Претрага
48 items
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... gornjoj kredi unutrašnjih Dinarida, Anđelković crvene krečnjake na Rajcu pominje u okviru „facije sprudnih i subsprudnih sedimenata“, koji su superpoziciono iznad „facije terigenih stena“, a ispod „facije inoceramsko-foraminiferskih laporaca“. Na listu Gornji Milanovac, OGK 1:100.000 (Filipović ...
... crvenih silifikovanih krečnjaka“. Cenomanske starosti su „facije konglomeratičnih peskovitih krečnjaka i peščara, plavih laporaca i konglomeratičnih krečnjaka sa proslojcima laporaca i peščara“. Na kraju, kao najmlađe gornjokredne facije (senonske) izdvojili su: laporovite pločaste krečnjaka i ...
... od ovog područja, u Šumadiji, Anđelković (1955) izdvaja sledeće facije: „faciju konglomerata sa mrkim peščarima i laporcima, faciju plavih laporaca i faciju crvenih krečnjaka“. Jugozapadno od sela Štavica, ka Rajcu, izdvaja tri facije senonske starosti: „faciju laporaca, pločastih krečnjaka i sprudnih ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Dosadašnja saznanja o bijelim boksitima na prostoru Crne Gore
Mia Jovanović, Slobodan Radusinović, Vladimir Simić. "Dosadašnja saznanja o bijelim boksitima na prostoru Crne Gore" in Geološki glasnik (2023)
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... neogenog kompleksa. Predstavljeni su slatkovodnim naslagama jezerskih, jezersko-rečnih i močvarnih sredina. Izgrađeni su od peskova, šljunkovito-glinovitih peskova, glina, proslojaka lignita. Naviše postepeno prelaze u rečno-jezerske naslage kvartara sa Corbicula fluminalis i dr. Upravljanje ...
... poznata kao Varoška terasa ili Lesna terasa, stvarana u gornjem pleistocenu . Izgrađena je od peskova, alevrita facije korita, u donjem delu, dok gornji deo izgrađuju alevriti i gline facije povodnja i starača. Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke 48 Eolski niz: peskovi (p-w) ...
... sedimenti. Zastupljeni su na celom području istraživanja, na različitim dubinama i različite debljine. Predstavljeni su slatkovodnim naslagama jezerskih, jezersko-rečnih i močvarnih depozicionih sredina. Izgrađeni su od peskova, glina, šljunkovito-glinovitih peskova sa proslojcima lignita. U facijalnom ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)
Darko M. Božović (2016-09-28)Karbonatne sirovine, obzirom na geološku građu Crne Gore predstavljaju jednu od najznačajnijih nemetaličnih mineralnih sirovina. U Crnoj Gori postoje brojna leţišta karbonatnih sirovina (arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena) koja su istraţena ili su u eksploataciji, među kojima rudni reon Bjelopavlića zauzima najznačajnije mjesto.Dosadašnja istraţivanja karbonatnih sirovina na ovom području imala su, međutim, prevashodno uzak istraţivački cilj, utvrđivanje rezervi arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena određenog leţišta, ili preliminarna ispitivanja kvaliteta krečnjaka u njima, sa ...karbonatne mineralne sirovine, arhitektonsko - građevinski kamen, tehničko - građevinski kamen, karbonatna punila, rudni reon Bjelopavlića, potencijalnost.... taloţenja karbonata vezanih za intraplatformni basen - depresiju, odnosno pelaških karbonata. Progradacijom platforme tokom kampana plitkomarinske facije opet zauzimaju veće rasprostranjenje. Sedimentacija tokom kampana se znači odvijala na relaciji intraplatformna depresija preko blago nagnute padine ...
... (Crna Gora) - doktorska disertacija 51 građevinskog (ukrasnog) kamena (“unito“, “fiorito“, “rasotica“, i dr.) čija je geneza usko vezana za facije plitkomorskog područja karbonatne platforme. Značajni podaci o stratigrafiji gornjokrednih i paleogenih naslaga Hrvatske i njihovim sedimentološkim ...
