Претрага
455 items
-
Starenje bunara u aluvijalnim sredinama različitog stepena oksičnosti
Brankica Majkić (2013)Brankica Majkić. Starenje bunara u aluvijalnim sredinama različitog stepena oksičnosti, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2013
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... 03:44:43 Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности;Water well ageing in alluvial sediments of different oxic conditions Brankica Majkić Дигитални репозиторијум Рударско-геолошког факултета Универзитета у Београду [ДР РГФ] Старење бунара у алувијалним срединама различитог ...
... процеса старења бунара услед колмирања у алувијалним срединама Велике Мораве и Дунава Сложена концепција за утврђивање како карактеристика подземне средине, тако с друге стране, квантификација процеса старења, захтевала је поступан прилаз истраживањима проблема колмирања бунара. Разрађени ...
... услова у подручју моравских алувијалних седимената и појаве мешања оксичних и аноксичних вода унутар бунара (посебан случај изворишта Трновче). Старење бунара у условима различитог степена оксичности алувијалних средина Одређивање степена оксичности средине и преовлађујућих редокс процеса ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda
Đorđije M. Božović (2023)Predmet istraživanja doktorske disertacije su bunari sa horizontalnim drenovima beogradskog izvorišta podzemnih voda, drugog najvećeg izvorišta ovog tipa na svetu, čiji je režim rada opterećen procesima intenzivnog starenja prisutnog od samog početka formiranja izvorišta, početkom 1950‒ih godina. Istraživanja sprovedena u okviru izrade disertacije su imala za cilj definisanje nove metodologije izučavanja procesa mehaničkog i biohemijskog kolmiranja drenova izradom detaljnih 3D numeričkih hidrodinamičkih modela, upotrebom postojećih, dostupnih i široko rasprostranjenih računarskih programa. Istraživanja su realizovana simulacijom ostvarenog režima podzemnih voda ...modeliranje podzemnih voda, hidrauličke karakteristike drenova, koeficijent propusnosti drenova, prifilterska zona drena, hidraulički otpori na drenovima, kolmiranje drenova, ulazne brzine podzemnih voda, MODFLOW, CLN Package... United States and Canada. USGS, Scientific Investigations Report 2014–5055. DOI: 10.3133/sir20145055 120 Majkić−Dursun, B., 2013. Starenje bunara u aluvijalnim sredinama različitog stepena oksičnosti. Doktorska disertacija. Rudarsko–geološki fakultet Univerziteta u Beogradu. 121 Majkić−Dursun, B ...
... dosadašnja numerička modelska hidrodinamička istraživanja procesa starenja bunara sa horizontalnim drenovima. Utvrđeno je da su stvarni uzroci starenja obnovljenih bunara višestruki, tj. da nisu vezani samo za prirodne uslove vodonosne sredine (sadržaj rastvorenog gvožđa u zahvaćenim podzemnim vodama i ...
... nekom drugom bunaru, bili drugačiji, upravo iz razloga specifičnosti prisutnih u zoni tog drugog bunara. Imajući u vidu da su na hidrodinamičkom modelu simulirani procesi kretanja podzemnih voda kroz prifiltersku zonu drenova kao specifičnu poroznu sredinu i procesi starenja bunara kao realni, fizički ...Đorđije M. Božović. Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda, Beograd : [Đ. Božović], 2023
-
Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2011)... resurse podzemnih voda, aluvijalne izdani su podložne različitim ograničenjima. Za neke izdani i lokalitete, problem je relativno brzo starenje kako izvorišta, tako i eksploatacionih bunara. Intenzivna in'ltracija rečnih voda u toku eksploatacije podzemnih voda na aluvijalnim izvorištima za posledicu ...
... posledicu ima ubrzano kolmiranje rečnog dna i smanjeno prihranjivanje kaptirane izdani. Bunari su često podložni inkrustaciji i mehaničkoj i biološkoj kolmataciji. I jedan i drugi vid starenja aluvijalnih izvorišta za posledicu ima opadanje nivoa podzemnih voda i na kraju, smanjenje kapaciteta objekata ...
