Претрага
1016 items
-
Smanjenje sleganja plitkih temelja primenom mikrošipova
Slobodan Ćorić, Dragoslav Rakić (2021)Mikrošipovi su šipovi malog prečnika koji se grade tako što se u tlu specijalni postupkom formira bušotina koja se zatim armira i injektira. Njihov prečnik je najčešće 150 – 300 mm, a dužina može da bude i više desetina metara. Mikrošipovi mogu da se grade u svim vrstama tla i mogu da budu vertikalni i kosi. Oni se, stoga, koriste kao zamena za konvencionalne šipove i ankere. Primena mikrošipova u fundiranju predstavlja jedan savremeni način izgradnje i sanacije temelja/objekata. ...Slobodan Ćorić, Dragoslav Rakić. "Smanjenje sleganja plitkih temelja primenom mikrošipova" in Zbornik radova međunarodno naučno-stručnog savetovanja Zemljotresno inženjerstvo i geotehnički aspekti građevinarstva, Vrnjačka banja, 3-5. novembar 2021., Beograd : Savez građevinskih inženjera Srbije (2021)
-
Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji
U ovom preglednom radu dat je istorijski pregled razvoja površinske eksploatacije lignita na teritoriji Srbije, uz kratak osvrt na geološki nastanak i kvalitet i rezerve uglja, kao i mogućnosti korišćenja za dalju upotrebu. Kolubarski, Kostolački i Kovinski ugljeni baseni lignita u Srbiji, ne računajući Kosovsko-Metohijski i Drenički u sastavu AP Kosovo i Metohija po Rezoluciji 1244 UN, su ležišta najrasprostranjenijeg uglja - lignita u Srbiji koji se eksploatiše od druge polovine 20. veka na velikom broju površinskih kopova ...Bojan Dimitrijević, Radmila Gaćina, Bogoljub Vučković. "Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični mineral CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Analiza uporednog praćenja temperature površine ohlađenih materijala pri njihovom zagrevanju do ambijentalne temperature
U datom eksperimentalnom radu su termografskim metodama ispitivane termofizičke karakteristike različitih materijala. Za ispitivanja su izabrani mesingani niovčić, ugalj i pelet, jer imaju različita termoizolaciona svojstava i različito stanje površine. Uzorci su najpre hlađeni, a zatim je njihovo zagrevanje na sobnoj temperaturi praćeno termalnom kamerom. U drugom delu eksperimenta, korišćena je impulsna termografija, a zagrevanje površine uzoraka vršeno je svetlosnom pobudom.Stevan Đenadić, Ljubiša Tomić, Vesna Damnjanović, Katarina Nestorović. "Analiza uporednog praćenja temperature površine ohlađenih materijala pri njihovom zagrevanju do ambijentalne temperature" in 65. godišnja konferencija za elektroniku, telekomunikacije, računarstvo, automatiku i nuklearnu tehniku ETRAN 2021, Etno selo Stanišići, Republika Srpska, 8-10. septembar 2021., Društvo za ETRAN Beograd i Akademska misao Beograd (2021)
-
Specifičnosti fundiranja u lesnim naslagama – objekat Poreska uprava Zemun
Anja Dević (2024)U ovom završnom radu prikazani su literaturni podaci koji se odnose na geotehničke karakteristike terena izgrađenih od lesa na primeru šireg istražnog prostora, tzv. Zemunskog lesnog platoa, kao i rezultati detaljnih geotehničkih istraživanja na lokaciji objekta Poreske uprave Zemun. U prvom delu rada prikazani su uslovi nastanka karakteristične makroporozne strukture lesa i njen uticaj na fizičko-mehaničke karakteristike i stabilnost terena izgrađenih od lesa. Na osnovu analize i interpretacije rezultata detaljnih geotehničkih istraživanja na lokaciji objekta Poreske uprave Zemun prikazane su ...... terena Podzemna voda u području Zemunskog lesnog platoa se javlja u dva osnovna vida: kao slobodna ı kao fizički vezana voda. U terenu se dovoljno jJasno izdvaja izdanska zona slobodne vode i nadizdanska zona sa pretežno fizički vezanom vodom. Prihranjivanje izdanskih voda obavlja se infiltracijom ...
