Претрага
167 items
-
Novi model za postizanje optimalne proizvodnje na naftnom polju Amal
Elnori Elmabrouk Ali Elhaddad (2015-04-16)Doktorskom disertacijom analizirani su i proučavani problemi proizvodnje nafte iprimenjene metode za njihovo rešavanje na naftnom polju Amal. Ukratko jeprikazana proizvodnje nafte u Libiji, njene karakteristike i rezerve, da bi se videoznačaj ovog naftnog polja.Utvrđeno je da su na naftnom polju Amal ključni problemi koji prate procesproizvodnje taloženje parafina, pojava slojnog peska, neefikasan rad gasliftsistema, neefikasna desalinizacija nafte i ekološki problemi. Proizvodniproblemi, pojedinačno i više njih zajedno, na nekim bušotinama uzrokovali susmanjenje proizvodnje nafte od 40 do 75%. Zbog ...... Biografija 98 1 1. UVOD Nafta je predstavljala jedan od glavnih energenata u prošlom veku, a dominantan značaj imaće i u prvoj polovini ovog veka (Auty, 2001; Davis, 2003; Đajić, 2003; BP, 2010; AEO, 2011; Đajić, 2011).Široko rasprostranjena primena uz dovoljne rezerve ...
... gasliftu 16 4. Analiza proizvodnih problema 18 4.1. Taloženje parafina 19 4.2. Slojni pesak 21 4.2.1. Taloženje u bušotini 23 4.2.2. Taloženje u površinskoj opremi 23 4.2.3. Erozija bušotinske i površinske ...
... odnosno blok NC12 (oblast 90/91) nalazi se 50 km severno od Augila oaze u istočnom delu basena Sirte. Geografska širina i dužina su 29 ° 25 '0 N i 21 ° 10' 0 E. Naftno polje se sastoji od osam različitih ležišta koja se nalaze na dubini od oko 3600 metara i prostire se na više od 100.000 hektara. ...Elnori Elmabrouk Ali Elhaddad. "Novi model za postizanje optimalne proizvodnje na naftnom polju Amal" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-04-16)
-
Novi model za postizanje optimalne proizvodnje na naftnom polju Amal
Elnori Elmabrouk Ali Elhaddad (2015-04-16)Doktorskom disertacijom analizirani su i proučavani problemi proizvodnje nafte iprimenjene metode za njihovo rešavanje na naftnom polju Amal. Ukratko jeprikazana proizvodnje nafte u Libiji, njene karakteristike i rezerve, da bi se videoznačaj ovog naftnog polja.Utvrđeno je da su na naftnom polju Amal ključni problemi koji prate procesproizvodnje taloženje parafina, pojava slojnog peska, neefikasan rad gasliftsistema, neefikasna desalinizacija nafte i ekološki problemi. Proizvodniproblemi, pojedinačno i više njih zajedno, na nekim bušotinama uzrokovali susmanjenje proizvodnje nafte od 40 do 75%. Zbog ...... Biografija 98 1 1. UVOD Nafta je predstavljala jedan od glavnih energenata u prošlom veku, a dominantan značaj imaće i u prvoj polovini ovog veka (Auty, 2001; Davis, 2003; Đajić, 2003; BP, 2010; AEO, 2011; Đajić, 2011).Široko rasprostranjena primena uz dovoljne rezerve ...
... gasliftu 16 4. Analiza proizvodnih problema 18 4.1. Taloženje parafina 19 4.2. Slojni pesak 21 4.2.1. Taloženje u bušotini 23 4.2.2. Taloženje u površinskoj opremi 23 4.2.3. Erozija bušotinske i površinske ...