... Tabela 1: Izdašnosti izvorišta podzemnih voda u Srbiji prema tipu vodonosne sredine (l/s) Hidrogeološka jedinica Aluvijalni nanosi Osnovni vodonosni kompleks (Vojvodina) Neogene naslage Karstna sredina Pukotinska sredina Ukupno Bačka i Banat 1454 3570 431 0 - 5455 Srem, Mačva, Sava / Tamnava ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive" in Naših 40 godina, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2011): 49-77
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... podzemnih voda vrši se crpenjem vode iz kopanih i bušenih bunara. Pojedinačna izdašnost bunara je 10,0-25,0 l/s. U obodnim delovima terena deo podzemnih voda aluvijalne izdani se infiltrira u dublje neogene vodonosne sredine. Aluvijalni nanosi reke Dragor izgraĎeni su od različito granulisanih ...
... podzemnih voda vrši se crpenjem voda iz kopanih bunara. Pojedinačna izdašnost bunara je 1,0-2,5 l/s. U obodnim delovima terena deo podzemnih voda aluvijalne izdani ističe u suvodolsku akumulaciju. Isto tako postoji mogućnost infiltracije u dublje vodonosne sredine. 3.1.2. Izdani u kompleksu neogenih ...
... Dreniranje izdani vrši se crpenjem vode iz kopanih i bušenih bunara pojedinačne izdašnosti od 3,0–10,0 l/s. U gornjim delovima aluvijona, dreniranje podzemnih voda odvija se i infiltracijom u dublje vodonosne sredine. Aluvijalni nanosi Suvodolske reke izgraĎeni su od peskova i šljunkova različite ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović (2012)Slično većini evropskih zemalja, udeo podzemnih voda u javnom vodosnabdevanju u Srbiji je oko 75%. Najveće rezerve su akumulirane u vodonosnim naslagama intergranularne poroznosti neogene i kvartarne starosti, kao i u karstnim izdanima. One su jedini izvor vodosnabdevanja pijacom vodom za Vojvodinu i veći deo Srbije. Delovi sa malim rezervama podzemnih voda su Šumadija i južni delovi zemlje, gde se koriste u većoj meri površinske vode. Do sada izvedena hidrogeološka istraživanja pokazuju da se zahvata oko 30% obnovljivih rezervi ...... na status podzemnih voda u Srbiji. Tokom zahvatanja podzemnih voda, javljaju se i problemi razli itih vrsta. Aluvijalne izdani esto prati relativno brzo starenje eksploatacionih bunara, dok je nadeksploatacija neogenih izdani zabeležena na više mesta u Srbiji. U Vojvodini je zabeleženo opadanje ...
... 0350-0519, 44 (2012) 258-260 p. 225-231 Tokom zahvatanja podzemnih voda, javljaju se i problemi razli¢itih vrsta. Aluvijalne izdani Cesto prati relativno brzo starenje eksploatacionih bunara, dok je nadeksploatacija neogenih izdani zabelezena na viSe mesta u Srbiji. U Vojvodini je zabelezeno opadanje ...
... svrstati u probleme koji se odnose na same podzemne vodne resurse i na tehni ke probleme u vezi sa eksploatacijom. Aluvijalne izdani esto prati relativno brzo starenje eksploatacionih bunara. Intenzivno zahvatanje voda iz Osnovnog vodonosnog kompleksa u Vojvodini, uslovilo je znatno opadanje pijezometarskog ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović. "Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji" in Vodoprivreda, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2012)
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... severne Bačke. U seoskim sredinama vodosnabdevanje se vrši zahvatanjem podzemne vode pojedinačnim bunarima za individualna domaćinstva ili iz grupe bunara organizovani kao „mikrovodovodi“ koji se koriste za vodosnabdevanje većeg broja domaćinstava. U gradskim sredinama pored dva pomenuta načina ...
... vodonosne sredine. Obrazac "Karakteristike bunara na izvorištu" - Osnovne karakteristike vodzahvatnih objekata podzemnih voda, u zavisnosti od načina zahvatanja voda, prikazana su kroz pitanja o bunarima, drugačijem načinu kaptiranja. Prikazani su svi potrebni podaci o karakteristikama bunara (dubina ...