... uočljivi odroni. Sam odsek je uvek iznad nivoa podzemne vode, ili zone oscilacije Dunava. Hidrogeološka svojstva terena U terenu se jasno izdvajaju izdanska zona slobodne vode i nadizdanska zona sa pretežno fizički vezanom vodom. Pojave slobodne vode mestimično su utvrđene i u nadizdanskoj zoni, kao ...
... hidrogeološki izolator, zatim od količine i rasporeda poniruće vode, kao i od složenih fizičko-hemijskih procesa. U nadizdanskoj zoni, osim lebdećihizdani, posle obilnijih padavina javlja se ı „lutajuća” slobodna voda. Ova voda se veoma brzo, skoro vertikalno naniže, proceđuje u izdan.. Na kontaktu ...Anja Dević. Specifičnosti fundiranja u lesnim naslagama – objekat Poreska uprava Zemun, 2024
-
Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije
Ispitivanja stena kao radne sredine, odnosno materijala sa kojim se gradi, na kome se gradi i u kome se gradi, svojom složenošću zahteva njeno svestrano izučavanje po velikom broju parametara. Zadatak Mehanike stena je da što bolje upozna ponašanje stenske mase i njenu otpornost na dejstvo pritiska, zatezanja i smicanja, kao i dinamičkih svojstava. Poznavanje navedenih parametara i njihova korelacija omogućavaju pouzdaniji izbor parametara za projektovanje danas sve zahtevnijih uslova kako podzemne, tako i površinske eksploatacije. U ovom radu ...mermer, jednoosna čvrstoća na pritisak, čvrstoća na istezanje, brzina longitudinalnih elastičnih talasa, korelacijaJelena Majstorović-Necković, Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije" in 11. Međunarodna konferencija “Ugalj i kritični materijali" CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)
Darko M. Božović (2016-09-28)Karbonatne sirovine, obzirom na geološku građu Crne Gore predstavljaju jednu od najznačajnijih nemetaličnih mineralnih sirovina. U Crnoj Gori postoje brojna leţišta karbonatnih sirovina (arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena) koja su istraţena ili su u eksploataciji, među kojima rudni reon Bjelopavlića zauzima najznačajnije mjesto.Dosadašnja istraţivanja karbonatnih sirovina na ovom području imala su, međutim, prevashodno uzak istraţivački cilj, utvrđivanje rezervi arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena određenog leţišta, ili preliminarna ispitivanja kvaliteta krečnjaka u njima, sa ...karbonatne mineralne sirovine, arhitektonsko - građevinski kamen, tehničko - građevinski kamen, karbonatna punila, rudni reon Bjelopavlića, potencijalnost.... Određivanje upijanja vode ispitivanih krečnjaka rađeno je na način što su u čašu od 100 ml stavljani usitnjeni (mikronizirani) uzorci krečnjaka mase oko 20 gr, a zatim se dodavala destilovana voda sve do momenta njihovog potpunog zasićenja vodom. Iz odnosa zapremine potrebne vode sa zasićenje uzorka ...
... dolomite). Slika 6.16: Dijagram veličina otpornosti na habanje Upijanje vode, odnosno sposobnost kamena da, potopljen u vodu pod određenim uslovima, u svoje pore i šupljine primi određenu količine vode i da je u njima zadrţi (adsorbuje i apsorbuje), izraţena u zapreminskim procentima ...
... karakteristika izvršeno je Laboratoriji “Instituta za tehnologiju nukleranih i drugih mineralnih sirovina” iz Beograda, a podrazumijevala su: određivanje stepena bjeline, određivanje vlage, zapreminske mase, upijanje vode, upijanje ulja i diferencijalno - termička i termogravimetrijska ispitivanja (DTA ...Darko M. Božović. "Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-28)
-
Arhitektonsko-građevinski kamen Crne Gore, stanje i potencijali
Darko Božović, Vladimir Simić (2023)Darko Božović, Vladimir Simić. "Arhitektonsko-građevinski kamen Crne Gore, stanje i potencijali" in Geološki glasnik (2023)
-
Upotreba lidar tehnologije i digitalne fotogrametrije primenom iPhone pametnih telefona na primeru rudnika "Rudnik"
Nikola Mirković, Luka Crnogorac, Aleksa Paunović. "Upotreba lidar tehnologije i digitalne fotogrametrije primenom iPhone pametnih telefona na primeru rudnika "Rudnik"" in 15. Simpozijum „Rudarstvo 2024“ Održivi razvoj u rudarstvu i energetici, Vrnjačka banja, 21-24. maj 2024., Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina (2024)
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... energijom vode gde su velike pojave pelaških organizama (radiolarija i foraminifera – Globotruncana) Sedimentologija gornje krede centralnog dela Vardarske zone 97 i makrofaune (amonita i inoceramusa). Pelaški mikrofosili, kao i inoceramusi, ukazuju na dublju i mirniju vodu, nižu temperaturu ...
