Претрага
98 items
-
Kristalografsko i kristalohemijsko proučavanje olivina i piroksena nekih naših ultrabazita u vezi sa zakonitostima prostiranja seizmičkih talasa u gornjrm omotaču zemlje
Mirjana Krstanović (1974)Mirjana Krstanović. Kristalografsko i kristalohemijsko proučavanje olivina i piroksena nekih naših ultrabazita u vezi sa zakonitostima prostiranja seizmičkih talasa u gornjrm omotaču zemlje, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1974
-
Геолошко благо српске земље: збирка минерала, стена и фосила Рударско-геолошког факултета
Здравковић Алена, Јовић Видојко, Лазаревић Зорица, Миливојевић Јелена, Богићевић Катарина, Ђерић Невенка (2014)Здравковић Алена, Јовић Видојко, Лазаревић Зорица, Миливојевић Јелена, Богићевић Катарина, Ђерић Невенка. Геолошко благо српске земље: збирка минерала, стена и фосила Рударско-геолошког факултета, Универзитет у Београду-Рударско-геолошки факултет, Галерија науке и технике Српске академије науке и уметности, 2014 M93
-
Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera
Aleksandra B. KOLARSKI (2016)Aleksandra B. KOLARSKI. Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2016
-
Стање и перспективе производње нафте и гаса у нашој земљи са посебним освртом на измене и допуне програма остваривања Стратегије развоја енергетике Републике Србије до 2015.,
Даниловић Душан, Каровић-Маричић Весна, Ивезић Дејан. "Стање и перспективе производње нафте и гаса у нашој земљи са посебним освртом на измене и допуне програма остваривања Стратегије развоја енергетике Републике Србије до 2015.," in Минерално сировински комплекс Србије данас: Изазови и раскршћа, Академија инжењерских наука Србије no. 1, Београд, Србија:Akademija inženjerskih nauka Srbije-Rudarsko-geološki fakultet-Privredna komora (2010): 351-361 M45
-
Opšta geologija
Nataša Gerzina, Ivana Carević (2019)Nataša Gerzina, Ivana Carević. Opšta geologija, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2019 Без категорије
-
Проширивање мреже пловних путева Републике Србије у функцији одбране земље
Мрежу пловних путева Републике Србије чини мрежа међународних и међудржавних пловних путева. Међународне пловне путеве чине реке Дунав, Сава, Колубара, Дрина, Канал Дунав-Тиса-Дунав (Д-Т-Д) „Нови Сад – Савино село“ и Беочински рукавац – канал, док међудржавни пловни пут на коме важи међународни режим пловидбе чини река Тиса. Поред наведених пловних путева који већим делом обухватају територију Аутономне покрајине Војводине, Република Србија има потенцијал проширења мреже пловних путева и у централном делу Србије пре свега у Поморављу. Проширењем мреже пловних ...Милан Кресојевић, Весна Ристић Вакањац, Драган Трифковић. "Проширивање мреже пловних путева Републике Србије у функцији одбране земље" in 50. симпозијум о операционим истраживањима - SYM-OP-IS 2023, Тара, 18–21. септембар 2023., Београд : Медија центар „Одбрана” (2023) М63
-
Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera
Aleksandra B. Kolarski (2016-08-25)Radio talasi vrlo niskih frekvencija VLF (eng. Very Low Frequency) frekventnog opsega od 3 do 30 kHz, koji se prostiru talasovodom Zemlja-jonosfera (50 -90 km) su, kao što je poznato, efikasni i nezamenljivi u osmatranju pojava u niskoj jonosferi, sa tla...prostiranje talasa vrlo niskih frekvencija, talasovod Zemlja-jonosfera, globalno električno kolo, atmosfersko električno pražnjenje, kratkotrajne svetlosne pojaveAleksandra B. Kolarski. "Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Uporedni prikaz proizvodnje električne energije iz uglja zemalja Evrope sa najvećim udelom: politika i projekcija proizvodnje
Energetski razvoj zemalja Evrope decenijama je bio baziran na uglju. Instalisana snaga svih energetskih kapaciteta koji su zasnovani na uglju je preko 2000 GW. Ugalj je i dalje od bitnog značaja za dobijanje električne energije u Evropi. I pored toga što postoji veliki potencijal uglja, trend je smanjenja proizvodnje električne energije iz uglja do 2050. godine. Imajući u vidu Zelenu agendu i politiku EU, zemlje Evrope se okreću obnovljivim izvorima energije. Srbija u okviru obnovljvih izvora ima potencijala prevashodno ...Predrag Jovančić, Dragan Ignjatović, Stevan Đenadić. "Uporedni prikaz proizvodnje električne energije iz uglja zemalja Evrope sa najvećim udelom: politika i projekcija proizvodnje" in Energija, ekonomija, ekologija, Savez energetičara (2022). https://doi.org/10.46793/EEE22-3.63J М52
-
Intercultural competence: Is it one of the goals of English language teaching in Serbia?