... zaštite bunara ograđivanjem prostora izvorišta žičanom ogradom i zaštitnim kućicama bunara. Na izvorištu se ne vrši stalni nadzor od strane službe obezbeđenja, tako da mere zaštite vodozahvatnih objekata nisu dovoljne. 11. Režim podzemnih voda 11.1. Režim podzemnih voda aluvijalne i terasne ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Оцена перспективности изворишта "Вић баре" за водоснабдевање Обреновца
... period 2001-2011 starenja bunara usled procesa kolmatacije koji su intenzivirani poviSenim koncentracijama gvozda (i preko 5 mg/l) i mangana (i preko 0.2 mg/l) u podzemnoj vodi. Proces se manifestuje propadanjem bunarske konstrukcije i za posledicu imaju Znaéajno smanjenje izdaSnosti bunara. Problem se ...
... izvoriSta izradom dodatnih buSenih bunara, pri Cemu je vrednost kapaciteta uslovijavalo povecanje depresije tj. generalno opadanje dinamiékog nivoa podzemnih voda na izvoriStu. Na osnovu poznavanja hidrogeoloskih karakteristika sredine postavljeno je ukupno pet novih bunara u liniiskom rasporedu sa Savom ...
... izvoristu formiranom u meandarskom podrucju Save danas se pomoéu 30 busenih i dva bunara sa horizontalnim drenovima zahvata proseéno 260 I/s vode. Problemi na izvoristu javijaju se zbog specifiénih prirodnih uslova sredine sa poviSenim koncentracijama gvozda i mangana U vodi, ali i sve izrazenijih perioda ...Бојан Хајдин, Душан Поломчић, Зоран Стевановић, Драгољуб Бајић, Катарина Хајдин. "Оцена перспективности изворишта "Вић баре" за водоснабдевање Обреновца" in XIV Српски симпозијум о хидрогеологији са међународним учешћем, Рударско-геолошки факултет, Београд (2012)
-
Stanje i perspektivnost vodosnabdevanja Obrenovca i naselja opštine posle poplava, 2014. godine
Obrenovac i okolna naselja su tokom 2014. godine zbog poplava u Srbiji pretpeli veliku materijalnu štetu, a pored brojnih privrednih preduzeća ozbiljno je bio ugrožen i sistem vodosnabdevanja. Izvorište „Vić bare“ za vodosnabdevanje grada u selu Zabrežje, na Savi, u potpunosti je potopljeno, a vodovodna mreža, u pojedinim delovima već veoma stara, dodatno je oštećena. Poslednjih nekoliko decenija kao glavni razlozi za probleme u vodosnabdevanju Obrenovca isticane su nedovoljne rezerve podzemnih voda na izvorištu. Novijim istraživanjima utvrđene su rezerve ...... drugih izvorišta ovog tipa, u aluvijalnim sredinama, podzemne vode sadrže povišene koncentracije gvožđa i mangana što u uslovima dugotrajne eksploatacije podzemnih voda negativno utiče na smanjenje poroznosti sredine, pojavu kolmiranja i ubrzanog starenje bunara, naročito u uslovima nadeksploatacije ...
... izdašnosti bunara), omogućeni su preduslovi za optimalno zahvatanja podzemnih voda, a stanje na izvorištu znatno je poboljšano. Naročito dobri rezultati ostvareni su započinjanjem redovne fizičko–hemijske regeneracije bunara, kojom se umanjuju posledice kolmatacije, a porozna sredina oslobađa ...