... eksploatiše svjetski poznati varijetet arhitektonsko - građevinskog kamena “Sivac“ (Gušić i Jelaska, 1990), čija je geneza usko vezana za dubokovodne facije (pelaški krečnjaci tipa “Sivac“), koji po načinu pojavljivanja i drugim karakteristikama odgovara formacionom tipu “Jovanovići“ sa područja rudnog ...Darko M. Božović. "Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-28)
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... истраживаног подручја. У геолошком смислу представљају седиментно-вулканогену, слабије или јаче албитисану, формацију метаморфисану у условима фације зелених шкриљаца. На основу квантитативне заступљености минерала албита, хлорита, мусковита, серицита, стилпномелана, епидота, актинолита и кварца ...
... но серија је изнад лисинске серије. У њу је утиснут гранитоид Божице који је један део серије прогресивно метаморфисао до епидот-амфиболитске фације, већим делом уз привођење кварц-фелдспатске материје и на тај начин омогућио стварање фелдспатизованих и гранитизованих шкриљаца и гнајсева од ...
... карбонатних седимената понекад са знатним уделом кластичне компоненте и рожнаца. Асоцијације минерала указује да су стене метаморфисане у условима фације зелених шкриљаца, у температурном интервалу од 300 да 400 0C и притисцима између 3 и 5 Kbara (Васковић, 1997). Серија Врањске Бање гради западни ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... истраживаног подручја. У геолошком смислу представљају седиментно-вулканогену, слабије или јаче албитисану, формацију метаморфисану у условима фације зелених шкриљаца. На основу квантитативне заступљености минерала албита, хлорита, мусковита, серицита, стилпномелана, епидота, актинолита и кварца ...
... но серија је изнад лисинске серије. У њу је утиснут гранитоид Божице који је један део серије прогресивно метаморфисао до епидот-амфиболитске фације, већим делом уз привођење кварц-фелдспатске материје и на тај начин омогућио стварање фелдспатизованих и гранитизованих шкриљаца и гнајсева од ...
... карбонатних седимената понекад са знатним уделом кластичне компоненте и рожнаца. Асоцијације минерала указује да су стене метаморфисане у условима фације зелених шкриљаца, у температурном интервалу од 300 да 400 0C и притисцима између 3 и 5 Kbara (Васковић, 1997). Серија Врањске Бање гради западни ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија)
Милош Велојић (2021)Главни циљ испитивања хидротермалног система Чукару Пеки је разумевање процеса који су довели до његовог настанка, а посебно еволуције рудоносних флуида из којих је настала рудна минерализација. Утврђено је да је овај систем настао у периоду пре 86,78 - 85,19 Ma из магматског интрузива који је био богат водом и имао висок оксидативни потенцијал. Током хлађења, из овог магматског интрузива су издвојени веома врели флуиди, који су имали температуре изнад 600°С и висок салинитет. У ...Борска металогенетска зона, Тимочки магматски комплекс, порфирска лежишта, високосулфидациона лежишта, флуидне инклузије, рудне парагенезе, геохронологија, хидротермалне алтерације, LA-ICP-MS... хидротермалних промена. У табели 9 приказане су фације хидротермалних алтерација са минералним парагенезама у порфирском лежишту Елаците у Бугарској. Ове фације алтерација се генерално могу применити и на друге сличне порфирске системе. Табела 9: Фације хидротермалних алтерација у порфирском лежишту ...
... алтерације једна од маркантних пратећих појава порфирских лежишта и да су зонално распоређене око рудоносног интрузива. Sillitoe (2010) наводи да се фације хидротермалних алтерација у порфирским системима смењују по следећем распореду (идући од магматског интрузива ка ободу лежишта): 1) калијска алтерација ...