... obavljaju u zoni sa znatno smanjenom energijom vode i do pojave pelaških organizama: radiolarija i foraminifera (Globotrunkana). Produbljavanjem basena u konijaku i santonu, uspostavlja se veza između istraživanog prostora sa severnim delovima Srbije (Panonski basen), kao i onima u Šumadiji i ...
... Celokupno razviće istraživanih sedimentnih stena slaže se sa sličnim gornjokrednim stenama Srbije. Transgresijom je najverovatnije uspostavljena veza između zapadne Srbije, Šumadije, Vojvodine i istočne Srbije. Za vreme mastrihta uslovi sedimentacije su u svim navedenim oblastima skoro izjednačeni ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Mogućnost korišćenјa toplotnih pumpi sa otpadnom toplotom iz postrojenјa za prečišćavanјe otpadnih voda kao toplotnim izvorom
U narednom periodu se planira izgradnja nekoliko desetina sistema za prečišćavanje otpadnih voda u većim gradovima u Srbiji. Iskustva iz postrojenja koja su trenutno u radu, pokazuju da bi prečišćena otpadna voda, s obzirom na protok i temperaturu, mogla da predstavlja značajan izvor obnovljive energije. U radu su prikazani primeri dobre prakse korišćenja ove energije u sistemima daljinskog grejanja u zemljama Evropske unije. Analiziran je rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu i razmotrena je mogućnost njegovog korišćenja ...... 75°C (napojni vod). Temperatura vode u povratnom vodu je 50°C. Druga dva voda su sa temperaturom od 43°C (napojni vod) i 28°C (povratni vod). Niskotemperaturni režim rada se obezbeđuje uz pomoć tri toplotne pumpe ukupne snage 2,6 MW. Toplota iz visokotemperaturnog voda može biti preneta na nisko ...
... Maksimalan protok vode je 2.500 l/s, a najniži 200 l/s. Najniža temperature vode u kanalizacionoj mreži je 6 °C. energija, ekonomija, ekologija, 2021, god. XXIII, br. 1 13 Mreža daljinskog grejanja je podeljena na 4 voda (Slika 2). Dva voda snabdevaju potrošače toplom vodom temperature 75°C ...
... od 3,6 do 3,8. Mreža daljinskog grejanja ima temperaturu vode u napojnom vodu 82°C. Temperatura povratne vode iz sistema daljinskog grejanja je oko 40°C. Minimalna temperatura otpadne vode iz postrojenja za prečišćavanje otpadne vode je 4°C, a maksimalna 18°C. Da bi se balansiralo oscilovanje ...Dejan Ivezić, Marija Živković, Aleksandar Madžarević, Boban Pavlović. "Mogućnost korišćenјa toplotnih pumpi sa otpadnom toplotom iz postrojenјa za prečišćavanјe otpadnih voda kao toplotnim izvorom" in Energija, Ekonomija, Ekologija, University Library in Kragujevac (2021). https://doi.org/10.46793/EEE21-1.11I
-
Geotehnički aspekti izgradnje visećeg pešačkog mosta u Starom gradu u Užicu
U radu su prikazani rezultati geotehničkih istraživanja za potrebe izgradnje visećeg pešačkog mosta preko klisure reke Đetinje u Užicu. Predviđeno je da most, sistema prednapregnute trake, omogući prelaz pešacima sa desne dolinske strane na stranu Starog grada, koja je opasana strmom liticom (cca. 40 m visine). Za potrebe formiranja geotehničkog modela i strukturnog sklopa krečnjačke stenske mase korišćen je postupak fotogrametrijskog snimanja dronom. Predviđeno je da se zatežuća sila (od oko 30 MN), koju most prenosi na obalni stub, ...fotogrametrija, stabilnost kosina, pukotine, prednapregnuta sidra, test granične nosivosti, paker (Ližonov) test... ispune. Pukotine su uglavnom umereno hrapave i umereno izmenjene, sa čestim pojavama fleka i skrama limonita, što ukazuje na intenzivnu cirkulaciju vode duž pukotina. Stisnute su ili sa zevom do nekoliko mm. U zoni neposredno ispod Starog grada subvertikalni krečnjački odsek je visine oko 40 m, što ...