... vodo- voda predstavlja i kvalitet vode, zbog povišenih sadr- žaja gvožđa i mangana u sirovoj vodi, koji usled kol- matacije uslovljavaju ubrzano starenje bunara. Tako- đe, problem predstavljaju veliki gubici vode u vodovo- dnoj mreži, zbog njene velike rasprostranjenosti i sta- rosti cevovoda. U naselju ...Bojan Hajdin, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić. "Stanje i perspektivnost vodosnabdevanja Obrenovca i naselja opštine posle poplava, 2014. godine" in Tehnika, Beograd : Savez inženjera i tehničara Srbije (2017). https://doi.org/10.5937/tehnika1705675H
-
Osnovi hidrogeologije
Petar Dokmanović (2021)... Nostrand Reinhold, New York 48. Ljvovič, M. I. (1974): Mirovie vodnie resursi i ih budušćee, Misl, Moskva. 49. Majkić B (2013): Starenje bunara u aluvijalnim sredinama različitog stepena oksičnosti, Doktorska teza, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd 50. Marković, M. (1983): ...
... spadaju: 1-bunari sa horizontalnim drenovima, 2-vodozahvatne galerije, 3-horizontalne drenažne bušotine i 4-pokrivene horizontalne drenaže Bunari sa horizontalnim drenovima poznati su i kao kolektorski, infiltracioni ili Reni-bunari. Izrađuju se u zbijenim, a najčešće u aluvijalnoj izdani. Sastoje ...
... karakteristikama, bunari se dele na...? 5/ Objasniti način funkcionisanja bunara. 6/ U kojim sredinama se najčešće grade kolektorski bunari, a u kojim vodozahvatne galerije ? 7/ Tri osnovna načina veštačkog povećanja rezervi PV nekog izvorišta su...? 8/ Kako funkcioniše i u kojim sredinama može da se primeni ...Petar Dokmanović. Osnovi hidrogeologije, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2012)... svrstati u probleme koji se odnose na same podzemne vodne resurse i na tehni¢ke probleme u vezi sa eksploatacijom. Aluvijalne izdani €esto prati relativno brzo starenje eksploatacionih bunara. Intenzivno zahvatanje voda iz Osnovnog vodonosnog kompleksa u Vojvodini, uslovilo je znatno opadanje pijezometarskog ...
... podzemnih voda se sistematski prati u aluvijalnim izdanima preko uspostavijene osmatracke mreze u nadleznosti Republi¢kog hidrometeoroloSkog zavoda, koji takode u saradnji sa Agencijom za Zivotnu sredinu prati kvalitet vodotoka na jednom broju stanica. Za razliku od aluvijalnih, sistematsko pracenje kvaliteta ...
... artificial recharge) (m*/s) (Institute for water management J. Cerni 2001) Osnovni . xb taint Aluvijalni vodonosni Neogene Karstna Pukotinska Hidrogeoloska jedinica ; F . Ukupno nanosi kompleks naslage sredina sredina (Vojvodina) Backa i Banat 9,39 4,91 0,55 0 0 14,85 Srem, Macva, Sava / 21,11 0,55 0,99 0 ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Optimizacija vodosnabdevanja podzemnim vodama u Srbiji" in Zbornik radova XIV srpskog simpozijuma o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 17-20. maj 2012. godine , Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2012)
-
Prirodno prečišćavanje i stimulisana bioremedijacija podzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima
Nenad M. Marić (2016-09-26)Disertacija se konceptualno sastoji iz dva dela kojima je obuhvaćen pasivan (prirodnoprečišćavanje) i aktivan remedijacioni pristup (stimulisana bioremedijacija) kodpodzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima.U prvom delu disertacije prikazani su rezultati osmatranja procesa prirodnogprečišćavanja u podzemnim vodama na lokaciji istorijskog zagađenja kerozinom.Tragovi zagađenja naftnim ugljovodonicima pronađeni su 20 godina nakon prosipanjakerozina. Ovo je stvorilo osnovu za proučavanje efekata dugotrajne izloženostipodzemnih voda procesima biodegradacije u terenskim uslovima. Uočeno je da sesnižene koncentracije elektron akceptora (O2, NO3-, SO42-) i povišene koncentracijemetaboličkih produkata biodegradacije ...... Doktorska disertacija Literatura 160 82. Majkić B (2013) Starenje bunara u aluvijalnim sredinama različitog stepena oksičnosti. Doktorska diseratacija, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd 83. Margat J, van der Gun J (2013) ...