... више микроскопских анализа (Pačevski et al., 2012, Pačevski et al., 2013, Cornejo, 2017). на основу чијих резултата су издвојене су две литолошке фације: биотит-хорнбленда андезити и хорнбленда андезити који су хидротермално промењени (Бугарин и Маринковић (2018). Биотит-хорнбленда андезити (слика ...Милош Велојић. Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија), Београд : [М. Велојић], 2021
-
Stratigraphic implications of the Mio-Pliocene geodynamics in the area of Mt. Avala: new evidence from Torlak Hill and Beli Potok (Belgrade, Serbia)
Mt. Avala is located on the southern margin of the Pannonian basin (SPB), a border zone between the uplifted morphostructures of the Dinarides and Carpathian-Balkanides. Similar to the Pannonian basin, tectonostratigraphic evolution of the Mt. Avala area during the last 23 Ma has is characterized by syn- and post-rifting processes as well as tectonic inversion. Here, we present the results of field investigations of the Miocene‒Pliocene dynamics that led to different spatial positions of the same stratigraphic units (e.g. ...... okoline Be- ograda, 1: 25,000 [Geological Map of the Belgrade vicinity ‒ in Serbian].– Geol. Inst. Kralj. Jugoslav., Beograd. LUKOVIĆ, M. (1922): Facije drugog mediteranskog kata u okolini Beograda [Second Mediterranean facies from the Belgrade surroundings – in Serbian].– Ann. Geol. Pennins. Balk ...
... the Avala and Ljuta strana (northern Šumadija) – in Serbian].– XII Congress of geologists of Yu- goslavia, Ohrid, vol. 5, 46–54. DOLIĆ, D. (1997): Jezerski miocen kod Beograda [Lake Miocene near Belgrade ‒ in Serbian and English].– Ann. Geol. Pennins. Balk., 61/2, 15–49. DOLIĆ, D. (1998): The relationship ...Ljupko Rundić, Meri Ganić, Slobodan Knežević, Dejan Radivojević, Miloš Radonjić. "Stratigraphic implications of the Mio-Pliocene geodynamics in the area of Mt. Avala: new evidence from Torlak Hill and Beli Potok (Belgrade, Serbia)" in Geologia Croatica (2019). https://doi.org/10.4154/gc.2019.11
-
Specifičnosti fundiranja u lesnim naslagama – objekat Poreska uprava Zemun
Anja Dević (2024)U ovom završnom radu prikazani su literaturni podaci koji se odnose na geotehničke karakteristike terena izgrađenih od lesa na primeru šireg istražnog prostora, tzv. Zemunskog lesnog platoa, kao i rezultati detaljnih geotehničkih istraživanja na lokaciji objekta Poreske uprave Zemun. U prvom delu rada prikazani su uslovi nastanka karakteristične makroporozne strukture lesa i njen uticaj na fizičko-mehaničke karakteristike i stabilnost terena izgrađenih od lesa. Na osnovu analize i interpretacije rezultata detaljnih geotehničkih istraživanja na lokaciji objekta Poreske uprave Zemun prikazane su ...... sedimenti, 3 - Rečno-barski sedimenti 2 - Rečno-jezerski sediment 1 — Stariji kvartarni sedimenti Slika 2. Geološki profil desne obale Dunava kod Zemuna (Marković, G.,1987.) Ispod lesne serije prostiru se pleistocenske rečno-barske ı rečno-jezerske naslage. Debljina pojedinih horizonata lesa ...
... platoa karakteriše slededeće: - _ U pogledu dinamičkih svojstava lesna serija i rečno-jezerski sedimenti do oko 100 metara dubine, definisani su najčešće kao dvoslojna sredina. - Saistraživanjem rečno-Jezerskih naslaga ıi sedimenata starijeg kvartara, do 200 metara dubine, sredina Je definisana ...