Вера Ошмјански, Лидија Беко (2019)интеркултурална компетенција, културе англофоних земаља, интеркултурализам, настава енглеског језика, ставовиВера Ошмјански, Лидија Беко. "Intercultural competence: Is it one of the goals of English language teaching in Serbia?" in Иновације у настави, Centre for Evaluation in Education and Science (CEON/CEES) (2019). https://doi.org/ 10.5937/inovacije1804160O М23
-
Елементи рударских машина
Милош Танасијевић, Слободан Ивковић (2017)Милош Танасијевић, Слободан Ивковић. Елементи рударских машина, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2017 Без категорије
-
Машински елементи - приручник
Милош Танасијевић, Филип Милетић (2022)Милош Танасијевић, Филип Милетић. Машински елементи - приручник, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2022 Без категорије
-
Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković (2017)The Visočica River rises in Bulgaria, on the Berovo Mountain. Its course in Bulgaria is 16.7 km long. It enters Serbia near the village of Donji Krivodol. Up to the village of Pakleštica, or the beginning of Lake Zavoj, its right-bank tributaries are the Krivodolštica, the Vodenička, the Rosomačka and the Dojkinačka. There are no left-bank tributaries. Among the tributaries, water levels and discharges are gauged only on the Dojkinačka River. The Vodenička had also been gauged but only ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković. "Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers" in Pirotski zbornik, Pirot : Narodna biblioteka Pirot (2017). https://doi.org/10.5937/pirotzbor1742001R M53
-
Investigation of accessory elements of representative petrologic radioactivity carriers at Stara Planina, Serbia
Boris Vakanjac, Ivana Jelic, Milena Rikalovic, Vesna Ristic-Vakanjac, Dusan Nikezic, Zorana Naunovic, Slavko Dimovic (2019)Ова студија се бави обиљем најчешћих акцесорних елемената носилаца радиоактивности на Старој планини на четири дефинисане локације. Све истраживане локације имају повећану радиоактивност, већу од 200 цпс, до 1250 цпс. У свим испитиваним узорцима детектовани су следећи елементи и одређене њихове концентрације: Зр, Рб, В, Мо, Сн, Зн, Цу, Ас, Сб, Ба, Ни, Цр, В и Ти. Анализа је показала да су у зависности од узорка утврђене повишене концентрације свих детектованих елемената осим титана. Како се сви локалитети који ...Boris Vakanjac, Ivana Jelic, Milena Rikalovic, Vesna Ristic-Vakanjac, Dusan Nikezic, Zorana Naunovic, Slavko Dimovic. "Investigation of accessory elements of representative petrologic radioactivity carriers at Stara Planina, Serbia" in Nuclear Technology and Radiation Protection (2019). https://doi.org/10.2298/NTRP190709039V М23
-
Prvi nalazi repatih vodozemaca (Urodela) u pleistocenskoj pećinskoj fauni Srbije; još jedna kockica u slagalici
Fosilna fauna pleistocenskih pećina odslikava sastav faune njihove okoline. Najčešće se u njima naleze ostaci krupnih sisara ledenog doba koji su je koristili kao stanište. Uz njih česti su i ostaci drugih sitnih kičmenjaka kao što su sitni sisari, ribe, vodozemci, gmizavci i ptice. Ostaci sitnih kičmenjaka u većini slučajeva u pećinu dospevaju kao plen grabljivica (ptice i sisari) ali je manji broj njih pećinu koristio i kao sklonište ili stanište. U proučavanje fluktuacija pleistocenske klime sve češće se ...Dragana Đurić, Katarina Bogićević, Draženko Nenadić, Mihajlo Jovanović, Aleksandra Savković. "Prvi nalazi repatih vodozemaca (Urodela) u pleistocenskoj pećinskoj fauni Srbije; još jedna kockica u slagalici" in Zbornik sažetaka III Kongresa geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem. Neum, 21.-23. septembar/rujan 2023, Ilidža : Udruženje geologa Bosne i Hercegovine (2023) М33
-
Adaptive neuro-fuzzy prediction of operation of the bucket wheel drive based on wear of cutting elements