... su skoro u potpunosti zahvaćene aluvijalne naslage, ali i laporovite gline u njihovoj podini (PJ-7, PJ-9). Može se zaključiti da su glinovito-peskovite naslage ispod puta predstavljale sredinu koja je zadržala front zagađenja od naglog spuštanja ka aluvijalnim naslagama i reci. S obzirom na ...
... Ova metodologija se trenutno nalazi u upotrebi od strane Geološkog zavoda SAD (USGS). U našim uslovima korišćena je pri istraživanjima starenja bunara, u okviru doktorske disertacije Majkić (2013). Kriterijumi koje su dali Jurgens et al. (2009) u okviru softvera Workbook for identifying redox ...Nenad M. Marić. "Prirodno prečišćavanje i stimulisana bioremedijacija podzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-26)
-
Efekti regeneracije bunara na primeru Grabovičkog polja kod Kladova
Na mnogim izvorištima podzemnih voda javljaju se problemi smanjenja eksploatacionog kapaciteta kao posledica starenja bunara. Bunar tokom vremena menja svoje performanse, bilo da je u eksploataciji ili van radnog procesa. Na njegovo starenje utiče veliki broj faktora. Kao posledice javljaju se ekonomski, privredni i socijalni problemi. Regeneracija bunara je u praksi pokazala najbolje efekte za rešavanje ovih pitanja. Na prostoru Kladovskog ključa u priobalju Dunava koristi se drenažni sistem bunara za odbranu od visokih vodostaja. Prilikom provere stanja bunara ...Ivana Cvejić, Veselin Dragišić, Vladimir Živanović, Tijana Vinčić. "Efekti regeneracije bunara na primeru Grabovičkog polja kod Kladova" in Tehnika , Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd (2022). https://doi.org/10.5937/tehnika2204431C
-
Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije
Vladimir Šaraba (2021)Sa namerom definisanja hidrogeološke uloge i značaja mikrobiološkog diverziteta odabranih pojava mineralnih voda Srbije, primenom sistema biodetektora, dokazano je prisustvo gvožđevitih, sulfato-redukujućih, sluz-produkujućih, heterotrofnih aerobnih i denitrifikacionih bakterija, na osnovu čega je proračunat rizik od razvoja procesa biokorozije i biohemijske inkrustacije, te zdravstveni rizik. Uz procenu rizika, izvedene su analize skenirajuće elektronske mikroskopije biofilmova i hidrogeohemijsko modeliranje, te makroskopska, otpička i difrakciona ispitivanja naslaga inkrustacije, dok je fizičko-hemijskim analizama utvrđena vrednost ukupne mineralizacije iznad 1 g/L, kao i povišeni ...biohidrogeologija, SEM analize, makroskopska i optička ispitivanja, rendgenska difrakcija praha, hidrogeohemijsko modeliranje, BART analize, metabarkoding analize mikrobioma, fizičko-hemijske analize, starenje bunara (biokorozija, biohemijska inkrustacija i biozarastanje), zdravstveni rizik... FLASH: fast length adjustment of short reads to improve genome assemblies. Bioinformatics, 27 (21), 2957-2963. Majkić, B. (2013). Starenje bunara u aluvijalnim sredinama različitog stepena oksičnosti. Doktorska disertacija. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet. Malešević, M., ...
... al., 2012). Razvoj sluzi i mineralnih depozita na gornjim delovima konstrukcije bunara ugljokiselih mineralnih voda u Čibutkovici prikazan je na Slici 1.14. Slika 1.13 Starenje gornjih delova konstrukcije bunara u Čibutkovici U procesu formiranja taloga, oksidovana nerastvorljiva gvožđevita ...