... odnosno blok NC12 (oblast 90/91) nalazi se 50 km severno od Augila oaze u istočnom delu basena Sirte. Geografska širina i dužina su 29 ° 25 '0 N i 21 ° 10' 0 E. Naftno polje se sastoji od osam različitih ležišta koja se nalaze na dubini od oko 3600 metara i prostire se na više od 100.000 hektara. ...Elnori Elmabrouk Ali Elhaddad. "Novi model za postizanje optimalne proizvodnje na naftnom polju Amal" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-04-16)
-
Prognoza operativne efikasnosti aktivnog podzemnog rudnika zasnovana na teoriji sivih sistema
Svetlana M. Štrbac-Savić (2016-06-10)Efikasnost predstavlja preduslov za opstanak svake rudarske kompanije, posebno u uslovima izuzetno konkurentnog trţišnog okruţenja kao što je to rudarska industrija. Efikasnost oznaĉava sposobnost kompanije da ispuni svoje kratkoroĉne ili dugoroĉne ciljeve. Operativna efikasnost se definiše kao odnos izmeĊu ulaznih parametara potrebnih za odvijanje proizvodnje i pokazatelja dobijenih proizvodnjom. U kontekstu rudarskog poslovanja, operativna efikasnost se odnosi na vreme potrebno da se mineralno dobro transformiše u novĉana sredstva. Visoka operativna efikasnost se postiţe kada se ostvari prava kombinacija karakteristika ...podzemni rudnik, operativna efikasnost, prognoza, teorija sivih sistema, stohastiĉke diferencijalne jednaĉine, simulacija... politiĉki rizik. Politiĉki rizik je najdramatiĉnije ilustrovan nezakonitom eksproprijacijom koja se desila u Ĉileu ranih sedamdesetih godina XX veka. MeĊutim, širom sveta prisutan je ubrzan trend prema većem uĉešću vlada domaćina u rudarskim projektima. Ovo se dešava ĉak i u drţavama koje se ...
... parcijalnog ‖odstranjivanja‖ glavnog dobra projekta, rudnog tela. Drugi uticaj ove karakteristike rudarstva ogleda se u tome da svi rudnici imaju konaĉan vek eksploatacije, koji je odreĊen veliĉinom leţišta i kapacitetom proizvodnje. Za 14 vreme dok se rezerve rude iscrpljuju, investitori moraju ...
... odluke nema na raspolaganju sve potrebne informacije kako bi sa sigurnošću doneo odluku, pa većina odluka obuhvata neospornu koliĉinu rizika. 21 Sama ĉinjenica da se odluke moraju doneti unutar ograniĉavajućeg okruţenja sugeriše dve stvari. Prvo, ona objašnjava zašto je u procesu donošenja ...Svetlana M. Štrbac-Savić. "Prognoza operativne efikasnosti aktivnog podzemnog rudnika zasnovana na teoriji sivih sistema" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-10)
-
Tехничко решење заштите површинског копа Дрмно од површинских вода у 2025. години
Иван Јованчевић (2024)Објекти одводњавања површинског копа морају поуздано обављати своју функцију, а да су при томе економични. Једна од функцијуа им је и да спрече доток површинских вода у радну контуру површинског копа, као и да воде које доспеју у радну контуру, прихвате и спроведу до водосабирника, а затим је одатле одстране ван радне контуре површинског копа. Овим завршним радом је сагледано постојеће стање система одводњавања површинских вода на површинском копу лигнита Дрмно у 2024. години, и дато по мом мишљењу једно ...... crpaHe, ca yHyrpammer ommaranmnimıra Bojny he rnpHxBaTaTH eTajKHH KaHajn JEK-1 kojut ce Hajta3H y Hoxxut oyuraranurmıTa H CripoBoJuihe je o KaHama VEK-1, KOJH HpHXBaTa BOJIy H H3 IpeHaxKHor KaHajma I/IK-7. Bona H3 OBOr KaHajla OTHUC y THaBHH BOJOCaOHpHHK IFBC. Bony Ha ceBepHoj crpaHH, JeJIOM 3ama/lHOJ ...
... kona /{pno oO nospuuHckKux 6oda y 2025. zo0unu Maxnnu /lyHasB (uHu /[yHaBatmn), paHuje je OHo necHa oToka /JlyHaBa. IIporumao je oko ocTpBa nyror 21 km a mupokKor 4 km, a HaĐeMy Ce HaJIa3HJ1O H HaceJbe OcTpBo. Vcnen HoBoHacTajtHx yCJIOBa perynalMJOM KopHTa peKke MzaaBe M M3rpajuboM nperpajte Ha ...
