Претрага
222 items
-
Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika
Kostić N. Bojan (2021)Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena na planini Rudnik ispitivan je na uzorcima iz pet bušotina. Definisano je šest varijeteta krednih stena (protolita) koji čine dve litološke jedinice izgrađene od klastičnog, karbonatnog i klastično-karbonatnog materijala. Vulkanskom aktivnosti na Rudniku formirana su vulkanska tela koja se utiskuju duž slojevitosti sedimentnih stena, a neka ih presecaju u vidu dajkova. Starost ovog vulkanskog događaja određena je na 23.9 miliona godina. Ovaj miocenski vulkanizam doveo je do kontaktno metamorfnih promena sedimentnih stena i obrazovanja skarnova ...... starosti. MODEL PROSTIRANJA FACIJA DUŽ PROFILA ISPITIVANIH BUŠOTINA Sintezom svih podataka dobijenih različitim metodama dobijen je mogući model profila pravca istok-zapad u kome su prisutne piroksenska, hornblenda i albit-epidotska hornfels facija. Detaljni prikaz prostiranja facija dat je na ...
... pašnjacima, ponegde i niskim rastinjem. Jedan deo zemljišta se koristi za zemljoradnju. Slika 2: Vulkanski nek Ostrovica, pogled sa južne strane Rudnika Istraživanim područjem prolazi magistralni put Topola - Gornji Milanovac, dok veliki broj asfaltnih puteva niže kategorije povezuje manja ...
... rudnika „Rudnik“ opisuje metamorfne stene iz grupe skarnova i kornita i naziva ih kontaktolitima. Izdvaja dve vrste kornita, nižeg 8 i višeg stepena metamorfizma. Korniti nižeg stepena metamorfizma izgrađeni su od kvarca, plagioklasa, sericita, apatita, cirkona i „metamorfisane glinovito-laporovite ...Kostić N. Bojan. Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија)
Милош Велојић (2021)Главни циљ испитивања хидротермалног система Чукару Пеки је разумевање процеса који су довели до његовог настанка, а посебно еволуције рудоносних флуида из којих је настала рудна минерализација. Утврђено је да је овај систем настао у периоду пре 86,78 - 85,19 Ma из магматског интрузива који је био богат водом и имао висок оксидативни потенцијал. Током хлађења, из овог магматског интрузива су издвојени веома врели флуиди, који су имали температуре изнад 600°С и висок салинитет. У ...Борска металогенетска зона, Тимочки магматски комплекс, порфирска лежишта, високосулфидациона лежишта, флуидне инклузије, рудне парагенезе, геохронологија, хидротермалне алтерације, LA-ICP-MS... DZP минерализација: Делови примарне порфирске минерализације бакра се налазе у најнижим деловима рудоносног система. Kарактеришу се: ниским количинским односом пирит/халкопирит; релативно високим односом Au/Cu; јако ниским садржајима As (често мање од 15 ppm, у минерализацији са садржајем бакра до 1% ...
... док у хипсометријски нижим нивоима система и делом латерално, преовлађује штокверкно-импрегнациони тип минерализације. Претпоставља се да је богати, масивно до семи-масивно сулфидни тип минерализације настао услед наглог истискивања гасно-течних флуида из апикалних делова нижег порфирског система ...
... око 390°C. Због релативно мале величине и ниске провидности инклузија, није било могуће извести адекватна мерења топљења леда, тако да није познат њихов тачан салинитет. Пошто ове инклузије не садрже видљиве кристале соли, салинитет је највероватније нижи од 20 теж.% NaCl екв. ...Милош Велојић. Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија), Београд : [М. Велојић], 2021
-
P-T analiza RMU Bitola – krupne klase
Nemanja Dobrosavljević (2024)Cilj ovog diplomskog rada je bio ispitivanje mogućnosti i tehnologije čišćenjauglja, kao i predstaviti rezultate pliva – tone analize koja ima za cilj ocenu mogućnosti čišćenja uglja - krupnih klasa posmatranog uzorka. Da bi se ispitivanje i analiza mogućnosti čišćenja rovnog uglja u REK Bitola uspešno priveli kraju, moralo se uraditi uzorkovanje reprezentativnog uzorka iz koga se potom izdvaja prvi deo koji služi za određivanje sadržaja vlage. Pored tog dela iz uzorka se izdvaja i drugi njegov deo koji će ...ugalj, lignit, Bitola, PT analiza, pliva-tone analiza, čišćenje uglja, suvi ugalj, vlažan ugalj, pepeo, donja toplotna moć, čist ugalj, jalovina, bilans... pomenuti ugljevi sa visokim sadržajem Vitrita a isti preradom daju i najkvalitetniji metalurški koks. Međutim, mana ovih tipova uglja je ta što su vrlo skloni samozapaljenju. Slična priča se može ponoviti i sa ugljevima koji u svom sastavu imaju veći procenat Klarita. Ukoliko u sastavu uglja učestvuje ...
