Претрага
719 items
-
Geološka studija ugljenih terena Despotovca i okoline
Petar Jevremović (1974)Petar Jevremović. Geološka studija ugljenih terena Despotovca i okoline, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1974
-
Metoda doboru optymalnego zestawu wielonaczyniowychkoparek do eksploatacji zluž
Radomir Simić (1974)Radomir Simić. Metoda doboru optymalnego zestawu wielonaczyniowychkoparek do eksploatacji zluž, Wroclaw:Institut Gornictwa, 1974
-
Stratigafija donje krede između Knjaževca i Gornje Kamenice (istočna Srbija)
Jovan Jankičević (1966)Jovan Jankičević. Stratigafija donje krede između Knjaževca i Gornje Kamenice (istočna Srbija), Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1966
-
Upravljanje rizicima u rudarstvu – površinska eksploatacija uglja
Vujić Slobodan, Kirin Snežana, Miljanović Igor, Josipović Pejović Milena. "Upravljanje rizicima u rudarstvu – površinska eksploatacija uglja" in Zbornik radova XXXIX Simpozijuma o operacionim istraživanjima Symopis, 25-28.09.2012. - no. -, Tara, Srbija:Visoka građevinsko-geodetska škola, Beograd (2012): 519-522. https://doi.org/- M63
-
Model slučajeva upotrebe sistema za upravljanje kvalitetom uglja
Stevanović Dejan, Kitanović Olivera, Kolonja Ljiljana. "Model slučajeva upotrebe sistema za upravljanje kvalitetom uglja" in Zbornik III Međunarodnog simpozijuma Energetsko rudarstvo, Beograd:Faculty of Mining and geology, Belgrade (2010): 221-229 M63
-
Верификација етажних транспортера на угљеном систему – површински коп Дрмно
Тамара Андрејевић (2024)У савременом рударству, површински копови угља наилазе на различите проблеме које треба превазићи зарад добијања потребне количине угља. Као највећи потрошачи овог енергента јављају се термоелектране, где на основу овога можемо да закључимо колико су блиско повезани добра и континуирана производња на површинском копу и рад термоелектрана. Са циљем да се обезбеди стабилна и континуирана производња, потребно је да се направи добар одабир транспортера. У овом раду, за потребе верификације затезне чврстоће траке и снаге погона транспортера, коришћен је ...Тамара Андрејевић. Верификација етажних транспортера на угљеном систему – површински коп Дрмно, 2024
-
Stratigrafija donje krede sa od grebena na Dunavu do novog korita( I. Srbija)
Dragoman Rabrenović (1990)Dragoman Rabrenović. Stratigrafija donje krede sa od grebena na Dunavu do novog korita( I. Srbija), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1990
-
Geološki sastav i resursi Dragačevskog ugljonosnog basena
Ilija Radović (1997)Ilija Radović. Geološki sastav i resursi Dragačevskog ugljonosnog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1997
-
Mikrofosili i biostratigrafija donje krede Gornjačko-suvoplaninske zone između Sokobanje i Niša (Istočna Srbija)
Svetlana M. Polavder (2005)Svetlana M. Polavder. Mikrofosili i biostratigrafija donje krede Gornjačko-suvoplaninske zone između Sokobanje i Niša (Istočna Srbija), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2005
-
Upravljanje kvalitetom uglja na površinskim kopovima Tamnava
Kolonja Božo, Ignjatović Dragan, Stanković Ranka, Stevanović Dejan. "Upravljanje kvalitetom uglja na površinskim kopovima Tamnava" in MAREN - multimedijalni zbornik prezentacija, :Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2011) M63
-
Digitalni resursi za upravljanje kvalitetom uglja
Stanković Ranka, Kolonja Božo, Jovanović Mirjana, Kitanović Olivera, Stevanović Dejan. "Digitalni resursi za upravljanje kvalitetom uglja" in Međunarodni simpozijum Elektrane, Beograd:Društvo Termičara Srbije (2008): 67-75 M33
-
Elektroenergetski razvoj Republike Srbije: projekcija korišćenja potencijala uglja
Petar Pavlović, Miloš Stefanović, Predrag Jovančić. "Elektroenergetski razvoj Republike Srbije: projekcija korišćenja potencijala uglja" in 5. savetovanje sa međunarodnim učešćem Zaštita životne sredine i održivi razvoj, Tara, 15. - 17. mart 2017, Beograd : Privredna komora Srbije (2017) М63