... KOHTypy HOBPIHHHCKOr Koma H OJlaOpaHor KanarnuiTeTa IyMIMH, KOJE Tpe0a a H30Gane rpaBHTarnujCKH CaKyTIIJbeHy BOJIy H3BaH 3OHC TIIOBPIHHHCKOT KOIIa. 21 Texnuuko peutetbe saumume nospuuHcko2 kona /{pno oO nospuuHckKux 6oda y 2025. zo0unu OJIHOCOM MaKCHMAJIHOT JIHeBHOT IIpHTOKa BOJIĆ, OJHOCHO MaK ...Иван Јованчевић. Tехничко решење заштите површинског копа Дрмно од површинских вода у 2025. години, 2024
-
Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima
Jelena R. Malenović - Nikolić (2016-07-12)Efikasnost funkcionisanja sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarskoenergetskimkompleksima zavisi od stepena sprovođenja usvojene politike zaštiteživotne sredine i primene preventivnih mera zaštite životne sredine. Nedostatakfinansijskih sredstava za unapređivanje tehnologije eksploatacije, transporta, pripreme iprerade energetskih mineralnih sirovina u našim rudarsko-energetskim kompleksima,negativno utiče na ostvarivanje ciljeva zaštite životne sredine, a posledice radnihaktivnosti rudarsko-energetskih kompleksa dovode do smanjenja nivoa kvalitetavazduha, vode i zemljišta...rudarsko-energetski kompleks, životna sredina, sistem upravljanja,višekriterijumsko odlučivanje, modeliranje... 290 Iz tabele 1 jasno se vidi da je eksploatacioni vek P.K. "Drmno" 39. godina. Projektovani vek rada blokova na lokaciji TE Kostolac "A" je do kraja 2017. godine za blok "A1", odnosno do kraja 2024. godine za blok "A2" [145]. Projektovani vek rada blokova na lokaciji TE Kostolac "B" je do kraja ...
... remont, ovaj blok će raditi do kraja veka kopa tj. do kraja 2052. godine [145]. Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko‐energetskim kompleksima 41 Dinamika eksploatacije uglja sa kopa Drmno usklađena je sa projektovanim vekom termoenergetskih objekata, i kao ...
... 14 Feb '16 21 Feb '16 28 Feb '16 6 Mar '16 13 Mar '16 20 Mar '16 27 Mar '16 3 Apr '16 10 Apr '16 17 Apr '16 24 Apr '16 1 May '16 8 May '16 15 May '16 22 May '16 29 May '16 5 Jun '16 12 Jun '16 19 Jun '16 26 Jun '16 3 Jul '16 10 Jul '16 17 Jul '16 24 Jul '16 31 Jul '16 7 Aug '16 14 Aug '16 21 Aug '16 28 ...Jelena R. Malenović - Nikolić. "Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... prekrivku 6 : 1 7.2 Watts & Charles, 1990 – Velika Britanija debljina sloja otpada 2 m, zbijan kompaktorom mase 21 t. debljina sloja otpada 0.6 m, zbijan kompaktorom mase 21 t 6 8 Manasseto i dr., 1996 – Belgija uobičajen način zbijanja 5 – 10 Gourc i dr., 2001 – Francuska ...
... uređenje deponija otpadnih materijala”, Sl. glasnik RS, br. 54/1992). Propisi formiranja, održavanja, osmatranja i praćenja, prilagođeni su ”veku trajanja” deponije i zahtevaju određen nivo kontrole životne sredine. To podrazumeva monitoring pre i u toku formiranja kao i nakon prestanka odlaganja ...
... jedan grad od oko 100 000 stanovnika, dnevno proizvede prosečno od 80 – 100 tona otpada (prosečno od 0.8 – 1.0 kg po stanovniku). Ako se za prosečni vek deponije uzme period od oko 20 god, to znači da na deponiji treba smestiti od 600 000 do 750 000 tona otpada, odnosno, sa prosečnom zapreminskom ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... prekrivku 6 : 1 7.2 Watts & Charles, 1990 – Velika Britanija debljina sloja otpada 2 m, zbijan kompaktorom mase 21 t. debljina sloja otpada 0.6 m, zbijan kompaktorom mase 21 t 6 8 Manasseto i dr., 1996 – Belgija uobičajen način zbijanja 5 – 10 Gourc i dr., 2001 – Francuska ...
... uređenje deponija otpadnih materijala”, Sl. glasnik RS, br. 54/1992). Propisi formiranja, održavanja, osmatranja i praćenja, prilagođeni su ”veku trajanja” deponije i zahtevaju određen nivo kontrole životne sredine. To podrazumeva monitoring pre i u toku formiranja kao i nakon prestanka odlaganja ...