... ugalj u svrhu zagrevanja prostora u kojim obitavaju a u vreme pojave potrebe za dobijanjem metala za izradu prvih alata ugalj se upotrebljava (doduše vrlo malo) i u industrijske svrhe. Pravi procvat upotrebe uglja u industrijske svrhe nastaje sa pojavom parne mašine. Iz svega navedenog nameće se zaključak ...
... tehnološke zahteve. Ručno odabiranje uglja Manuelna separacija uglja je najstariji ı najprimitivniji način pripreme rovnog uglja. Postupak je vrlo prost i pun fizičkih ograničenja a primenjuje se u cilju uklanjanja lako vidljive jalovine, ali i stranih predmeta iz krupnih klasa rovnog uglja. ...Nemanja Dobrosavljević. P-T analiza RMU Bitola – krupne klase, 2024
-
Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије
Goran H. Marinković (2014-06-17)Докторском дисертацијом разматране су хидрогеолошке структуре угљокиселихминералних вода литосфере Србије. При истраживањима узети су у обзир:резултати испитивања старости, порекла и физичко – хемијских карактеристикаугљокиселих вода, геотемпературни услови и геотектонска грађа литосфере,резултати изотопских испитивања на δ13С у карбонатима хидротермалнихлежишта, резултати истраживања минималних температура трансформацијекарбоната и структурно - хидрогеолошки услови у областима дренирањаугљокиселих вода.Резултати показују да је угљеник угљокиселих вода пореклом из карбонатахидротермалне фазе младих магматских процеса, а да су матични супстратиовог елемента карбонати мезозојских и палеозојских седиментних иметаморфних стена. Угљендиоксид ...литосфера Србије, угљокиселе воде, генеза, супстрати, рејони,хидрогеолошке структуре, дубина залегања, геолошки услови, типови,потенцијал.... дубином повећава учешће пешчара у односу на шкриљце. Читава серија ниско метаморфних шкриљаца у склопу терена функционише као хидрогеолошки изолатор. У приповршинском појасу ових стена, захваћених процесима распадања, формирана је врло слаба издан, која се прихрањује атмосферским падавинама (Миловановић ...
... 0 – 6,5 m) ниско метаморфне шкриљце са прослојцима пешчара (6,5 – 340 m) и пешчаре са прослојцима шкриљаца (340 – 447 m). Бушотине киселе воде су са самоизливом од 0,1 до 0,2 l/s. Хидростатички притисак износи око 8,5 m изнад површине терена. Основна карактеристика серије ниско метаморфних шкриљаца ...
... III Разломне зоне угљокиселих вода у зони сучељавања крупних блокова ниских планинских области (слике 81 и 82). Слика 81. Шематски профил хидрогеолошких структура угљокиселих вода у зони сучељавања крупних блокова ниских планинских области. Легенда: 1. квартарни седименти, 2. терцијарни в ...Goran H. Marinković. "Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-17)
-
Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?
Стефан Петровић, Наталија Батоћанин (2020)У раду су приказани резултати испитивања серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45.1" СГШ, 20°25'12.6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559.8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33.2" СГШ, 20°30'28.5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно тектонита; лепидобластичне, бластозрнасте, или порфирокластичне структуре и масивне текстуре. Серпентинисани харцбургити и серпентинити Брђана су изграђени од серпентина, ретких реликата оливина и ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко ...... 0,06Al0,03Si7,94)8,03O5(OH)4]. Присуство реликата оливина и ортопироксена указује да се серпентинизација одвијала на нижим температурама (<400°C) деловањем водених раствора. Низак садржај алуминијума (0,00-0,03 a.p.f.u.) потврђује овакво гледиште. У харцбургитима Рудника, за разлику од харцбургита ...
