Претрага
8 items
-
Optimizacija upravljanja procesima rekultivacije površinskih kopova uglja
Bojan Dimitrijević (2014)rekultivacija, posteksploatacioni predeo, površinski kop, višeatributna analiza, odlučivanje, procesiBojan Dimitrijević. Optimizacija upravljanja procesima rekultivacije površinskih kopova uglja, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2014
-
Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља
Bojan S. Dimitrijević (2014-05-30)Ширење површинске експлоатације минералних сировина а нарочито енергетских ресурсафосилних горива, чине површинске копове угља просторно доминантним објектима великих рударскихбасена како у нас тако и у свету. Експлоатациона активност, прати негативне еколошке утицаје наживотну средину шире околине, што нас обавезује на интегрално планирање, ревитализацију,рекултивацију и уређење нарушеног простора за његово поновно хумано коришћење упостексплоатационом периоду. Постексплоатационо санирање и уређење предела површинских коповаи одлагалишта односно нарушеног простора изазваног рударским радовима и пратећих објеката,представља синтетички мултидисциплинарно-интердисциплинаран веома комплексан вишефазниинжењерски пројектни задатак.У уводном ...рекултивација, постексплоатациони предео, површински коп угља,вишеатрибутна анализа, одлучивање, процеси, рекултивационо решењеBojan S. Dimitrijević. "Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-05-30)
-
Geološki sastav, tektonska struktura i geneza arsenovo-antimonovih ležišta u predelu Lojana i Nikuštana (Skopska Crna Gora)
Antonije Antonović (1961)Antonije Antonović. Geološki sastav, tektonska struktura i geneza arsenovo-antimonovih ležišta u predelu Lojana i Nikuštana (Skopska Crna Gora), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1961
-
Conversion of land areas after coal mine closure and reclamation
Otkopavanje uglja površinski i podzemno praćeno je degradacijom zemljišta, promenom formiranja predela i izmenom flore i faune. Od velikog značaja je razvoj novih naučno utemeljenih pristupa obnovljanje antropogeno poremećenih predela zasnovanih na formiranju rekultivacionih i rudarskih tehnologija. Apsolutno je neophodno obezbediti sveobuhvatno kvalitetno očuvanje zemljišnih i vodnih resursa i odrediti rekultivisano zemljište za novu namenu. U ovom članku je dat pregled najpopularnijih metoda rekultivacije zemljišta i mogućnosti rekultivacije zemljišta nakon završetka rekultivacije i zatvaranja rudnika uglja.Radmila Gaćina, Bojan Dimitrijević, Sanja Bajić. "Conversion of land areas after coal mine closure and reclamation" in 9th International conference mining and environmental protection MEP 23 Proceedings, Sokobanja, 24-27.05.2023., Belgrade : University of Belgrade - Faculty of mining and geology (2023) М33
-
New paleoecological perspectives on Late Pleistocene Neanderthals in northern Balkans: the rodent assemblages from Smolućka cave (Serbia)
Mihailo Jovanović, Katarina Bogićević, Draženko Nenadić, Jordi Agustí,·Christian Sánchez Bandera, Juan Manuel López García, Hugues Alexandre Blain (2022)During the Late Pleistocene, the Balkans came to be an important region with many isolated areas, enabling fauna, alongside Neanderthals, to thrive in the area. This work is focused on paleoenvironmental and paleoclimatic changes that occurred in the northern Balkan Peninsula with a special focus on fossil record from Smolućka cave aging from MIS 5 to MIS 3. Based on available data, an attempt has been made to establish a synthetic chronological context for the faunal assemblages recovered from ...Mihailo Jovanović, Katarina Bogićević, Draženko Nenadić, Jordi Agustí,·Christian Sánchez Bandera, Juan Manuel López García, Hugues Alexandre Blain. "New paleoecological perspectives on Late Pleistocene Neanderthals in northern Balkans: the rodent assemblages from Smolućka cave (Serbia)" in Archaeological and Anthropological Sciences (2022) М21