... jedan grad od oko 100 000 stanovnika, dnevno proizvede prosečno od 80 – 100 tona otpada (prosečno od 0.8 – 1.0 kg po stanovniku). Ako se za prosečni vek deponije uzme period od oko 20 god, to znači da na deponiji treba smestiti od 600 000 do 750 000 tona otpada, odnosno, sa prosečnom zapreminskom ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“
Mihajlo Topalović (2023)Površinski kop „Veliki Krivelj“ nalazi se u blizina grada Bora i u neposrednoj blizini sela Krivelj. Od 2018. godine je u vlasništvu kineske kompanije „Zijin“ koja ima udeo od 63% vlasništva celokupnog RTB-a Bor. Na površinskom kopu obavlja se masovna eksploatacija rude bakra opremom visokog kapaciteta. Za bušenje se koriste bušilice prečnika od 250 do 310 mm, a za utovar minirane rude i jalovine bageri čija je zapremina kašike 15 m3 i 22 m3. Za površinski kop „Veliki Krivelj“ ...Mihajlo Topalović. Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“, 2023
-
Efikasnost različitih tipova glina Srbije za adsorpciju metilen plavog
Maja D. Milošević (2016-12-09)Adsorpciona efikasnost različitih uzoraka glina sa lokaliteta Srbije određenaje njihovim tretiranjem različitim koncentracijama rastvora metilen plavog (MP).Detaljna mineraloška karakterizacija ispitivanih glina i rezultati njihove interakcijesa rastvorima MP dobijeni su primenom optičkih, rendgenskih, hemijskih, DTA ispektroskopskih metoda.Na osnovu formiranja MP agregata u izmenljivim pozicijama i površiničestica gline, razlikuju se dva tipa glinovitih minerala: visoko naelektrisani(smektiti) i nisko naelektrisani (kaoliniti). Dimeri se stvaraju na naelektrisanimpovršinama, a granica njihovog razvoja omogućuje determinaciju mineralne vrste.Molekuli MP stoje pod uglom od 21.5o kada se ...minerali glina, metilen plavo, kristali metilen plavog, difuznarefleksija, adsorpcija, flokulacija, naelektrisanje slojeva... kaolinit / 14 11 52 24 20 22 87 montmorilonit 79 / / / / / / / smektit-illit / 45 43 / / / / / illit / / / 26 48 46 46 8 kvarc 11 19 18 9 21 21 19 2 feldspati / 10 15 8 2 1 3 / limonit 5 7 7 3 3 9 10 1 nečistoće 2 1 4 / 1 / / 1 vlaga 3 4 2 2 1 3 / 1 ukupno 100 100 100 100 100 100 100 ...
... strane kaoliniti i iliti imaju niži kapacitet katjonske izmene (KKI) zbog svoje strukture koja ih smešta u nebubreće slojevite minerale (tabela 21). Tabela 21. Uporedni prikaz srednje veličine zrna (SVZ) sa kapacitetom katjonske izmene (KKI) KKI (mmol/100g) uzorci SVZ (μm) MP AA mon.B 0.42 ...
... Roget’s Thesaurus. S.v. "colorant"). Koristili su se u slikarstvu od samog početka čovečanstva, a oni koji su bili u upotrebi pre sredine devetnaestog veka proizvodili su se od prirodnih materijala. Od početka sintetičke proizvodnje pojavila se čitava paleta bojitelja (metilen plavo, malahit zeleno, žuti ...Maja D. Milošević. "Efikasnost različitih tipova glina Srbije za adsorpciju metilen plavog" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-12-09)
-
Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu
Marjan M. Hudej (2014-02-03)osetljivost i rizik. Više pobuda generiše ovakvu atribuciju. Prva je, multivarijabilnostambijentalnih uslova i funkcionalna i strukturna složenost rudarskih sistema (čovek -priroda (radna sredina) - mašina – okruženje); Druga se odnosi na ne postojanje opštenaučne saglasnosti oko ocene pogodnosti modela za podršku odlučivanju i upravljanje.Treća, ako bi saglasnost i postojala, nije sigurno da bi raspoloživi modeli, metode i taktike,dale ekvivalentne rezultate za iste rudničke uslove. Četvrta, sistemske nauke još uveknemaju opšte prihvaćen i u praksi primenljiv algoritam izbora najboljeg rešenja ...... ološki fakultet 41 nmnn m m n m m xxx xxx xxx A A A www CCC R 21 22221 11211 2 1 21 21 (3.22) Tabela 3-5, Proceduralne faze VIKOR metode Faza Opis Matematički opis 1. Određivanje najveće (xi*) i najmanje (xi ...
... evaluacioni proces koji je obuhvata: generisanje 3D geološkog modela radne sredine; idejno rešenje eksploatacije, dinamika proizvodnje za ceo životni vek rudnika, analizu očekivanih uslova ventilacije i klimatizacije rudnika, proučavanje rizika usled naponsko deformacionog stanja stenskog masiva pro ...