... форстеритског састава и ромбичног пироксена, енстатита су ретки, као и акцесорни спинел. Низак садржај секундарног магнетита и магнезита (~ 5%) упућује на мали проценат фајалитске компоненте у оливину, као и на ниску моларну концентрацију СО2 (<0,2) у раствору (TROMMSDORF & EVANS, 1977). Серпентинизација ...
... et al., 1976; О'HANLEY, 1996). Очувани кристали енстатита, уз ретке реликте оливина указују на ниже температуре водених раствора који су довели до серпентинизације. Раствори су истовремено били са ниским садржајем силиције, јер би се у супротном образовали талк и тремолит уместо серпентина. Харцбургити ...Стефан Петровић, Наталија Батоћанин. "Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?" in Записници српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво, Београд (2020)
-
Regionalna karakterizacija karstnih podzemnih voda dela centralnog Balkana u funkciji njihovog održivog korišćenja i menadžmenta
Veljko J. Marinović (2022)Karstne podzemne vode koristi oko 700 miliona ljudi na svetu, čime je njihov značaj za svetsko stanovništvo nemerljiv. U sklopu doktorske disertacije vršena su istraživanja i analize karstnih sistema dela centralnog Balkana (Srbije, Crne Gore i Savskog sliva Bosne i Hercegovine), kako bi se evaluirao ovaj dragoceni resurs. Analize su vršene na primerima karstnih sistema vrela Perućac, Seljašnica, Mokra i Mlava (Srbija), Oko Bijele i Rijeka Crnojevića (Crna Gora) i vrelo Bosne (Bosna i Hercegovina), kao i na regionalnom ...karstni sistem, podzemna voda, pritisci na kvantitet i kvalitet, menadžment podzemnih vodnih resursaVeljko J. Marinović. Regionalna karakterizacija karstnih podzemnih voda dela centralnog Balkana u funkciji njihovog održivog korišćenja i menadžmenta, Beograd : [V. Marinović], 2022
-
Uticaj proširenja nuklearne elektrane “Pakš” (Mađarska) na resurse podzemnih voda u Vojvodini
Bojan Hajdin, Dušan Polomčić (2016)... vodonosnim slojevima odvija veoma spora cirku- lacija podzemnih voda. Kontinuirano prostiranje na- slaga na prostoru Mađarske i Srbije i formiranje rezervi podzemnih voda koje su praktično zajedničke za obe države, vrlo su značajne činjenice za temu koja se ovde razmatra. B. HAJDIN i dr. UTICAJ ...
... važan resurs u regularnim uslovima rada elektrane, ali i posledicama koje može imati i u uslovima havarije imajući u vidu da je Dunav tranzitna reka, vrlo dobro hidraulički povezana sa pod- zemnim vodama. Slika 1 – Položaj nuklearne elektrane “Pakš” B. HAJDIN i dr. UTICAJ PROŠIRENJA NUKLEARNE ELEKTRANE ...
... zaključiti da izgradnjom NE „Pakš 2“, u našoj neposrednoj okolini nastaje tehnološki nuklearni gigant, savremeno postrojenje, sa proizvodnim pro- cesima vrlo visokog rizika. Postojanje jednog ovakog objekta u aluvijonu Dunava, a naročito njegova dela- tnost, nesumljivo predstavljaju potencijalni izvor opa- ...Bojan Hajdin, Dušan Polomčić. "Uticaj proširenja nuklearne elektrane “Pakš” (Mađarska) na resurse podzemnih voda u Vojvodini" in Tehnika 66 no. 5, Beograd : Savez inženjera i tehničara (2016): 777-786. https://doi.org/10.5937/tehnika1604545H
-
Mogućnost korišćenјa toplotnih pumpi sa otpadnom toplotom iz postrojenјa za prečišćavanјe otpadnih voda kao toplotnim izvorom
U narednom periodu se planira izgradnja nekoliko desetina sistema za prečišćavanje otpadnih voda u većim gradovima u Srbiji. Iskustva iz postrojenja koja su trenutno u radu, pokazuju da bi prečišćena otpadna voda, s obzirom na protok i temperaturu, mogla da predstavlja značajan izvor obnovljive energije. U radu su prikazani primeri dobre prakse korišćenja ove energije u sistemima daljinskog grejanja u zemljama Evropske unije. Analiziran je rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu i razmotrena je mogućnost njegovog korišćenja ...... konstruisani su razmenjivači toplote dužine 1 km koji su postavljeni ispod kanalizacionog kolektora. Maksimalan protok vode je 2.500 l/s, a najniži 200 l/s. Najniža temperature vode u kanalizacionoj mreži je 6 °C. energija, ekonomija, ekologija, 2021, god. XXIII, br. 1 13 Mreža daljinskog grejanja ...