... 3.1. Interpretacija testa vodopropusnosti (Lugeon-ova ili VDP metoda) Ova metoda ispitivanja vodopropusnosti zasniva se na principu utiskivanja vode pod pritiskom u nezacevljenu bušotinu, na određenim izolovanim dužinama (etažama) u dva ciklusa. Prvi, tzv. uzlazni ciklus, podrazumeva stupnjevito ...
... available in open access, as well as the employees' publications. - The Repository is available at: www.dr.rgf.bg.ac.rs • SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA SRBIJE - ASSOCIATION OF CIVIL ENGINEERS OF SERBIA ZBORNIK RADOVA | PROCEEDINGS MEĐUNARODNO NAUČNO-STRUČNO SAVETOVANJE INTERNATIONAL SCIENTIFIC FORUM ...Zoran Berisavljević, Miloš Marjanović, Uroš Đurić. "Geotehnički aspekti izgradnje visećeg pešačkog mosta u Starom gradu u Užicu" in Zbornik radova / Međunarodno naučno-stručno savetovanje Geotehnički aspekti građevinarstva i zemljotresno inženjerstvo, Vrnjačka banja, 1-3. novembar 2023., Beograd : Savez građevinskih inženjera Srbije (2023.)
-
Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije
Branko M. Petrović (2016-07-12)Rotorni bageri su mašine koje se u današnje vreme najviše primenjuju uprocesu masovne eksploatacije uglja zahvaljujući, pre svega, nizu tehničkoeksploatacionihprednosti u odnosu na druge vrste bagera. Raznovrsnirudarsko-tehnički zahtevi otkopavanja doprineli su razvoju nekoliko tipova ovihmašina, tako da svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke u odnosu nadrugi tip.Predmet istraživanja u disertaciji odnosi se na izbor optimalnekonstrukcije strele bagera i njene usaglašenosti sa uslovima radne sredine kojiće vladati na površinskim kopovima lignita Srbije, imajući u vidu složene usloveeksploatacije (velika ...površinski kop, parametri bloka, kapacitet, rotorni bager, strelabagera, geomehanika, stabilnost kosina, ekonomija... periodu od 2002. do 2014. godine bio je i stručni izvestilac Komisije za utvrđivanje i overu rezervi mineralnih sirovina Republike Srbije pri Ministarstvu rudarstva i energetike Republike Srbije. Sa porodicom živi u Lazarevcu. 174 13. PRILOZI 175 ...
... 3. Sufozija Izaziva procurivanje kosina 4. Dotok vode stenama koje bubre Izaziva smanjenje otpora na smicanje Kod proračuna kosina 5. Izluživanje Prodor vode Kod razrade načina isušivanja ležišta 6. Veće statičke rezerve vode pod pritiskom R u d ar sk o – t eh n ...
... projektovanja. Hidrogeološki model Hidrogeološke karakteristike terena, određene pomoću analize pritisaka podzemnih voda i karakteristika kretanja površinskih voda, mogu imati značajan negativan uticaj na stabilnost kosina, pa ih je neophodno detalјno izučiti. Ova svojstva su obično jedini ...Branko M. Petrović. "Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Prirodno prečišćavanje i stimulisana bioremedijacija podzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima
Nenad M. Marić (2016-09-26)Disertacija se konceptualno sastoji iz dva dela kojima je obuhvaćen pasivan (prirodnoprečišćavanje) i aktivan remedijacioni pristup (stimulisana bioremedijacija) kodpodzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima.U prvom delu disertacije prikazani su rezultati osmatranja procesa prirodnogprečišćavanja u podzemnim vodama na lokaciji istorijskog zagađenja kerozinom.Tragovi zagađenja naftnim ugljovodonicima pronađeni su 20 godina nakon prosipanjakerozina. Ovo je stvorilo osnovu za proučavanje efekata dugotrajne izloženostipodzemnih voda procesima biodegradacije u terenskim uslovima. Uočeno je da sesnižene koncentracije elektron akceptora (O2, NO3-, SO42-) i povišene koncentracijemetaboličkih produkata biodegradacije ...... prethodno izolovanih iz zagađenih podzemnih voda. Tokom 60 dana tretmana postignuta je potpuna razgradnja svih komponenti zagađenja. Koncentracije naftnih ugljovodonika u podzemnim vodama na kraju tretmana bile su niže od 0,5 mg/l. Ključne reči: podzemne vode, naftni ugljovodonici, kerozin, prirodno ...
