrđeno da najverovatnije predstavlja levi transkurentni rased čijom aktivnošću je izvršeno i izdizanje sevenog dela terena. Analizom ovih karata izdvojene su četiri zone (Slika 35). Područje ...Dragana D. Petrović. "Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-12-29)
-
Mikrobiološki diverzitet kiselog jezera Robule i uticaj jezerske vode na oksidaciju sulfidnih minerala
Srđan B. Stanković (2016-09-11)Jezero Robule, formirano u podnožju rudničke raskrivke Oštreljski planir (Rudnik bakra Bor), je nastalo kao posledica rudarskih aktivnosti. Mikrobiološki diverzitet ekstremno kiselog jezera Robule ispitivan je primenom kako klasičnih mikrobioloških metoda (svetlosna mikroskopija i kultivacija na selektivnim podlogama) tako i primenom savremene metode molekularne biologije (analiza polimorfizama terminalnih restrikcionih fragmenata; T-RFLP). Takođe, ispitivan je i potencijal i efikasnost jezerske vode u biološkom luženju mineralnog koncentrata, kao i u bioluženju uzoraka stare flotacijske jalovine Rudnika bakra Bor.Na osnovu dobijenih rezultata ...... vrednost sredine se kreće od 3 do 8. Rio Tinto, 100 kilometara duga reka na jugu Španije, je primer kisele životne sredine nastale prirodnim putem, ali na drugačiji način u odnosu na opisana prirodna kisela staništa. Ova reka protiče kroz Iberijski piritski pojas, 250 km dugačak geološki entitet ...
... entitet bogat piritom i drugim sulfidnim mineralima. Oksidacijom pirita voda ove reke je postala kisela (pH 1,5-3) i tamnocrvena zbog velike koncentracije Fe3+ jona koja u proseku iznosi oko 2 gL-1. U reci se nalazi između 105 i 107 acidofilnih bakterija po mililitru (Gonzalez-Toril et al., 2003) ...
... diverzitet kisele reke Rio Tinto (Španija) i identifikovali su uobičajene acidofilne bakterije: Leptospirillum ferrooxidans, Acidithiobacillus ferroxidans i Acidiphilium cryptum. Međutim, Lopez-Archilla et al. (2004), koji su proučavali dugačke končaste strukture iz reke Rio Tinto, sekvenciranjem ...Srđan B. Stanković. "Mikrobiološki diverzitet kiselog jezera Robule i uticaj jezerske vode na oksidaciju sulfidnih minerala" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-11)
-
Испитивање магнетске сусцептибилности прашине антропогеног порекла
... susceptibilnost (10-6 SI) a brojevi na horizontalnoj osi (1-7) dane u nedelji (ponedeljak - nedelja) U podacima iz Novog Sada (Slika 1, levo) postoji nedeljna tendencija manjeg magnetskog zagađenja nedeljom nego radnim danima, osim tokom septembra. Druga karakteristika podataka je da ...