... rada postrojenja iznosi 606,2 m3/h, sa prosečno najvećim protokom tokom marta (695 m3/h), a najnižim tokom januara (488 m3/h). Tokom meseci, protok najviše varira u januaru, kada odnos najvišeg i najnižeg srednjeg dnevnog protoka iznosi 3,1, dok su najmanje promene protoka zabeležene tokom oktobra ...
... operećenja sistema. Pošto su toplotne pumpe efikasnije kada potrošaču obezbeđuju fluid niže temperature, razmatranje uvođenja toplotnih pumpi treba da bude usmereno na područja na kojima su mali toplotni gubici i niža temperatura povratne vode. Potpuna procena efekta korišćenja energije otpadnih voda ...Dejan Ivezić, Marija Živković, Aleksandar Madžarević, Boban Pavlović. "Mogućnost korišćenјa toplotnih pumpi sa otpadnom toplotom iz postrojenјa za prečišćavanјe otpadnih voda kao toplotnim izvorom" in Energija, Ekonomija, Ekologija, University Library in Kragujevac (2021). https://doi.org/10.46793/EEE21-1.11I
-
Речници у дигиталном добу - информатичка подршка за српски језик
Биљана Рујевић (2022)Морфолошки речници српског језика представљају електронски језички ресурс који има значајну историју развоја и коришћења за потребе обраде природних језика. С обзиром на то да су чувани у облику датотека чији је број нарастао па је самим тим управљање речницима постало отежано јавила се потреба за смештањем информација из речника у облик лексикографске базе. Како би се омогућио симултани рад на развоју речника за више корисника јавила се потреба за веб-апликацијом заснованој на лексикографској бази. Како би се размотриле ...Биљана Рујевић. Речници у дигиталном добу - информатичка подршка за српски језик, Београд : [Б. Рујевић], 2022
-
Tektono-termalna evolucija kontakta Dinarida i Karpato-Balkanida u području Jastrepca
Dalibor Erak (2019)Predmet istraživanja doktorske disertacije je tektonska evolucija područja planine Jastrebac u centralnoj Srbiji, gde višefazna tektonska aktivnost od mezozoika do danas komplikuje rekonstrukciju strukturnih odnosa i geološke evolucije ovog prostora. Kompleksna višefazna evolucija planine Jastrebac u Srbiji je demonstrirana kombinovanjem kinematskih podataka prikupljenih na terenu i mikrostrukturnih opservacija sa dodatnim termohronološkim podacima “fission track” i podacima odredbe starosti metodom U-Pb na cirkonima. Gornjokredna ekshumacija bila je praćena gornjokredno-eocenskim navlačenjem i magmatizmom vezanim za kontinentalnu koliziju, pri čemu je akreciona ...... serija (donji deo škriljaca nižeg kristaliniteta), vukanjska serija (gornji deo škriljaca niskog kristaliniteta) i gnajsni metamorfikum. Autor navodi da se u jezgru dome nalaze najmlađe kredno-paleogene tvorevine, preko kojih leže paleozojske i mezozojske stene (škriljci nižeg stepena metamorfizma), ...
... (donji deo škriljaca nižeg kristaliniteta) i vukanjske serije (gornji deo škriljaca niskog kristaliniteta) i gnajsnog kristalina (Slika 6-5). Prema njemu se u jezgru dome nalaze najmlađe kredno- paleogene tvorevine, preko kojih leže paleozojske i mezozojske stene (škriljci nižeg stepena metamorfizma) ...