... površinskom eksploatacijom sastoje od brojnih aktivnosti u cilju prevencije, praćenja i kontrole smanjenja uticaja na životnu sredinu tokom životnog veka rudnika, od istraživanja, eksploatacije do zatvaranja rudnika i nakon toga. Posle obustave radova na rudniku, započinje PMLU (Post Mining Land Use ...Marjan M. Hudej. "Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-02-03)
-
Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu
Marjan M. Hudej (2014-02-03)osetljivost i rizik. Više pobuda generiše ovakvu atribuciju. Prva je, multivarijabilnostambijentalnih uslova i funkcionalna i strukturna složenost rudarskih sistema (čovek -priroda (radna sredina) - mašina – okruženje); Druga se odnosi na ne postojanje opštenaučne saglasnosti oko ocene pogodnosti modela za podršku odlučivanju i upravljanje.Treća, ako bi saglasnost i postojala, nije sigurno da bi raspoloživi modeli, metode i taktike,dale ekvivalentne rezultate za iste rudničke uslove. Četvrta, sistemske nauke još uveknemaju opšte prihvaćen i u praksi primenljiv algoritam izbora najboljeg rešenja ...... ološki fakultet 41 nmnn m m n m m xxx xxx xxx A A A www CCC R 21 22221 11211 2 1 21 21 (3.22) Tabela 3-5, Proceduralne faze VIKOR metode Faza Opis Matematički opis 1. Određivanje najveće (xi*) i najmanje (xi ...
... evaluacioni proces koji je obuhvata: generisanje 3D geološkog modela radne sredine; idejno rešenje eksploatacije, dinamika proizvodnje za ceo životni vek rudnika, analizu očekivanih uslova ventilacije i klimatizacije rudnika, proučavanje rizika usled naponsko deformacionog stanja stenskog masiva pro ...
... površinskom eksploatacijom sastoje od brojnih aktivnosti u cilju prevencije, praćenja i kontrole smanjenja uticaja na životnu sredinu tokom životnog veka rudnika, od istraživanja, eksploatacije do zatvaranja rudnika i nakon toga. Posle obustave radova na rudniku, započinje PMLU (Post Mining Land Use ...Marjan M. Hudej. "Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-02-03)
-
Modeliranje tehnoloških procesa u rudarstvu u uslovima nedovoljnosti podataka primenom teorije grubih skupova
Zoran M. Štirbanović (2015-07-01)Rudarstvo, a u okviru njega i priprema mineralnih sirovina, se odlikuje složenošću tehnoloških procesa što je posledica velikog broja uticajnih parametara. Samim tim je potrebno biti veoma obazriv prilikom donošenja odluka u oblasti rudarstva. U cilju što efikasnijeg funkcionisanja procesa, moguće je primeniti različite metode koje služe za pojednostavljenje procesa odlučivanja. Jedna od takvih metoda jeste i teorija grubih skupova. Ona predstavlja relativno novu matematičku teoriju koja je pogodna za razumevanje nepreciznih i nepotpunih podataka kao i za otkrivanje ...rudarstvo, priprema mineralnih sirovina, teorija grubih skupova, višekriterijumsko odlučivanje, flotacijsko jalovište, flotacijski kolektor, flotaciona mašina... A A A www CCC X 21 22221 11211 2 1 21 21 𝑟𝑖𝑗 = 𝑥𝑖𝑗�∑ 𝑥𝑖𝑗2𝑛𝑖=1 = nmnn m m n m m rrr rrr rrr A A A www CCC R 21 22221 11211 2 1 21 21 2. Množenje normalizovane matrice performansi ...
... rwrwrw rwrwrw rwrwrw A A A CCC vvv vvv vvv A A A CCC V 2211 2222211 1122111 2 1 21 21 22221 11211 2 1 21 3. Određivanje idealnih rešenja Idealno rešenje A+ i negativno idealno rešenje A- određuju se pomoću relacija: 𝐴+ = ...