... se u centru grada, gde postoji veliki promet vozila. Stanica Veliko Gradište je na granici sa Rumunijom (znatna količina saobraćaja i na putu i na reci), odakle istočni vetar Vazduh VII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2019. može dovesti ...Дубравка Новичић, Весна Цветков, Весна Дамњановић. "Испитивање магнетске сусцептибилности прашине антропогеног порекла" in VII Меморијални научни скуп из заштите животне средине доцент др Милена Далмација Нови Сад, 01-02. април 2019, Природно-математички факултет, Департман за хемију, биохемију и заштиту животне средине (2019)
-
Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije
Ispitivanja stena kao radne sredine, odnosno materijala sa kojim se gradi, na kome se gradi i u kome se gradi, svojom složenošću zahteva njeno svestrano izučavanje po velikom broju parametara. Zadatak Mehanike stena je da što bolje upozna ponašanje stenske mase i njenu otpornost na dejstvo pritiska, zatezanja i smicanja, kao i dinamičkih svojstava. Poznavanje navedenih parametara i njihova korelacija omogućavaju pouzdaniji izbor parametara za projektovanje danas sve zahtevnijih uslova kako podzemne, tako i površinske eksploatacije. U ovom radu ...mermer, jednoosna čvrstoća na pritisak, čvrstoća na istezanje, brzina longitudinalnih elastičnih talasa, korelacijaJelena Majstorović-Necković, Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije" in 11. Međunarodna konferencija “Ugalj i kritični materijali" CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Palaeoflora of Kamenica (Pranjani Basin, western Serbia)
Palaeofloras of the Paleogene in Serbia are relatively rare, especially in comparison with floras from Neogene sediments. Most Paleogene phytoas sociations from the territory of Serbia existed in a dry and warm climate. The youngest Paleogene phytoassociation originates from the Pranjani Basin (Western Serbia), locality Kamenica. The age of this palaeoflora is determined as Late Oligocene. This fossil plant assemblage is different from other Paleo gene phytoassociations.The palaeoflora from Kamenica is characterized with leaf imprints larger than in other ...... СИ–ЈЗ и И–З. То је депозициони простор слабог интензитета тоњења (MarOvIć et al., 2007). Биљни фосилни остаци су прикупљени са локалитета Каменичке реке у селу Каменица. Лисни отисци су из сивих, табличастих лапораца који леже преко серпентинита. Лисни отисци су добро очувани и указују на то да је ...Zorica Lazarević, Ljubica Milovanović, Jelena Milivojević, Ivana Vasiljević . "Palaeoflora of Kamenica (Pranjani Basin, western Serbia)" in Geološki anali Balkanskog poluostrva, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2019). https://doi.org/10.2298/GABP1902053L
-
Razvoj ARCGIS geobaze površinskog kopa korišćenjem UML CASE alata
... values: initial, final, three-monthly, half-yearly, yearly, etc. This enables monitoring of the state of works in a specific period of interest. Reke {GeometryType = EsriGeometryPolyline} Jezera {GeometryType = EsriGeometryPolygon} Kanali {GeometryType = EsriGeometryPolyline} -Namena : esri ...Aleksandra Tomašević, Ljiljana Kolonja, Ivan Obradović, Ranka Stanković, Olivera Kitanović. "Razvoj ARCGIS geobaze površinskog kopa korišćenjem UML CASE alata" in Podzemni radovi, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2012)
-
Mogućnost korišćenјa toplotnih pumpi sa otpadnom toplotom iz postrojenјa za prečišćavanјe otpadnih voda kao toplotnim izvorom
U narednom periodu se planira izgradnja nekoliko desetina sistema za prečišćavanje otpadnih voda u većim gradovima u Srbiji. Iskustva iz postrojenja koja su trenutno u radu, pokazuju da bi prečišćena otpadna voda, s obzirom na protok i temperaturu, mogla da predstavlja značajan izvor obnovljive energije. U radu su prikazani primeri dobre prakse korišćenja ove energije u sistemima daljinskog grejanja u zemljama Evropske unije. Analiziran je rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu i razmotrena je mogućnost njegovog korišćenja ...... komunalne otpadne vode sa oko 30%, a 25% čini otpadna industrijska toplota i toplota dimnih gasova, dok oko 25% toplotnih izvora čine energija mora, reke ili jezerske vode [3]. Prema raspoloživim podacima, u sisteme daljinskog grejanja integrisano je 112 toplotnih pumpi u 13 evropskih država (Tabela ...Dejan Ivezić, Marija Živković, Aleksandar Madžarević, Boban Pavlović. "Mogućnost korišćenјa toplotnih pumpi sa otpadnom toplotom iz postrojenјa za prečišćavanјe otpadnih voda kao toplotnim izvorom" in Energija, Ekonomija, Ekologija, University Library in Kragujevac (2021). https://doi.org/10.46793/EEE21-1.11I
-
Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu
Nikoleta Aleksić (2021)... voda. Istraživanja su pokazala da koncentracija nikla u prirodnim vodama varira od 2 do 10 µg/l, dok su druga istraživanja polazala da u rekama u nekim područjima (Reka Karoon) koncentracioni opseg nikla može da varira od 69,3 do 110,7 µg/l [3,4]. U prirodnim vodama, u opsegu pH vrednosti od 5-9, nikl ...