... kredno-paleogenih nisko do srednje metamorfisanih stena Jastrebačke jedinice u koje je utisnut paleogeni granitoid (verovatno Vardarska zona), a da je gornji predstavljen krupnom navlakom, kristalina Srpsko-makedonske mase, izdvojene kao Moravska jedinica. Prema istim autorima, nisko do srednje m ...Dalibor Erak. Tektono-termalna evolucija kontakta Dinarida i Karpato-Balkanida u području Jastrepca, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Rangiranja bagera za njihovu revitalizaciju primenom višekriterijumske analize
Obzirom da je na našim površinskim kopovima trenutno u eksploataciji veći broj rotornih bagera sa sličnim tehničkim karakteristikama i približno istom starošću postavlja se pitanje kako rangirati bagere, i kojim redom da se izvrši njihova revitalizacija. Za ocenu stanja i rangiranje ovako velikog broja bagera najpogodnije se pokazalo korišćenje višekriterijumskih metoda sa višeatributnom ocenom, odnosno bodovanje referentnih indikatora stanja bagera na osnovu ekspertske ocene. U ovom radu prikazan je metodološki pristup koji je korišćen prilikom izrade Studije «Produžetak radnog ...... svoju ocenu i ocene elemenata na najnižem hijerahijskom nivou, dakle elemenata koji se dalje ne razlažu u hijerarhijskoj strukturi daju eksperti na osnovu svoje subjektivne procene za konkretan bager. Ocene elemenata koje se u hijerarhiji razlažu na elemente nižeg hijerarijskog nivoa formiraju se ...
... se metodom normalizovanih aditivnih težina a na osnovu ocena elemenata na prvom nižem hijerarhijskom nivou i odgovarajućih težinskih faktora (pondera) kojima se pojedine ocene množe. Vrednosti pondera se kreću od 0 do 1, i normalizovane su, odnosno zbir im je jednak 1, kako bi se obezbedilo da se i ...
... formiraju metodom aditivnih težina takođe nalaze u rasponu od 1 do 10. Dakle, ukoliko i-ti element I nivoa u hijerarhijskoj strukturi sadrži elemente nižeg nivoa onda se njegova ocena dobija kao suma ocena elemenata II nivoa ie in ije ),...,1( inj = koji se u hijerarhijskoj strukturi nalaze ispod ...Ivan Obradović, Dragan Ignjatović, Ranka Stanković, Ljiljana Ivković. "Rangiranja bagera za njihovu revitalizaciju primenom višekriterijumske analize" in MAREN 2006, Međunarodni simpozijum Mehanizacija i automatizacija u rudarstvu i energetika, zbornik radova, septembar 2006, Beograd, Univerzitet u Beogradu-Rudarsko-geološki fakultet (2006)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... prolećne mesece, tokom perioda topljenja snega ili obimnih prolećnih kića. Trajanje vrha talasa visokih vodostaja, prosečno se kreće dan ili dva, dok sam talas visokih voda može da traje i više od deset dana. Niski vodostaji su najčešće vezani za duge sušne periode krajem leta i obično se nastavljaju ...
... 1958 (preuzeto od Pantić i Nikolić 1973), mikroorganizmi prisutni u tresetu, sapropelu i slojevima uglja, mogu se razvijati kao pri vrlo visokim, tako i pri vrlo niskim temperaturama. Posebne vrste bakterija iz „fluorescentne grupe“ koje su otporne na pritisak, vrše na većim dubinama razlaganje lignina ...
... rečne terase, niža (t1) i viša (t2), koja je značajno erodovana. U litološkom pogledu, izgrađuju ih peskovito-šljunkoviti i glinoviti sedimenti. Debljina šljunkova niže rečne terase kod Baljevca iznosi 4,5 m. Aluvijalni nanos (al) u dolini Ibra ima debljinu zajedno sa sedimentima niže rečne terase ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)
-
Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije
Marina D. Ćuk (2018-02-23)Osnovni cilj doktorske disertacije predstavljao je definisanje prirodnih koncentracija (engl. background values) U, Th, i K u podzemnim vodama, i definisanje hidrogeohemijskih uslova koji utiču na distribuciju navedenih elemenata u podzemnim vodama...prirodni radioaktivni elementi, podzemna voda, geohemijske sredine, hidrogeohemijski uslovi, neparametarska statistička analiza, logistički model, hidrohemijsko modeliranje... podzemnim vodama sa nižim temperaturama, i povišenim pH i Eh vrednostima. Što se tiče parametara hemijskog sastava, histogrami su desno-asimetrični, odnosno povišene vrednosti urana nalaze se u podzemnim vodama koje se odlikuju niskim vrednostima CO2, Na, Cl, K i HCO3, a samim tim i niskim sadržajimaTDS ...