-
Rudničke vode olovo-cinkovih ležišta u rudnom polju „Blagodat“ u jugoistočnoj Srbiji
Nebojša Atanacković, Veselin Dragišić, Vladimir Živanović, Ivana Cvejić, Saša Stojadinović, Ivana Jocić (2022)Rudno polje Blagodat sa više ležišta i pojava olovo-cinkovih ruda nalazi se u krajnjem jugoistočnom delu Srbije, blizu granica sa Bugarskom i Severnom Makedonijom. Eksploatacija ovog resursa vrši se podzemno u okviru rudnika Grot, ranije Blagodat. Prilivi podzemnih (rudničkih) voda u jamske radove rudnika Grot su visoki i iznose oko 130 l/s (septembar 2019), što ga trenutno svrstava u najovodnjenije rudnike sa podzemnom eksploatacijom u Srbiji. Nezavisno od njih, iz obližnjeg potkopa P-1 u ležištu Kula, ističe još 25 ...Nebojša Atanacković, Veselin Dragišić, Vladimir Živanović, Ivana Cvejić, Saša Stojadinović, Ivana Jocić. "Rudničke vode olovo-cinkovih ležišta u rudnom polju „Blagodat“ u jugoistočnoj Srbiji" in Zbornik radova XVI srpskog Simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Univerzitet u Beograd, Rudarsko-geološki fakultet (2022) М34
-
Hidrodinamički proračun zaštite površinskog kopa Drmno od podzemnih voda u periodu 2018-2022. godina
Površinski kop lignita Drmno nalazi se u blizini velikih reka (Dunav i Mlava), zbog čega eksploatacija otkrivke i lignita u velikoj meri zavisi od sistema zaštite od podzemnih voda. Ukoliko je sistem zaštite od podzemnih voda dobro isplaniran, a njegov kapacitet dobro proračunat, onda će se eksploatacija obavljati u suvoj sredini, što podrazumeva sigurnu proizvodnju otkrivke i lignita. U današnje vreme uz primenu adekvatnih softvera olakšano je kvalitetno planiranje i proračunavanje sistema za zaštitu površinskih kopova od podzemnih voda. ...Dušan Polomčić, Tomislav Šubaranović, Zoran Stojićević. "Hidrodinamički proračun zaštite površinskog kopa Drmno od podzemnih voda u periodu 2018-2022. godina" in Zbornik apstrakata sa 9. Međunarodne konferencije Ugalj, Zlatibor, 2019., Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2019) М34
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, KolubaraŽeljko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, KolubaraŽeljko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Prilog proučvanju fizičko-mehaničkih osobina domaćih ugljeva i njihovoj tehničkoj klasifikaciji
Petar Jovanović (1964)Petar Jovanović. Prilog proučvanju fizičko-mehaničkih osobina domaćih ugljeva i njihovoj tehničkoj klasifikaciji, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1964
-
Korelacija osobina mrkih ugljeva B.U.R. Makedonije i tehnoloških parametara briketiranja
Dragan Damjanovski (1996)Dragan Damjanovski. Korelacija osobina mrkih ugljeva B.U.R. Makedonije i tehnoloških parametara briketiranja, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1996
-
Upravljanje kvalitetom uglja
Ignjatović Dragan, Knežević Dinko, Kolonja Božo, Lilić Nikola, Stanković Ranka. Upravljanje kvalitetom uglja, :Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet, 2007 M42
-
Anisotropic grossular–andradite garnets: Evidence of two stage skarn evolution from Rudnik, Central Serbia
This paper presents LA-ICP-MS data for garnets from the Rudnik skarn deposit (Serbia), which range from Grs45–58Adr40–52Alm2–3 in the core and Adr70–97Grs2–29Sps1 in the rim displaying anisotropy and zoning. In spite of wide compositional variations the garnets near the end-member of andradite (Adr > 90) are generally isotropic. Fe-rich rims exhibit LREE depletion and flat HREE pattern with weak negative Eu anomaly, including higher As and W contents. On the other side, the Fe-poorer core shows flat REE pattern ...Bojan Kostić, Danica Srećković-Batoćanin, Petyo Filipov, Pavle Tančić, Kristijan Sokol. "Anisotropic grossular–andradite garnets: Evidence of two stage skarn evolution from Rudnik, Central Serbia" in Geologica Carpathica, Central Library of the Slovak Academy of Sciences (2021). https://doi.org/10.31577/GeolCarp.72.1.2 М23