... CaO bez dodatka amidnih donora vodoničnih veza ili eutektičkih rastvarača na bazi amida (romb) i sa dodatkom holin hlorida (krug) (a, b i c), uree (levi trougao), holin hlorid:uree (kvadrat) (a), 1,3-dimetiluree (desni trougao), holin hlorid: 1,3-dimetiluree (trougao dole) (b), tiouree (trougao gore) ...
... dodatka poliolnih donora vodoničnih veza ili eutektičkih rastvarača na bazi poliola (romb) i sa dodatkom holin hlorida (krug) (a, b i c), etilen glikola (levi trougao), holin hlorid:etilen glikola (kvadrat) (a), propilen glikola (desni trougao), holin hlorida:propilen glikola (trougao dole) (b), glicerola ...Nikoleta Aleksić. "Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu" in VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2021, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad (2021)
-
Efekti potencijalnog korišćenja postrojenja za preradu otpadnih voda kao energetskih izvora u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji
Системи даљинског грејања постоје у 57 градова и општина у Србији и доминантно користе фосилна горива. У овим урбаним срединама су изграђени, или се планира градња система за пречишћавање отпадних вода. У раду је размотрена (са еколошког и енергетског аспекта) могућност додатног, енергетског коришћења топлоте пречишћене воде у СДГ, применом топлотних пумпи. На примеру Шапца је извршено поређење постојећег СДГ са системом који би применом топлотних пумпи искористио енергетски потенцијал система за пречишћавање отпадних вода. Добијени индикатори су послужили ...... g ri d i n M W hours per year 91 | Стручно научна конференција ТОПС 2019 Слика 4 Просечна месечна температура пречишћене воде и реке Саве [13] Подаци везани за рад СПОВ-а су приказани у Табели 1. Табела 1. СПОВ подаци – предвиђени и остварени резултати у 2017. години [13] ...Dejan Ivezić, Marija Živković, Aleksandar Madžarević . "Efekti potencijalnog korišćenja postrojenja za preradu otpadnih voda kao energetskih izvora u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji" in Stručno-naučna konferencija TOPS 2019, Poslovno udruženje toplana Srbije (2019)
-
Истраживањe могућности коришћења нискотемпературних извора топлоте за одрживи развој енергетике градова
Miodrag M. Grujić (2014-06-04)Одрживост је континуиран процес балансирања између животне средине, економске исоцијалне димензије, који се односи на системска побољшања животног окружења.Енергија се налази међу покретачима одрживог развоја везано за потребу за повећањесоцијалног благостања, његову кључну улогу у економском развоју и утицај на животнусредину. Урбане зоне, као центри потреба за енергијом и емисија угљеника, пружајузначајне могућности за промоцију одрживости енергетског система заједнице.Планирање нових енергетских капацитета, у складу са принципима одрживог развоја,обухвата спровођење политике повећања енергетске ефикасности и увођења обновљивихизвора енергије. Дисертација ставља ...одрживи развој, даљинско грејање, модел, сценарио, вишекритеријумскаанализа, нискотемпературни извори, ELECTRE, Београд... температуре језера и река представљају отежавајућу околност јер могу довести до замрзавања испаравача пумпе. Осим тога, исплативост коришћења језера као извора је могућа само ако се потрошачи налазе у близини језера. Ако се изузме зимски период, у осталим деловима године реке и језера могу бити сасвим ...