... Četvorovalentni uran je stabilan u redukcionim uslovima i formira hidrokside, hidratisane fluoride i fosfate niske rastvorljivosti (Závodská et al. 2008), i u podzemnim vodama se nalazi u niskim koncentracijama (od 0.1 do 1 μg/L) (Langmuir and Herman 1980). Prelazno oksidaciono stanje urana, U(V), stabilno ...
... područja je analizirano 5 pojava, ali su detektovane značajne koncentracije U, Th, dok su koncentracije K niske (1.26 – 9.3 mg/L). Sve pojave su Ca-HCO3 tipa, slabo-baznog karaktera sa niskim sadržajem ukupnih rastvorenih mineralnih materija. 5.4. Prostorna distribucija koncentracija U, Th i K na ...Marina D. Ćuk. "Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-02-23)
-
Supstitucione reakcije Pd(II) kompleksa sa biološki važnim biomolekulima
Aleksandar M. Mijatović, Jovana Bogojeski. "Supstitucione reakcije Pd(II) kompleksa sa biološki važnim biomolekulima" in Hemijski pregled, Srpsko hemijsko društvo (2017)
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... topljenja snega na Karpatima i najniži u oktobru. Kod Novog Bečeja prosečni višegodišnji proticaj kreće se između 766 m3/s do 4000 m3/s. U delu toka od Moriša (Mađarska) do ušća u Dunav, dužine 175 km, pad korita reke iznosi svega 0.035 ‰, zbog čega su brzine protoka vrlo male i u periodu malih voda ...
... pravcu Dunava i Tise. Hidraulički gradijenti izdani u okviru terasnih naslaga su vrlo mali, I = 1.2 - 5.0 * 10-4, pa je i oticaj prema Dunavu i Tisi veoma spor (brzina, v = 2*10-3 m/dan), zbog čega je vodozamena vrlo usporena (Josipović & Soro, 2012). Dvojaku funkciju u režimu ove izdani ima kanalska ...
... dva nivoa rečnih terasa., blago nagnuta u smeru oticanja rečnih tokova. Niža rečna terasa širine i do 10 km najrazvijenija je s leve strane Dunava, južnije od istraživanog područja, između Bačke Palanke i Novog Sada. Niža rečna terasa utvrđena je i s leve strane Tise, od mađarske granice do Ečke ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Odabrana poglavlja iz fizike
Vesna Damnjanović, Marin Tadić (2019)Vesna Damnjanović, Marin Tadić. Odabrana poglavlja iz fizike, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Примена дискретног ауторегресивно – кросрегресивног модела покретног просека за прогнозу дневних вредности издашности врела Мокра и Дивљана
Бранислав Петровић, Вељко Мариновић (2021)Аутокорелациона и кроскорелациона анализа временских серија падавина и истицања подземних вода карстних врела Мокра и Дивљана (Сува планина, ЈИ Србија) извршена је ради формирања стохастичког ауторегресивно-кросрегресивног модела (ARCR) и прогнозе дневних вредности издашности. Будући да је тешко предвидети просторну дистрибуцију подземних вода у оквиру карстног хидрогеолошког система услед постојања хетерогености и анизотропности карстне издани (тј. кречњачких стена у овом случају), апликативност детерминистичких модела је минимизирана, па је примена стохастичког модела у овом случају учинковитија. Овим моделом могуће је дати ...карстно врело, стохастички модел, анализа временских серија, ауторегресивно-кросрегресивни модел (ARCR)Бранислав Петровић, Вељко Мариновић. "Примена дискретног ауторегресивно – кросрегресивног модела покретног просека за прогнозу дневних вредности издашности врела Мокра и Дивљана" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2021)
-
Proširivanje upita zasnovano na leksičkim resursima
U radu je opisano kako se leksički resursi za srpski jezik i softverski alati, razvijeni u okviru Grupe za jezičke tehnologije Univerziteta u Beogradu, mogu koristiti za unapređenje postavljanja upita. Rezultati pretrage mogu biti značajno unapređeni korišćenjem različitih leksičkih resursa, kakvi su morfološki rečnici i semantičke mreže. Izloženi pristup može se iskoristiti i u Sistemu naučnih, tehnoloških i poslovnih informacija, jer je efikasno pretraživanje ovog dragocenog resursa, imajući u vidu njegovu heterogenost i obim, kao i preovladavajući tekstualni sadržaj, ...... naglasiti da bi možda adekvatniji termin bio “podešavanje” upita. Naime, pored proširivanja skupa niski koje će biti uključene u upit, korisniku se pruža i mogućnost njihovog izbora, odnosno brisanja niski iz proširenog upita za koje korisnik proceni da mogu značajno umanjiti preciznost i time narušiti ...