... Journal of Mineral Processing, 21, 1987, pp. 105-127. 94. P. K. Ackerman, G. H. Harris, R. R. Klimpel, F. F. Aplan, Evaluation of Flotation Collectors for Copper Sulfides and Pyrite, II. Non-Sulfhydryl Collectors, International Journal of Mineral Processing, 21, 1987, pp. 129-140. 95. P. K. ...Zoran M. Štirbanović. "Modeliranje tehnoloških procesa u rudarstvu u uslovima nedovoljnosti podataka primenom teorije grubih skupova" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-07-01)
-
Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera
Aleksandra B. Kolarski (2016-08-25)Radio talasi vrlo niskih frekvencija VLF (eng. Very Low Frequency) frekventnog opsega od 3 do 30 kHz, koji se prostiru talasovodom Zemlja-jonosfera (50 -90 km) su, kao što je poznato, efikasni i nezamenljivi u osmatranju pojava u niskoj jonosferi, sa tla...prostiranje talasa vrlo niskih frekvencija, talasovod Zemlja-jonosfera, globalno električno kolo, atmosfersko električno pražnjenje, kratkotrajne svetlosne pojave... ** 21:10:57 ** 21:38:49 1. 21:42:11.4 54.8 3.5 -2.5 600 200 2.1 2. 21:42:12.1 – 2 # 3. 21:45:29.0 – 1 54.33 -4.1 -400 400 5.1 4. 21:45:29.7 # 5. 21:45:30.2 – 4 # 6. 21:55:37.3 – 7 # 7. 21:55:38.2 – 6 # 8. 21:55:38 ...
... (s) ** 21:10:57 ** 21:38:49 1. 21:42:11.4 71.42 -0.46 -0.31 -0.11 500 300 1.2 2. 21:42:12.1 – 2 # 3. 21:45:29.0 – 1 71.37 -4.1 -200 500 4.3 4. 21:45:29.7 # 5. 21:45:30.2 – 4 # 6. 21:55:37.3 – 7 # 7. 21:55:38.2 – ...
... 1. 04. nov. 2008. 20:24:37 SOSO Idice BO 2. 17. dec. 2008. 21:36:42 OAMH2 3. 02. maj 2009. 22:58:02.00 SOSO Idice BO 4. 23:20:32.00 5. 27. maj 2009. 21:10:57 Ferrara 6. 21:38:49 7. 21:42:11 8. 21:45:29 9. 21:55:38 10. 22:00:27 11. 22:03:04 12. 22:06:13 13. 22:20:01 14. ...Aleksandra B. Kolarski. "Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone
Aleksandar Luković (2021)Proces obrazovanja minerala iz sistema FeO-Fe2O3-TiO2 u uzorcima vulkanskih stena i porfirskih orudnjenja borske zone prikazan kroz pojavu magnetita/hematita i njihovih alteracija. Minerali ove zone su ispitivani optičkim metodama (odbijena i propuštena svetlost), SEM-EDS/BSD, XRPD, LA-ICP-MS metodama. Rezultati ispitivanja su, pored glavnih Fe – Ti oksida, otkrili prisustvo ferijskog ilmenita u hornblenda andezitima I vulkanske faze kao i magnetita sa većim koncetracija Cr u zoni zlotske magnetne anomalije. Ispitivanje uzoraka iz bušotina porfirskih sistema borske zone otkriva postojanje nekoliko ...... lamela Ca,Ti-silikata u ovom magnetitu (slika 21 a,b). Prema SEM-EDS analizi sastav ovih lamela odgovara sfenu, ali kako nije uobičajeno da sfen obrazuje izdvajanja u magnetitu, determinaciju i način postanka ove faze treba dodatno potvrditi. Slika 21. Neuobičajena pojava lamelarnih izdvajanja ...
... i eksperimentalna osnova ovog procesa usavršava se zadnjih 60 godina. Prvi značajniji doprinos na ovom polju datira još iz pedesetih godina prošlog veka (Buddington et al., 1955; Buddington, 1956). Pomenuti autori konstatuju da je sadržaj TiO2 komponente u magnetitu zapravo funkcija temperature. I ...
... i epiklastitima. Podela na dve glavne vulkanske faze i treće sporadične, opšte je prihvaćena među istraživačima još od šesdesetih godina prošlog veka (npr. Drovenik et al., 1962; Banješević, 2006). Turonski vulkanizam predstavlja prvu fazu u okviru koje se izdvajaju hornblenda±biotit andeziti i ...Aleksandar Luković. Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone, Beograd : [A. Luković], 2021
-
Uticaj utiskivanja gas-lift gasa na prenos mase i toplote
Branko Grubač (2019)Nakon uvođenja kontinualnog gas-lifta, primećen je porast proizvodnje tečnog naftnog gasa, TNG, u postrojenju za preradu gasa, kao jednog od finalnih proizvoda dobijenog iz fluida gaso kondenzatnih i rastvorenog gasa iz naftnih bušotina. Pretpostavljeno je da se prisustvom gas-lift gasa uspostavlja drugačija ravnoteža faza u odnosu na slučaj bez gaslifta, te da je gas-lift gas stripovao propan i butane iz tečne u parnu fazu, što je dovelo do povećanja prinosa TNG-a. Napravljen je model bušotine koja radi u kontinualnom gas-liftu ...... dobijanja nafte [2] Eksploatacija nafte primenom gas-lifta slična je eksploataciji pod dejstvom prirodne energije u periodu radnog tj. eksploatacionog veka bušotine. Gas-lift se primenjuje i za uklanjanje tečnosti iz gasnih bušotina. Jedna od glavnih prednosti gas-lift metode u odnosu na metodu dubinskog ...
