Претрага
244 items
-
Sedimentologija serije uljnih škriljaca Aleksinačkog basena
Milica Kašanin-Grubin (1996)Milica Kašanin-Grubin. Sedimentologija serije uljnih škriljaca Aleksinačkog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1996
-
Senjsko-Resavski basen jezerski sedimenti i njihove karakteristike
Nenad Grubin (1996)Nenad Grubin. Senjsko-Resavski basen jezerski sedimenti i njihove karakteristike, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1996
-
Geologija i ugljonosnost tercijarnih basena sjeverne Crne Gore
Dejan Barjaktarović (1997)Dejan Barjaktarović. Geologija i ugljonosnost tercijarnih basena sjeverne Crne Gore, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1997
-
Hidrogeološki uslovi ovodnjenosti ležišta uglja u Senjsko-Resavskom basenu
Branko Miladinović (1995)Branko Miladinović. Hidrogeološki uslovi ovodnjenosti ležišta uglja u Senjsko-Resavskom basenu, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1995
-
Geneza i svojstva klizišta u neogenim sedimentima južnog oboda Panonskog basena
Ivo Janjić (1996)Ivo Janjić. Geneza i svojstva klizišta u neogenim sedimentima južnog oboda Panonskog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1996
-
Hidrogeološki potencijali tuzlanskog neogenog basena
Milena Čavić (2009)Milena Čavić. Hidrogeološki potencijali tuzlanskog neogenog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2009
-
Mineraloško-petrološke osobine i geneza uglja krekanskog basena
Marko Ercegovac (1967)Marko Ercegovac. Mineraloško-petrološke osobine i geneza uglja krekanskog basena, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1967
-
Zakonomernost skretanja dubokih bušotina sa odrazom na kritični tačku i režim bušenja, sa posebnim osvrtom na jugoistočni deo Panonskog basen
Zoran Konstantinović (1978)Zoran Konstantinović. Zakonomernost skretanja dubokih bušotina sa odrazom na kritični tačku i režim bušenja, sa posebnim osvrtom na jugoistočni deo Panonskog basen, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1978
-
Mogućnosti korišćenja podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanja naselja i industrije u Panonskom basenu( Banat, Bačka )
Milenko Vasiljević (1999)Milenko Vasiljević. Mogućnosti korišćenja podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanja naselja i industrije u Panonskom basenu( Banat, Bačka ), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1999
-
Biostratigrafija kaspibrakičnog neogena Kolubarskog basena
Ljupko Rundić (1997)Ljupko Rundić. Biostratigrafija kaspibrakičnog neogena Kolubarskog basena, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1997
-
Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije
Vladimir Šaraba (2021)Sa namerom definisanja hidrogeološke uloge i značaja mikrobiološkog diverziteta odabranih pojava mineralnih voda Srbije, primenom sistema biodetektora, dokazano je prisustvo gvožđevitih, sulfato-redukujućih, sluz-produkujućih, heterotrofnih aerobnih i denitrifikacionih bakterija, na osnovu čega je proračunat rizik od razvoja procesa biokorozije i biohemijske inkrustacije, te zdravstveni rizik. Uz procenu rizika, izvedene su analize skenirajuće elektronske mikroskopije biofilmova i hidrogeohemijsko modeliranje, te makroskopska, otpička i difrakciona ispitivanja naslaga inkrustacije, dok je fizičko-hemijskim analizama utvrđena vrednost ukupne mineralizacije iznad 1 g/L, kao i povišeni ...biohidrogeologija, SEM analize, makroskopska i optička ispitivanja, rendgenska difrakcija praha, hidrogeohemijsko modeliranje, BART analize, metabarkoding analize mikrobioma, fizičko-hemijske analize, starenje bunara (biokorozija, biohemijska inkrustacija i biozarastanje), zdravstveni rizik... stene; 5 – Rased bez oznake karaktera: pretpostavljen; 6 – Reka; 7 – Pojava mineralnih voda. Formiranje kruševačkog tercijarnog basena vezuje se za kraj oligocena, pri čemu su tokom miocena bili intenzivni sedimentacioni procesi. Zapravo, basen predstavlja najjužniju tačku do koje su dospele morske vode ...
... te pomoćnih medicinskih objekta Specijalne bolnice. Posebno je izražen problem zaštite mineralnih voda, budući da postoji hidraulička veza između reke Dunav i kopanog bunara „B-1“ (Slanjača). Eksploatacione količine se procenjuju oko 2 L/s za dinamički nivo od 1,6 m, odnosno za sniženje od 1,13 m. Vrednosti ...
... Banje Na periferiji Mladenovca, u dolini reke Velikog Luga, smeštena je Selters Banja, u istočnom delu planine Kosmaj na nadmorskoj visini od 136 m. Glinovito-peskoviti panonski i sarmatski sedimenti sa proslojcima uglja (lignita) izgrađuju pripovršinske delove basena i naležu na gornjekredne flišne tvorevine ...Vladimir Šaraba. Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije, Beograd : [V. Šaraba], 2021
-
Geotehnički uslovi rekonstrukcije Zavičajnog muzeja u Jagodini
Milan Tokanović (2024)U radu su prikazana geotehnička istraživanja za potrebe rekonstrukcije Zavičajnog muzeja Jagodina.Zavičajni muzej u ulici Kneginje Milice br.82 u Jagodini, ima ozbiljna oštećenja pojedinih delova konstrukcije koja su nastala na objektu tokom više od 80 godina eksploatacije.Kako bi se trajno rešio problem dinamičke stabilnosti i statičke održivosti konstruktivnog sistema objekta,neophodno je bilo definisanje geotehničkih uslova u zoni interakcije prirodne sredine i konstrukcije predmetnog objekta.Izvedena su terenska i laboratorijska ispitivanja na osnovu kojih su dobijene geotehničke podloge. Na osnovu dobijenih geotehničkih podloga ...geotehnička istraživanja, Zavičajni muzej, temelji, fundiranje, nosivost, sleganje, istražne jame, laboratorijska geomehanička ispitivanja, Jagodina... prostora Na teritoriji opštine Jagodina najveći vodotoci su reke Velika Morava, Belica i Lugomir. Ostali vodotoci sa ovog područja su manjeg obima, ali mogu predstavljati opasnost za pojavu poplava: reka Osaonica, Štipljanska reka, Jošanička reka, kao i veći bujični potoci: Vranovački, Račnički, Kovanlučki ...