... 2019a), čija precipitacija, kada je reč o karbonatnim talozima, se može odvijati ne samo u krečnjačkim sredinama, već i kod bunara koji kaptiraju mineralne vode iz drugačijih litoloških sredina, sa sadržajem karbonata iznad nekoliko masenih procenata (Majkić, 2013; Šaraba et al., 2019a). Generalno ...Vladimir Šaraba. Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije, Beograd : [V. Šaraba], 2021
-
Uticaj proširenja nuklearne elektrane “Pakš” (Mađarska) na resurse podzemnih voda u Vojvodini
Bojan Hajdin, Dušan Polomčić (2016)... severozapadne Bačke predstavlja iz- gradnja regionalnog izvorišta na levoj obali Dunava, kod Apatina (sl. 4), na kojem bi se nizom bunara zah- vatale podzemne vode iz aluvijalnih naslaga [3]. Izv- orište čini osnov tzv. Bačkog regionalnog sistema iz kojeg je predviđeno da se vodom snabdevaju naselja u ...
... vodonosnu sredinu. Propagacija zaga- đenja posebno je intenzivna u izvorišnim zonama, gde se usled eksploatacije ostvaruju veće brzine infiltracije površinskih voda kroz korito reke. Opisani procesi imali bi negativan uticaj za regi- onalno izvorište kod Apatina, na kojem je planirana izrada bunara na ...
... doticaj iz reke. 4. OSVRT NA REZULTATE STUDIJE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU Proširenje postojeće NE u regionu sa pažnjom se prati u zemljama regiona, a prema zakonima EU, po- krenuta je rasprava o uticaju ovakvog postrojenja na životnu sredinu, na kojoj mogu učestvovati sve zain- teresovane države. Osnov ...Bojan Hajdin, Dušan Polomčić. "Uticaj proširenja nuklearne elektrane “Pakš” (Mađarska) na resurse podzemnih voda u Vojvodini" in Tehnika 66 no. 5, Beograd : Savez inženjera i tehničara (2016): 777-786. https://doi.org/10.5937/tehnika1604545H
-
Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије
Goran H. Marinković (2014-06-17)Докторском дисертацијом разматране су хидрогеолошке структуре угљокиселихминералних вода литосфере Србије. При истраживањима узети су у обзир:резултати испитивања старости, порекла и физичко – хемијских карактеристикаугљокиселих вода, геотемпературни услови и геотектонска грађа литосфере,резултати изотопских испитивања на δ13С у карбонатима хидротермалнихлежишта, резултати истраживања минималних температура трансформацијекарбоната и структурно - хидрогеолошки услови у областима дренирањаугљокиселих вода.Резултати показују да је угљеник угљокиселих вода пореклом из карбонатахидротермалне фазе младих магматских процеса, а да су матични супстратиовог елемента карбонати мезозојских и палеозојских седиментних иметаморфних стена. Угљендиоксид ...литосфера Србије, угљокиселе воде, генеза, супстрати, рејони,хидрогеолошке структуре, дубина залегања, геолошки услови, типови,потенцијал.... и г – трансверзални и дијагонални раседи. Угљокиселе воде Бујановаче бање први пут су каптиране плитким копаним бунарима у алувијалном наносу. У новије време избушено је више бунара, дубине од 164 до 310 m. Угљокиселе воде су каптиране у терцијарним седиментима, базалном слоју ових седимената ...
... формиране у разломним зонама, које залежу у геолошој средини са развијеном пукотинско – карстном порозношћу, као и у вулканско – тектонској средини са системима отворених пукотина и пропусних литолошких дисконтинуитета (спољни контакти вулканита). Бунарима се готово увек каптирају угљокиселе воде веће ...