... критеријуме. Хидропотенцијал у Београду Београд се налази на две велике међународне реке, чиме се може похвалити мали број градова. Међутим, пошто се у овом делу њиховог тока ради о равничарским рекама, подручје Београда практично и не располаже енергетски искористивим потенцијалом. ...
... су вртићи, али и великих пословних објеката, сервиса и значајан број приватних кућа. Посебно треба истаћи да се изградњом моста Земун-Борча, на левој обали Дунава у зони од моста до саобраћајница ка Зрењанину и Панчеву, планира интензивнија градња стамбено-пословних објеката. Имајући у виду чињеницу ...Miodrag M. Grujić. "Истраживањe могућности коришћења нискотемпературних извора топлоте за одрживи развој енергетике градова" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-04)
-
P-T analiza uglja RB Kolubara
Rada Vitomir (2024)Rudarski basen Kolubara predstavlja jedno od najvažnijih ležišta lignita u Republici Srbiji i ključni je faktor u snabdevanju zemlje energijom. Kvalitet uglja iz ovog basena direktno utiče na efikasnost termoelektrana i zadovoljenje energetskih potreba. U ovom radu, opisan je značaj tehničke i elementarne analiza uglja kako bi se utvrdili fizičko-hemijski parametri uglja iz Rudarskog basena Kolubara. U drugom delu rada dat je opis P-T analize uglja i njen značaj za ocenu mogućnosti čišćenja uglja. Takođe, dati su i rezultati ...... zajednica, infrastrukture i usluga. U okviru geografskog pregleda, važno Je istaći ı hidrografsku mrežu područja, koja uključuje reke Kolubaru, Peštan i Tamnavu. Ove reke imaju ključnu ulogu u obezbeđivanju vode za potrebe rudarenja, industrije i poljoprivrede, ali takođe predstavljaju izazov u pogledu ...
... budućnosti Rudarskog basena Kolubara. 3.1. Geografski položaj Geografski položaj Rudarskog basena Kolubara nalazi se u zapadnom delu Srbije, između reka Save ı Kolubare, prostirući se na površini od oko 600 kvadratnih kilometara. Ovaj region je geografski pozicioniran na koordinatama koje odgovaraju ...Rada Vitomir. P-T analiza uglja RB Kolubara, 2024
-
Multihazard Exposure Assessment on the Valjevo City Road Network
Miloš Marjanović, Biljana Abolmasov, Svetozar Milenković, Uroš Đurić, Jelka Krušić, Mileva Samardžić Petrović (2019)Miloš Marjanović, Biljana Abolmasov, Svetozar Milenković, Uroš Đurić, Jelka Krušić, Mileva Samardžić Petrović. "Multihazard Exposure Assessment on the Valjevo City Road Network" in Spatial Modeling in GIS and R for Earth and Environmental Sciences, Elsevier Inc (2019). https://doi.org/10.1016/B978-0-12-815226-3.00031-4.
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... geografske dužine. Uže i šire područje opštine Lazarevac obuhvata terene Kolubarsko – tamnavskog basena, koji se nalazi između reka Onjega i Ljiga na jugu, Kolubare, Kladničke reke i Tamnave na zapadu i severu, Turije i Peštana na istoku i severoistoku. U orografskom pogledu, područje se sastoji od relativno ...
... karakterišu slivovi reka Tamnave, Uba i Kladnice. Kao posledica ravničarsko - brežuljastog reljefa i malih visinskih razlika područje je pogodno za razvoj poljoprivrede (preko 82 % teritorije je kvalitetno poljoprivredno zemljište), naročito centralni deo teritorije opštine, između reka Ub i Tamnave. ...
... rasprostranjenje imaju u ataru sela Rudovaca i Darosave. Sedimenti flišne jedinice senona detaljno su sedimentološki ispitani u reci Darosavici. U donjem toku ove reke moguće je promatrati postupan razvoj ovih sedimenata iz podinske laporovito-krečnjačke jedinice. Sekvence su najčešće građene ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)