... obezbeđuju 25 do 40 % vode za piće na svetskom nivou (Vrba and van der Gun, 2004) 38% navodnjavanih površina na svetskom nivou navodnjava se podzemnim vodama (Margat and van der Gun, 2013) Na nivou zemalja Evropske Unije 75 % stanovništva koristi podzemne voda kao izvor vodosnabdevanja (European ...
... raspodela vode (Speidel and Agnew, 1988) Ne uzimajući u obzir vodu u čvrstom agregatnom stanju, procenjuje se da podzemne vode čine oko 96 % slatke vode na našoj planeti (Shiklomanov and Rodda, 2003). Na značaj ovog dragocenog resursa ukazuju i sledeći podaci: podzemne vode obezbeđuju ...Nenad M. Marić. "Prirodno prečišćavanje i stimulisana bioremedijacija podzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-26)
-
Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“
Mihajlo Topalović (2023)Površinski kop „Veliki Krivelj“ nalazi se u blizina grada Bora i u neposrednoj blizini sela Krivelj. Od 2018. godine je u vlasništvu kineske kompanije „Zijin“ koja ima udeo od 63% vlasništva celokupnog RTB-a Bor. Na površinskom kopu obavlja se masovna eksploatacija rude bakra opremom visokog kapaciteta. Za bušenje se koriste bušilice prečnika od 250 do 310 mm, a za utovar minirane rude i jalovine bageri čija je zapremina kašike 15 m3 i 22 m3. Za površinski kop „Veliki Krivelj“ ...Mihajlo Topalović. Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“, 2023
-
Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”
Vladimir Čebašek, Veljko Rupar (2018)Eksploatacijom boksita iz ležišta "Podbraćan" formiran je površinski kop sa maksimalnom visinom zavšne kosine od 280 m. Redovnom kontrolom stabilnosti trenutnog stanja kosina površinskog kopa utvrđeno je da faktor sigurnosti iznosi Fs = 1.71 – 1.85, a što je ukazalo da postoji mogućnost povećanja nagiba kosine. U radu je prikazan postupak analize mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa "Podbraćan".Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”" in Mining and Geology Today, II international symposium, Belgrade, 04 - 05.12.2018., Rudarski institut, Balkanska akademija nauka, Akademija inženjerskih nauka Srbije (2018). https://doi.org/10.25075/SI.2018.17
-
Classification of mining waste landfills according to legislation in Serbia
... godišnje povećanje vode u taložnom jezeru. U praksi ovo znači da bi ustanovljene koncen- tracije opasnih materija u vodenoj fazi deponije trebalo uporediti sa graničnim vrednostima emisije (GVE) na osnovu Uredbe o graničnim vrednostima emisije zaga- đujućih materija u vode i rokovima za njihovo ...
... fs_report_dec_07.pdf [2] Nisic, Dragana, and Dinko Knezevic: Risk-based classification of industrial waste storage facilities, Inżynieria Mineralna 20, 2018 [3] CDA: Canadian Dam Association Consequence Cla- ssification Ratings for Dams, 2016, Dostupno na: - https://open.alberta.ca/datase ...
... ponija rudarskog otpada prema rizičnosti, pri čemu je većina njih bazirana na blago modifikovanim klasifi- kacijama namenjenim branama za akumulaciju vode Adresa autora: Dragana Nišić, Univerzitet u Beogra- du, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd, Đušina 7 e-mail: dragana.nisic@rgf.bg.ac.rs ...Dragana Nišić, Uroš Pantelić, Nikoleta Aleksić, Neda Nišić. "Classification of mining waste landfills according to legislation in Serbia" in Tehnika, Centre for Evaluation in Education and Science (CEON/CEES) (2021). https://doi.org/10.5937/tehnika2105575N
-
Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu
Nikoleta Aleksić (2021)... otpadnih voda. 70 % površine Zemlje je pokriveno vodom ali samo 1 % se smatra kao izvor sveže vode [1, 2]. Najveći zagađivači životne sredine su svakako industrije, gde se tekstilna industrija smatra kao vodeći zagađivač. U procesu proizvodnje i obrade tkanine koristi se velika količina vode, što znači ...