The capacity of the rotor excavator depends largely on the operation of the subsystem for digging. There is a great contribution to the correct and sharp teeth when the capacity is the highest. In the function of time, the teeth become clogged due to abrasive wear, or changes in their geometric shape. To analyze the bucket wheel drive in depend on wear of the cutting elements in this study adaptive neuro fuzzy inference system (ANFIS) approach was implemented. ANFIS ...Filip Miletić, Predrag D. Jovančić, Milos Milovančević, Dragan Ignjatović. "Adaptive neuro-fuzzy prediction of operation of the bucket wheel drive based on wear of cutting elements" in Advances in Engineering Software, Elsevier BV (2020). https://doi.org/10.1016/j.advengsoft.2020.102824 М21а
-
Some continuous stress mixed formulations and inf-sup test
The most frequent motivation for the use of mixed methods is their robustness in the presence of certain limiting and extreme situations. At variance, the main goal of the present paper is to reconsider the use of mixed formulation as a tool for wider application, i.e., to study the stability of the proposed procedure treating problems in elasticity otherwise well suited for the solution by the usual displacement method.Computational procedure for the inf-sup test is outlined, and the results ...Mladen Berković, Dubravka Mijuca, Ines Grozdanović. "Some continuous stress mixed formulations and inf-sup test" in Computer Assisted Mechanics and Engineering Sciences, Instytut Podstawowych Problemów Techniki PAN (2001) М52
-
Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?
Стефан Петровић, Наталија Батоћанин (2020)У раду су приказани резултати испитивања серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45.1" СГШ, 20°25'12.6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559.8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33.2" СГШ, 20°30'28.5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно тектонита; лепидобластичне, бластозрнасте, или порфирокластичне структуре и масивне текстуре. Серпентинисани харцбургити и серпентинити Брђана су изграђени од серпентина, ретких реликата оливина и ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко ...Стефан Петровић, Наталија Батоћанин. "Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?" in Записници српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво, Београд (2020) М51
-
Pouzdanost mehaničkih elemenata osnovnih pogona i transporta sistema bager-tračni transporteri-odlagč
Slobodan Ivković (1980)Slobodan Ivković. Pouzdanost mehaničkih elemenata osnovnih pogona i transporta sistema bager-tračni transporteri-odlagč, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1980
-
Doprinos tehničko-ekonomskom proučavanju pojave habanja metalnih površina radnih elemenata opreme bušenja u čvrstom stenskom materijalu
Prvoslav Trifunović (1983)Prvoslav Trifunović. Doprinos tehničko-ekonomskom proučavanju pojave habanja metalnih površina radnih elemenata opreme bušenja u čvrstom stenskom materijalu, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1983
-
Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović (2012)Slično većini evropskih zemalja, udeo podzemnih voda u javnom vodosnabdevanju u Srbiji je oko 75%. Najveće rezerve su akumulirane u vodonosnim naslagama intergranularne poroznosti neogene i kvartarne starosti, kao i u karstnim izdanima. One su jedini izvor vodosnabdevanja pijacom vodom za Vojvodinu i veći deo Srbije. Delovi sa malim rezervama podzemnih voda su Šumadija i južni delovi zemlje, gde se koriste u većoj meri površinske vode. Do sada izvedena hidrogeološka istraživanja pokazuju da se zahvata oko 30% obnovljivih rezervi ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Petar Dokmanović, Saša Milanović. "Vodosnabdevanje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima u Srbiji" in Vodoprivreda, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2012) M52