... gline i konglomerate. Predstavljaju najmlađu miocensku jedinicu u levačkom basenu. Sa sedimentima jezerskih facija verovatno su u diskordantnom položaju, a često sc direktno naslanjaju na starije formacije oboda basena. U ovoj jedinici mogu se razlikovati dve kategorije sedimenata. U neposrednoj ...
... Sedimenti jezerskog kvartara imaju znatno rasprostranjenje na miocenskoj podlozi istočno od Velike Morave i u basenu Belice. Manje pojave ovih sedimenata konstatovane su u levačkom basenu i zapadno od Poljne, a moguće je da ih ima i u Temniću, na visinama iznad 350m. Na više mesta jezerski kvartar ...Milan Tokanović. Geotehnički uslovi rekonstrukcije Zavičajnog muzeja u Jagodini, 2024
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... Prolomska reka u severnom delu kompleksa, kao i Velika i Mala Kosanica u zapadnom delu kompleksa, koji kasnije formiraju Kosanicu i zajedno sa Prolomskom rekom čine deo sliva Toplice. Na jugu vulkanskog kompleksa dominira Tularska reka dok istočni deo dreniraju Lecka i Gajtanska reka. Poslednje ...
... Rasovača svojim tokom verovatno je nosila i Lecka, odnosno Gazdarska reka reka (lokalni naziv za gornji tok Lecke reke). Imajući u vidu konfiguraciju terena, logično je pretpostavida da je deo odlomaka ahata i ametista pomenutom rekom transportovan do pojave Pusto Šilovo. Naravno, u ovoj pojavi naj ...
... Poslednje tri pomenute reke pripadaju slivu reke Jablanice. Klima je umereno-kontinentalna do subalpska. Prosečna godišnja tempratura je oko 6,5o C, a prosečna godišnja količina padavina iznosi oko 600 l/m2. Pojedini delovi na prostoru leckog andezitskog masiva usled prisustva termalnih izvora (Sijarinska ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
Terenska nastava iz geofizike: Arheološki lokaliteti na području Trstenika
... a s t E u ro p e Lokalitet, koji je geofizički naj- duže ispitivan, od 2016 - 2019. godi- ne, je Đurovača, u ataru sela Bogdanje, na levoj strani reke Zapadna Morava. Istorijski izvori koji govore o ovom lo- kalitetu vezuju postanak i izgradnju cr- kvišta Đurovače za legendarnu ličnost, Jug Bogdana ...
... je lociranje ostataka materijalnih kultura srednjovekovne starosti i iz neolitskog doba odnosno vitkovačke kulture u neposrednoj blizini Riljačke reke (Sl. 2). U severnom delu istraži- vanog područja izdvojene su vredno- sti anomalija za koje je zaključeno da mogu predstaviti objekte od arheološ- ...Dragana Đurić, Jelena Vukčević, Dejan Vučković, Ivana Vasiljević, Vesna Cvetkov . "Terenska nastava iz geofizike: Arheološki lokaliteti na području Trstenika" in Aktuelna interdisciplinarana istraživanja tehnologije u arheologiji jugoistočne Evrope: zbornik radova / Prvi skup Sekcije za arheometriju, arheotehnologiju, geoarheologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva, 28.02.2020., Beograd, Beograd : Srpsko arheološko društvo (2020)
-
Strukturni i stratigrafski modeli na području Panonskog basena i karakteristike registrovane talasne slike
Slobodan Vučić (1979)Slobodan Vučić. Strukturni i stratigrafski modeli na području Panonskog basena i karakteristike registrovane talasne slike, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1979
-
Analiza rada BTO sistema u uslovima kolubarskog ugljenog basena radi utvrđivanja strukture neproizvodnog vremena
Radmila Žunić (1989)Radmila Žunić. Analiza rada BTO sistema u uslovima kolubarskog ugljenog basena radi utvrđivanja strukture neproizvodnog vremena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1989
-
Hidrogeološka uloga i značaj geofizičkog karotaža pri hidrogeološkim istraživanjima na primeru Panonskog basena
Zoran Rakić (1996)Zoran Rakić. Hidrogeološka uloga i značaj geofizičkog karotaža pri hidrogeološkim istraživanjima na primeru Panonskog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1996
-
Određivanje stepena iskorištenja ležišta srednjobosanskog ugljenog basena u podzemnoj eksploataciji
Ismet Pašalić (1987)Ismet Pašalić. Određivanje stepena iskorištenja ležišta srednjobosanskog ugljenog basena u podzemnoj eksploataciji, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1987
-
Prognozna ocena resursa kaolinitisanih glina u sedimentnim basenima Srbije
Vladimir M. Simić (2003)Vladimir M. Simić. Prognozna ocena resursa kaolinitisanih glina u sedimentnim basenima Srbije, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2003
-
Tehno-ekonomski parametri izrade dubokih bušotina malog prečnika sa perspektivom primene u Panonskom basenu
Branko Leković (2007)Branko Leković. Tehno-ekonomski parametri izrade dubokih bušotina malog prečnika sa perspektivom primene u Panonskom basenu, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2007