... temperature u zavisnosti od promene potencijalne energije, dok četvrti član obuhvata razmenu toplote između fluida u stubu bušotine i okoline. Krajem XX veka, dolazi do značajnog razvoja softvera i primene neuronskih mreža u naftnoj industriji. Došlo je do razvoja velikog broja modela, za proračun profila ...
... .................................................................................................................................................. P-21 Prilog D - Promene sastava parne faze u funkciji temperature (10, 30 i 50°C), za bušotinu B-3, za svaki testirani gas-lift gas ................ ...Branko Grubač. Uticaj utiskivanja gas-lift gasa na prenos mase i toplote, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Supstitucione reakcije Pd(II) kompleksa sa biološki važnim biomolekulima
Aleksandar M. Mijatović, Jovana Bogojeski. "Supstitucione reakcije Pd(II) kompleksa sa biološki važnim biomolekulima" in Hemijski pregled, Srpsko hemijsko društvo (2017)
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... NPV(m) 13/28 713,0 65,88 45/30 679,0 39,72 57/14 671,0 64,08 21/20 679,0 47,2 45/34 702,0 54,98 57/18 655,0 31,23 21/28 703,0 61,59 47/16 688,0 74,32 57/26 667,0 26,92 21/36 735,0 48,93 47/20 691,0 74,65 57/30 682,0 57,12 21/44 735,0 48,51 47/24 681,0 47,25 59/16 655,0 38,94 29/20 685,0 63 ...
... Cl5 Mg42 Ca37 (Na+K)21 Bušotina G2-18 rud. Suvodol SO 4 51 Cl26 HCO 3 23 Mg24 Ca58 (Na+K)17 Bušotina G2-18 rud.Suvodol HCO 3 89 Cl8 Mg12 Ca16 (Na+K)72 Bušotina D-1 s. MiĎitlija SO 4 27 HCO 3 70 Ca47 Mg29 (Na+K)23 Bušotina s. Kremenica HCO 3 71 SO 4 26 Ca55 Mg24 (Na+K)21 Buštoina s. Trn ...
... N0 H (m) K (m/s) T (m2/s) N0 H (m) K (m/s) T (m2/s) 13/28 14,9 1,15x10-3 1,71x10-2 49/12 4,2 4,70x10-6 1,97x10-5 21/20 20,0 3,15x10-8 6,30x10-7 49/18 45,0 3,50x10-6 1,58x10-4 21/28 26,8 1,18x10-3 3,15x10-2 49/22 11,1 2,07x10-7 2,30x10-6 37/12 14,7 1,07x10-6 1,57x10-5 51/16 46,5 2,95x10-5 1,37x10-3 ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија)
Милош Велојић (2021)Главни циљ испитивања хидротермалног система Чукару Пеки је разумевање процеса који су довели до његовог настанка, а посебно еволуције рудоносних флуида из којих је настала рудна минерализација. Утврђено је да је овај систем настао у периоду пре 86,78 - 85,19 Ma из магматског интрузива који је био богат водом и имао висок оксидативни потенцијал. Током хлађења, из овог магматског интрузива су издвојени веома врели флуиди, који су имали температуре изнад 600°С и висок салинитет. У ...Борска металогенетска зона, Тимочки магматски комплекс, порфирска лежишта, високосулфидациона лежишта, флуидне инклузије, рудне парагенезе, геохронологија, хидротермалне алтерације, LA-ICP-MS... разлику од рудних лежишта, хидротермални системи имају значајно веће димензије, са вертикалним и хоризноталним распоном и до неколико километара. Животни век поменутих хидротермалних система, односно дужина временског периода у коме се формирају, може се одредити на различите начине. На основу прецизних ...