... sezonski bilo plavljeno. • Aluvijalno-barski sedimenti (p) su nastali u mlađem pleistocenu, u vreme postupnog povlačenja vodenih basena. Sedimenti ove facije nastali su od prvih materijala lesnog porekla, transportovanih vetrom i taloženih u vodenim basenima, i njihovim priobaljima. Predstavljeni su ...Anja Dević. Specifičnosti fundiranja u lesnim naslagama – objekat Poreska uprava Zemun, 2024
-
Određivanje parametara smičuće čvrstoće tla primenom statističke metode
Božidar Rudnjanin (2024)Određivanje parametara smičuće čvrstoće tla je od ključne važnosti u geotehničkom inženjerstvu jer utiče na stabilnost i nosivost raznih građevinskih konstrukcija. Ovaj master rad obrađuje temu primene deskriptivne statistike za analizu parametara smičuće čvrstoće tla,čime se obezbeđuje osnov za donošenje odluka o planiranju i izvođenju građevinskih projekata.U prvom delu rada, prikupljaju se relevantni podaci o smičućoj čvrstoći tla iz prethodnih laboratorijskih ispitivanja za trasu buduće brze saobraćajnice Novi Sad - Ruma.Ti podaci uključuju vrednosti smičuće čvrstoće i različite faktore ...... Vreme metamorfizma nije pouzdano utvrđeno, dok vreme njihove mobilizacije u mlađe mezozojske stene svakako spada u više vremenskih faza. MEZOZOIK Facije trijasa ı krede, izgrađuju brdovite delove terena i imaju najveću rasprostranjenost na Fruškoj gori. Tvorevine trijasa (T>) su registrovane u Jarugama ...Božidar Rudnjanin. Određivanje parametara smičuće čvrstoće tla primenom statističke metode, 2024
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... Elphidium crispum (Linnaeus), a gornji delovi facije lajtovačkih krečnjaka pripadaju ekozoni sa Elphidium crispum (Linnaeus) nađeni u Koreniti, Tršiću, brdu Kličevac kod Loznice. Gornji baden je utvrđen sa obe strane Jadra i razvijen je u dve facije: peskovito- glinovitoj i peskovito-šljunkovit ...
... sedimenti leže preko jezerskih. U centru grada baden počinje šljunkovima, konglomeratima i brečokonglomeratima koji transgresivno leže preko stariji mezozijskih stena, prema Knežević i Ganić (1993), Knežević i Šumar (1994). U okolini Beograda, baden leži preko jezerskih sedimenata Slanačke ...
... teritoriju šire okoline Beograda. Duž reke Save, od Beograda do Zagreba, jezerske formacije su uglavnom prekrivene morskim badenom (Krstić i dr., 2012). To su prostori Srbije koji su u prethodno doba bili ili kopno ili jezerska sredina o čemu postoji više objavljenih radova (Dolić, 1996; 1997), Eremija ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... су у највећем делу од палеозојских формација ниског степена метаморфизма (Milovanović 1984), које чине базу мезозојских формација ове јединице. Фације мезозојских седимената су веома сличне онима које се могу наћи у оквиру Источнобосанско-дурмиторске јединице (Dimitrijević and Dimitrijević 1991) ...
... појаса је средњо- до рана горњојурска (келовејска до рано-титонска). Ранг старости одређених за метаморфне стене метаморфисане до амфиболитске фације, које се налазе директно испод обдукованих офиолита и припада офиолитском меланжу, тзв. метаморфне ђонове (енгл. metamorphic sole) је нешто старији ...
... области. Дуктилна тектонска фаза са истом оријентацијом оса напона почела је после доњег палеогена (Zelić 2005), док је ретроградни метаморфизам фације зелених шкриљаца, који је био условљен западно-вергентним убирањем датиран на средњи – горњи еоцен (Schefer et al. 2011). На основу ових података ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... су у највећем делу од палеозојских формација ниског степена метаморфизма (Milovanović 1984), које чине базу мезозојских формација ове јединице. Фације мезозојских седимената су веома сличне онима које се могу наћи у оквиру Источнобосанско-дурмиторске јединице (Dimitrijević and Dimitrijević 1991) ...
... појаса је средњо- до рана горњојурска (келовејска до рано-титонска). Ранг старости одређених за метаморфне стене метаморфисане до амфиболитске фације, које се налазе директно испод обдукованих офиолита и припада офиолитском меланжу, тзв. метаморфне ђонове (енгл. metamorphic sole) је нешто старији ...