... Zvorničko jezero Uvod Pravni status voda i integralno upravljanje vodnim resursima u Republici Srbiji uređuje Zakon o Vodama [1]. Ovaj zakon propisuje standarde kvaliteta voda na teritoriji Srbije, kao i sistem monitoringa i informisanja javnosti o kvalitetu voda, Najrelevantniji pravni akt Evropske ...
... Direktiva o vodama isključuje kao nerelevantne [2]. Međutim, određivanje kvaliteta vode na osnovu mikrobioloških parametara je posebno značajno sa Voda VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2021. V-09 higijenskog i epidemiološkog aspekta, jer voda može ...Nikoleta Aleksić. "Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu" in VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2021, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad (2021)
-
Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik
Tunel „Debelo brdo“ nazvan je po najizraženijem relјefnom obliku na ovoj drugoj deonici autoputa E-80 Niš – Pločnik. Osnovnu geološku građu na lokaciji tunela čini Mio-Plioceni kompleks heterogenog litološkog sastava. Izgradnja tunela je predviđena delom u otvorenom iskopu dužine 240 m, a delom sa podzemnim iskopom dužine 190 m. U zoni tunela, padina je okarakterisana kao uslovno stabilna, pa bi neadekvatna zasecanja mogla da izazovu klizanja terena. Iz tih razloga, u okviru rada posebno su prikazani geotehnički uslovi izgradnje ...... da je G - - 39 ukazuje da se filtracija vode obavlja niz padinu morfologija terena je promenljiva, (novembar-decembar 2019. god), nivelete tunela ili neposredno ispod nje. i zdvojenim im zonama, prognoznim nivoom podzemne vode em m om iskopa, prikazani su na Slici 4. ...
... veoma visokim potencijalom bubrenja u prisustvu vode (Slika 9a). Ovi rezultati ukazuju da je pri dimenzionisanju tunelske podgrade neophodno ati i dodatan pritisak usled bubrenja. Dragoslav Radojica , Irena 42 sredinama, o iskopa podzemnih voda koje se moraju odstranjivati, a sam iskop ne ...
... realizovan na osnovu o realizaciji i rada NIO u 2022. godini br. 451-03-68/2022-14/200126, koji je potpisan sa Ministarstvom razvoja Republike Srbije. Literatura [1] i dr. izgradnju autoputa E-80 (SEETO Ruta 7): izgradnje trase autoputa, 202 p. [2] i dr. izgradnju autoputa E-80 (SEETO ...Dragoslav Rakić, Radojica Lapčević, Irena Basarić Ikodinović, Dragan Lukić. "Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik" in Četvrti Srpski kongres o putevima, 2-3. jun 2022., Beograd : Srpsko društvo za puteve Via Vita (2022)
-
Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa
Остаци средњовековног града Јелеча на једном од врхова планине Рогозне (1262 m), по неким веровањима представљаju купу угашеног вулкана. Рогозна je позната по појавама скарновске Cu–Au минерализације, а трагови рударске активности и важних путева још од античких времена и даље постоје у непосредној околини. О томе сведочи и османски назив за Рогозну: Gümüş Dağ (Сребрна планина). Време изградње Јелеча је непознато. Постоје индиције да је постојао још у 6. веку, али се помиње први пут средином 12. века. Поуздан податак ...Marija Radisavljević, Danica Srećković Batoćanin, Vladan Vidosavljević, Irena Kajtez. "Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa" in Zbornik apstrakata, 212. 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022, Srpsko geološko društvo (2022)
-
Režim pogranične reke Jerme
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić (2019)Reka Jerma izvire na Vlasinskoj visoravni u zoni Vlasinskog jezera, teče prema severozapadu padinama planine Gramade kroz selo Klisuru. Kod sela Strazimirovci prelazi u susednu državu Bugarsku, prolazi kroz Trnovsko ždrelo i zatim se ponovo vraća u Srbiju nedaleko od sela Petačinci. Uliva se kod sela Gradište u Nišavu. Ukupna dužina ove reke je 72.1 km od toga je 45.1 km formirala na teritoriji Srbije a preostali deo pripada Bugarskoj. Posmatrajući površine sliva nešto manje od 50 % pripada ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić. "Režim pogranične reke Jerme" in Zbornik radova II Međunarodne naučne konferencije, Regionalni razvoj i prekogranična saradnja, Pirot, 2018., UO Privredna komora Pirot (2019)