... Јеленковић, Р. и Вујић С., 2003. Минерални ресурси и прогноза потенцијалности металичних и неметаличних минералних сировина Србије и Црне Горе на крају ХХ века. Инжењерска академија наука Србије и Црне Горе, Београд. 850 стр. 68. Jébrak, M., 1997. Hydrothermal breccias in vein-type ore deposits: a review ...
... у Кожељ, 2002. Најзначајније карактеристике међу њима су следеће: ГЕНЕЗА ХИДРОТЕРМАЛНОГ Cu-Au СИСТЕМА ЧУКАРУ ПЕКИ (ИСТОЧНА СРБИЈА) 21 Рудна тела су богата пиритом и садрже променљиве концентрације енаргита, лузонита, дигенита, халкозина и ковелина. Доминантан вид алтерације ...Милош Велојић. Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија), Београд : [М. Велојић], 2021
-
Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa
Snežana M. Ignjatović (2014-06-30)Timočki magmatski kompleks (TMK) u geotektonskom smislu pripada KarpatoBalkanidimaistočne Srbije, koji su deo Tekijsko-Dakijske jedinice. TMK je nastaotokom kontinuirane vulkanske aktivnosti, koja je trajala oko deset miliona godina iodvijala se generalno u tri faze (Zimmerman et al., 2008, Kolb et al., 2013, Banješević,2006). Pomeranje vulkanskog fronta je išlo od istoka ka zapadu (von Quadt et al., 2002,2003, 2007). Ovaj kompleks pripada tetijskom evroazijskom metalogenetskom pojasu usvetu poznat po ležištima bakra i zlata (Janković, 1990).U doktorskoj disertaciji su prikazani rezultati ...Timočki magmatski kompleks, aeromagnetska istraživanja, gravimetrijskaistraživanja, 2D geološko-geofizički model, Valja Strž, magmatsko telo... magmatski kompleks, od davnina privlači veliku paţnju domaćih i stranih istraţivača. Prva istraţivanja u oblasti istočne Srbije počela su u 19. veku i nastavljena su sve do današnjih dana (Nikolić, 1993, Banješević, 2006). Posle drugog svetskog rata, geološka istraţivanja u oblasti TMK postala ...
... najveći plutonit na ovom području izdvaja se plutonit Valja Strţ. Radiometrijski, Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa 21 metodom U/Pb, utvrĎeno je da je starost intruziva Valja Strţ iznosi 78.62±0.44 Ma (von Quadt et al., 2002). Tokom ove faze, a i kasnije otvara se ...
... za duţinu metar Zona 34 sever Duţa osa 6378137.0 Ekscentricitet 0.08181919084 Lokalni datum WGS84 Originalna širina 0° Originalna duţina 21° Faktor razmere 0.9996 Laţni sever 0 m Laţni istok 500000 m Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa ...Snežana M. Ignjatović. "Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-30)
-
Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika
Kostić N. Bojan (2021)Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena na planini Rudnik ispitivan je na uzorcima iz pet bušotina. Definisano je šest varijeteta krednih stena (protolita) koji čine dve litološke jedinice izgrađene od klastičnog, karbonatnog i klastično-karbonatnog materijala. Vulkanskom aktivnosti na Rudniku formirana su vulkanska tela koja se utiskuju duž slojevitosti sedimentnih stena, a neka ih presecaju u vidu dajkova. Starost ovog vulkanskog događaja određena je na 23.9 miliona godina. Ovaj miocenski vulkanizam doveo je do kontaktno metamorfnih promena sedimentnih stena i obrazovanja skarnova ...... .............................................................................................. 21 ISPITIVANJA NA FLUIDNIM INKLUZIJAMA ................................................................. 21 LA-ICP-MS NA GRANATIMA I U-Pb RADIOMETRIJSKA ISPITIVANJA................... 22 OBRADA PODATAKA ...
... plićim nivoima jesu retrogradne alteracije, koje su rezultat mešanja magmatskih i meteorskih fluida (Reverdatto, 1971). Planina Rudnik je od srednjeg veka do danas bila interesantna u pogledu eksploatisanja rude. U dosadašnjim istraživanjima na području Rudnika se uvek primarnost davala samom rudnom ...
... ICDD- a (ICDD – International Centre for diffraction Data). Ovim postupkom izvršena je identifikacija minerala prisutnih u sprašenim uzorcima. 21 Slika 9: Rendgenski difraktometar za prah Rigaku SmartLab (foto: P. Vulić) HEMIJSKA ISPITIVANJA Za potrebe doktorske disertacije ...Kostić N. Bojan. Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021