... области. Дуктилна тектонска фаза са истом оријентацијом оса напона почела је после доњег палеогена (Zelić 2005), док је ретроградни метаморфизам фације зелених шкриљаца, који је био условљен западно-вергентним убирањем датиран на средњи – горњи еоцен (Schefer et al. 2011). На основу ових података ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)
Љупко Рундић, Мери Ганић (2020)Љупко Рундић, Мери Ганић. "Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2020)
-
Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone
Aleksandar Luković (2021)Proces obrazovanja minerala iz sistema FeO-Fe2O3-TiO2 u uzorcima vulkanskih stena i porfirskih orudnjenja borske zone prikazan kroz pojavu magnetita/hematita i njihovih alteracija. Minerali ove zone su ispitivani optičkim metodama (odbijena i propuštena svetlost), SEM-EDS/BSD, XRPD, LA-ICP-MS metodama. Rezultati ispitivanja su, pored glavnih Fe – Ti oksida, otkrili prisustvo ferijskog ilmenita u hornblenda andezitima I vulkanske faze kao i magnetita sa većim koncetracija Cr u zoni zlotske magnetne anomalije. Ispitivanje uzoraka iz bušotina porfirskih sistema borske zone otkriva postojanje nekoliko ...... faza) Lokalitet Čoka Marin. Uzorak sa ovog lokaliteta predstavlja slabo propilitisani hornblenda andezit najverovatnije iz dublje ekstruzivne facije. Stenu karakteriše prisustvo velikog broja fenokristala (preko 50%) kao i odsustvo stakla u osnovnoj masi. Mafični fenokristali su jasno oksidovani ...
... Ispitivani uzorci sa ovog lokaliteta su tipični piroksenski andeziti senonske (II) vulkanske faze TMK. Najverovatnije predstavljaju površinske ekstruzivne facije koje su bile u kontaktu sa vodom tokom depozicije što je evidentno prisustvom hijaloklastične teksture i pseudojastučastih (pseudopillows) lava. ...Aleksandar Luković. Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone, Beograd : [A. Luković], 2021
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... prekambrijskih stena. M. Protić (1963) godine u jugozapadnom delu Selečke planine izdvaja škriljce niţeg kristaliniteta (filitične škriljce iz facije zelenih škriljaca) i škriljce višeg kristaliniteta (gnajseve, mikašiste i amfibolitske stene). M. Teofilović (1966) godine, vrši istraţivanja u ...
... Čine je sivo-zeleni peskovi različite granulacije, šljunkovi i gline, koji se facijalno menjaju po vertikali i horizontali. Najviši nivo bazalne facije predstavljen je produktivnom ugljenom facijom koja predstavlja heterogen sedimentni kompleks, sastavljen od sivo-zelenih prašinastih peskova različite ...
... rasprostranjeni ţućkasti šljunkovi, šljunkoviti peskovi, alevroliti, peskovi i sugline. Gornja facija predstavlja produţetak sedimentacije donje facije. Njena debljina u velikoj meri zavisi od morfologije terena, strukturno tektonskih karakteristika kao i stepena erozionih procesa. U blizini ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije
Marina D. Ćuk (2018-02-23)Osnovni cilj doktorske disertacije predstavljao je definisanje prirodnih koncentracija (engl. background values) U, Th, i K u podzemnim vodama, i definisanje hidrogeohemijskih uslova koji utiču na distribuciju navedenih elemenata u podzemnim vodama...prirodni radioaktivni elementi, podzemna voda, geohemijske sredine, hidrogeohemijski uslovi, neparametarska statistička analiza, logistički model, hidrohemijsko modeliranje... Plavne, 8) Granitoid Bujanovca. 70 Pojave podzemnih voda iz oligocensko-miocenskog magmatskog pojasa prate trend dijagrama hidrohemijske facije Na-HCO3 tipa, što ukazuje na proces rastvaranja minerala magmatskih stena u izdani. Celu grupu karakteriše veliki opseg rastvorenih mineralnih ...