... postavlja ka velikim tekstuelnim kolekcijama se u aktuelnim sistemima za pronalaženje informacija svodi na različite varijante poređenja karakterskih niski. Pri tome se ni ključne reči, ni sami tekstovi ne tretiraju kao objekti koji su organizovani prirodnim jezikom. Proširivanjem upita zasnovanom ...
... pruža prilagođene različitim profilima korisnika. Naime, pretraživanje tekstova je moguće po sledećim kriterijumima: jednostavno sravnjivanje niski karaktera, lema sa svim svojim flektivnim oblicima, tj. morfološko proširenje zadate leme, koncept, gde se na osnovu zadate leme bira u ...Ranka Stanković, Ivan Obradović, Cvetana Krstev. "Proširivanje upita zasnovano na leksičkim resursima" in SNTPI 09 - Naučno-stručni skup Sistem naučnih, tehnoloških i poslovnih informacija, Beograd 19. i 20. jun 2009, Beograd : Fakultet informacionih tehnologija (2009)
-
Sinteza i karakterizacija nanoprahova u CeO2-Bi2O3 sistemu
Marija D. Prekajski (2014-04-04)Nanoprahovi kristalnih faza iz serije čvrstih rastvora u pseudo-binarnom sistemuCeO2-Bi2O3 sintetisani su primenom jednostavne i ekonomične samopropagirajućemetode na sobnoj temperaturi korišćenjem nitrata metala i natrijum-hidroksida kaopolaznih supstanci. Osim krajnjih članova niza, CeO2 i niskotemperaturne polimorfnemodifikacije α-Bi2O3, sintetisani su i čvrsti rastvori nominalnog sastava Ce1-xBixO2-δ,gde je x = 0,1; 0,2; 0,3; 0,4; 0,5; 0,6; 0,7; 0,8; 0,9. Rezultati proučavanja metodomrendgenske difraktometrije na polikristalnom materijalu i ramanske spektroskopskeanalize pokazali su da su sintetisani prahovi sa nižim sadržajem bizmuta (x = 0,1 ...nanostrukturni materijali, čvrsti rastvori, CeO2, Bi2O3, rendgenskadifraktometrija praha, Ritveldova metoda, mikrostrukrurna analizaMarija D. Prekajski. "Sinteza i karakterizacija nanoprahova u CeO2-Bi2O3 sistemu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-04-04)
-
Simulacija isticanja odabranih karstnih vrela pirotske kotline
Saša Milanović, Branislav Petrović, Vesna Ristić Vakanjac, Ljiljana Vasić, Veljko Marinović, Petar Vojnović (2022)Analiza recesije, autokorelaciona i kroskorelaciona analiza vremenskih serija padavina i isticanja podzemnih voda karstnih vrela Krupac i Gradište (Stara planina, JI Srbija) izvršena je radi formiranja stohastičkog autoregresivno-krosregresivnog modela (ARCR) i kratkoročne prognoze dnevnih vrednosti izdašnosti. Usled postojanja heterogenosti i anizotropnosti karstne izdani veoma je komplikovano i zahtevno odrediti prostornu distribuciju podzemnih voda u okviru karstnog hidrogeološkog sistema, te je primenljivost determinističkih modela minimizirana. Stoga je upotreba stohastičkog modela u ovom slučaju svrsishodnija. Autokorelogram izdašnosti vrela Krupac pokazao je ...Saša Milanović, Branislav Petrović, Vesna Ristić Vakanjac, Ljiljana Vasić, Veljko Marinović, Petar Vojnović. "Simulacija isticanja odabranih karstnih vrela pirotske kotline" in Vodoprivreda, Српско друштво за одводњавање и наводњавање, Београд, Академија инжењерских наука Србије (2022)