... генералног правца пружања С – Ј. На левој страни Пека терцијарни седименти су дебљине 100 – 150 m, а дуж средине долине Пека 600 – 700 m. Слика 6. Литолошко – хидрогеолошки профил бунара К-1 на локалности Кисела вода у Нересници (С. Поповић, 2005, фонд. док.) Легенда: 1. водопропусне невезане ...Goran H. Marinković. "Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-17)
-
Tehno-ekonomska analiza varijanti sistema odvodnjavanja površinskog kopa Drmno od podzemnih voda do kraja eksploatacije
Odvodnjavanje površinskog kopa Drmno od podzemnih voda je jedan od najznačajnijih podsistema u procesu eksploatacije u veoma zavodnjenoj radnoj sredini Kostolačkog basena uglja. Već od 2006. godine, Inovirani dugoročni program razvoja eksploatacije uglja predviđa izradu ekrana, pored zadržavanja postojećih standardnih metoda odvodnjavanja od podzemnih voda linijama bunara. Iako je kasnijim Glavnim rudarskim projektom, takođe, bila predviđena izrada ekrana, njegova realizacija nije započela. Na osnovu realnog sagledavanja postojeće projektne dokumentacije, početak izrade ekrana se predviđa od 2023. godine. ...Tomislav Šubaranović, Dušan Polomčić, Vladimir Pavlović. "Tehno-ekonomska analiza varijanti sistema odvodnjavanja površinskog kopa Drmno od podzemnih voda do kraja eksploatacije" in XIII Međunarodna konferencija OMC, Zlatibor, 2018, Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2018)
-
Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić (2010)... u podzemne vode na podru ju istraživanja. Svi bunari koji su izabrani, reprezentativni su u pogledu predstavljanja celokupnog podru ja. Istovremeno na bunarima mereni su i nivoi podzemnih voda, da bi se obezbedilo pouzdano i esto merenje u bunare su ugra eni "Diver" instrumenti dužine 125 mm i ...
... karakteriSu podzemne vode na podrucju istrazivanja. Svi bunari koji su izabrani, reprezentativni su u pogledu predstavljanja celokupnog podrucja. Istovremeno na bunarima mereni su i nivoi podzemnih voda, da bi se obezbedilo pouzdano i Cesto merenje u bunare su ugradeni "Diver" instrumenti duZine 125 mm i preénika ...
... upotreba razli itih koordinatnih sistema, razli ita geološka nomenklatura, nepostojanje karata pograni nih vodnih tela, razli ita "gustina" lokacija bunara, dokumentacioni materijali na maternjim jezicima, nedostatak hidrogeoloških i hidrauli kih parametara. Za podru je obuhva eno modelom na teritoriji ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić. "Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela" in Vodoprivreda 42 no. 04-Jun, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2010): 223-235
-
Geotehnički uslovi izgradnje nadvožnjaka "Balajnac" na autoputu E-80 deonica: Niš - Merošina
Dragoslav Rakić, Nikola Božović (2024)U sklopu prve deonice autoputa E-80 Niš – Merošina, izgrađen je nadvožnjak u zoni sela Balajnac koji je oslonjen na tri stubna mesta na međusobnom rastojanju od oko 26 m. Svaki stub je fundiran na šipovima i to sa predloženim rasporedom od 2 šipa u grupi na međusobnom rastojanju od 3.6 m. U radu su na osnovu izvršenih geotehničkih istraživanja terena, analizirani rezultati nosivosti vertikalno opterećenog šipa prečnika 1.2 m i dužine šipa od L = 23 m. Analiza ...Dragoslav Rakić, Nikola Božović. "Geotehnički uslovi izgradnje nadvožnjaka "Balajnac" na autoputu E-80 deonica: Niš - Merošina" in Peti Srpski kongres o putevima, Beograd, 30-31.05.2024., Beograd : Srpsko društvo za puteve "Via Vita" (2024)
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... posledicu složenog mineralnog sastava primarnih ležišta i sklopa geološke sredina iz koje primarno potiču. Otuda su pored varijeteta juvelirskog kamena koji su poznati u primarnim ležištima leckog vulkanskog kompleksa, u aluvijalnim nanosima Velike Kosanice i Kosanice nalaze i varijeteti silicijskog ...
... proluvijalnim i aluvijalnim nanosima. Izometrična rudna tela su karakteristična za vulkanske ahate. Nastala su kao posledica ispunjavanja šupljina u vulkanitima koje su nastale gubitkom gasova iz lave. Nailaskom hidrotermalnih rastvora bogatih silicijom na pomenutu sredinu došlo je do svaranja ...
... pritisci. Samim tim, vulkanske mase koje su duboko erodovane, manje su perspektivne u pogledu vulkanskih ahata. U takvim sredinama, može biti povećana potencijalnost aluvijalnih nanosa. Silifikovani andeziti su litološki član povišenog stepena perspektivnosti u pogledu juvelirskog kamena. Svaka ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)