... 8.2.1. Analiza varijanse hidrohemijskih tipova podzemnih voda Na osnovu komponenti osnovnog hemijskog sastava izdvojene su tri hidrohemijske facije: Na-HCO3, Ca-HCO3 i Mg-HCO3 tipovi voda. U cilju određivanja postojanja značajnih statističkih razlika koncentracija prirodnih radioaktivnih elemenata ...
... akumulira u basenima, koji su tokom geološke evolucije u pojedinim etapama svog razvoja bili izolovani, zatim u zalivima sa prinosom slatke vode ili jezerskim 17 basenima sa obodnim terigenim (kontinentalnim) fluvio–deltičnim ili sličnim facijama (barski–močvarni tereni). Njihova zajednička k ...Marina D. Ćuk. "Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-02-23)
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... konstatovano je da facija korita ima razviće na celom istražnom području. Preko povodanjske facije istaloženi su mlađi aluvijalni sedimenti facije starača stvarani u rukavcima i meandrima Dunava. U okviru ove facije izdvojeni su pripovršinski prašinasti i zaglinjeni peskovi sa organskim ostacima i lesoidne ...
... prašinaste i peskovite gline (CH, CL-CI, MH), koje su u pojedinim intervalima obogaćene organskim materijama. Ispod njih su istaloženi sedimenti facije korita, predstavljeni svetlosivim peskovima i prašinasto-šljunkovitim peskovima (SP, SU-SF, SU) u okviru kojih se povremeno javljaju proslojci ...
... formirano telo deponije, blago je zatalasan sa generalnim nagibom prema jugu – jugoistoku. Izgrađuju ga aluvijalni stariji sedimenti u vidu povodanjske facije peskova prašinastih do srednjezrnih različito zaglinjenih i lesoidnih (SP, SU/SF, SC). Sa porastom dubine, prelazi se u faciju korita koja istražnim ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... konstatovano je da facija korita ima razviće na celom istražnom području. Preko povodanjske facije istaloženi su mlađi aluvijalni sedimenti facije starača stvarani u rukavcima i meandrima Dunava. U okviru ove facije izdvojeni su pripovršinski prašinasti i zaglinjeni peskovi sa organskim ostacima i lesoidne ...
... prašinaste i peskovite gline (CH, CL-CI, MH), koje su u pojedinim intervalima obogaćene organskim materijama. Ispod njih su istaloženi sedimenti facije korita, predstavljeni svetlosivim peskovima i prašinasto-šljunkovitim peskovima (SP, SU-SF, SU) u okviru kojih se povremeno javljaju proslojci ...
... formirano telo deponije, blago je zatalasan sa generalnim nagibom prema jugu – jugoistoku. Izgrađuju ga aluvijalni stariji sedimenti u vidu povodanjske facije peskova prašinastih do srednjezrnih različito zaglinjenih i lesoidnih (SP, SU/SF, SC). Sa porastom dubine, prelazi se u faciju korita koja istražnim ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... g kompleka, izdvojeni su sledeći paketi tvorevina: 1) dolomiti plitkovodne jezerske facije sa algama (M1); 2) gruboklastični bazalni paket konglomerata i peščara aluvijalno proluvijalne i priobalske jezerske facije sa izraženim litofacijalnim razlikama u pojedinim delovima basena (1M2); LEGENDA: ...
... paket sa slojevima uglja jezerske i blatno tresetne facije (2M2); 3b) finoklastično-karbonatni tufogeni izrazito laminaran paket sa magnezitom i dolomitom u južnom delu jarandolskog basena (2M2); 4) finoklastično-pelitsko-karbonatni tufogeni paket jezerske facije severnog dela basena ...
... kreće oko 100 m. Krečnjaci barema i apta (K13+4), čine najvećim delom paleoreljef ugljonosnoj miocenskoj seriji. Razvijeni su po tipu urgonske facije, a debljina im se kreće od 200 do 500 m (Andrejić 1993). Dacito-andeziti oligocena (αOl), javljaju se u području Strmostena, Stenjevca, Ravne ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)