-
Tehnička i biološka rekultivacija deponije pepela i šljake na Površinskom kopu Gračanica, Gacko
Boban Crnogorac (2024)U završnom radu prikazane su faze rekultivacije u cilju uklanjanja degradiranih površina nastale usled deponovanja pepela i šljake, tehnološki proces nastajanja istih, kao i način transporta i odlaganja šljake i pepela. Primenjena je optimalna rekultivacija koja se sastoji od tehničke i biološke rekultivacije. Detaljno je predstavljen opis izvođenja radova tehničke i biološke rekultivacije, ukupni troškovi svih radova, kao i izbor metoda prevođenja degradiranih površina izazvanih odlaganjem šljake i pepela, u cilju njihove rekultivacije i rehabilitacije u njihov koliko je moguće prvobitni oblik. Ovi ciljevi se ...Površinska eksploatacija, PK „Gračanica“, Tehnička rekultivacija, Biološka rekultivacija, zaštita životne sredine, pepeo, šljakaBoban Crnogorac. Tehnička i biološka rekultivacija deponije pepela i šljake na Površinskom kopu Gračanica, Gacko, 2024
-
Balkan neanderthals: the late pleistocene palaeoecological sequence of Pešturina cave (Niš, Serbia)
Juan Ochando, Jose S. Carrion, Donatella Magri, Ana B. Marin-Arroyo, Federico Di Rita, Manuel Munuera, Fabrizio Michelangeli, Gabriela Amoros, Stefan Milošević, Katarina Bogićević, Vesna Dimitrijević, Draženko Nenadić, Mirjana Roksandić, Dušan Mihailović (2024)Ovaj rad predstavlja analizu polena iz sedimenata i koprolita hijena iz pećine Pešturine u Srbiji u cilju rekonstrukcije vegetacije i predela koje su naseljavali balkanski neandertalci i rani anatomski moderni ljudi u periodu MIS 5e-3. Između MIS 5e-5c (arheološki slojevi 4c i 4b) i MIS 5b-5a (sloj 4a), polu-pošumljene oblasti su preovlađivale. Tokom MIS 4-3 (slojevi 3-2), vegetacijom su dominirale stepe u kojima su rasle Artemisia i Poaceae. Neandertalci i rani gornjopaleolitski ljudi živeli su u veoma raznovrsnom refugijumu, ...Juan Ochando, Jose S. Carrion, Donatella Magri, Ana B. Marin-Arroyo, Federico Di Rita, Manuel Munuera, Fabrizio Michelangeli, Gabriela Amoros, Stefan Milošević, Katarina Bogićević, Vesna Dimitrijević, Draženko Nenadić, Mirjana Roksandić, Dušan Mihailović. "Balkan neanderthals: the late pleistocene palaeoecological sequence of Pešturina cave (Niš, Serbia)" in Quaternary Science Reviews, Elsevier (2024). https://doi.org/doi.org/10.1016/j.quascirev.2024.108600 М21
-
Prvi nalazi repatih vodozemaca (Urodela) u pleistocenskoj pećinskoj fauni Srbije; još jedna kockica u slagalici
Fosilna fauna pleistocenskih pećina odslikava sastav faune njihove okoline. Najčešće se u njima naleze ostaci krupnih sisara ledenog doba koji su je koristili kao stanište. Uz njih česti su i ostaci drugih sitnih kičmenjaka kao što su sitni sisari, ribe, vodozemci, gmizavci i ptice. Ostaci sitnih kičmenjaka u većini slučajeva u pećinu dospevaju kao plen grabljivica (ptice i sisari) ali je manji broj njih pećinu koristio i kao sklonište ili stanište. U proučavanje fluktuacija pleistocenske klime sve češće se ...Dragana Đurić, Katarina Bogićević, Draženko Nenadić, Mihajlo Jovanović, Aleksandra Savković. "Prvi nalazi repatih vodozemaca (Urodela) u pleistocenskoj pećinskoj fauni Srbije; još jedna kockica u slagalici" in Zbornik sažetaka III Kongresa geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem. Neum, 21.-23. septembar/rujan 2023, Ilidža : Udruženje geologa Bosne i Hercegovine (2023) М33