Претрага
24 items
-
Хазард од клизишта у Србији у 21. веку
Biljana Abolmasov (2019)Biljana Abolmasov. "Хазард од клизишта у Србији у 21. веку" in Геохазард у Србији у 21. веку – знање је најбољи бедем против стихије, Српска академија наука и уметности (2019) М44
-
Utvrđivanje parametara oštrine raslojavanja pri koncentraciji siromašne hromne rude (iz SSSR) u mašinama taložnicama postrojenja Raduša
Klime Arsov (1991)Klime Arsov. Utvrđivanje parametara oštrine raslojavanja pri koncentraciji siromašne hromne rude (iz SSSR) u mašinama taložnicama postrojenja Raduša, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1991
-
Uticaj promena klime na procenu hazarda od klizišta na putnoj mreži Srbije
Abolmasov Biljana (2017)Abolmasov Biljana. "Uticaj promena klime na procenu hazarda od klizišta na putnoj mreži Srbije" in Put i saobraćaj 3, Beograd:VIA VITA (2017): 21-34 M51
-
Uticaj promena klime na procenu hazarda od klizišta na putnoj mreži Srbije
Abolmasov Biljana (2017)Abolmasov Biljana. "Uticaj promena klime na procenu hazarda od klizišta na putnoj mreži Srbije" in Zbornik radova V naučno stručnog savetovanja Put I životna sredina, Vršac 28-29 septembar 2017 1, Beograd:VIA VITA (2017): 18-31 M61
-
A hundred years of Milutin Milanković's climate change theory - geological implications
Dejan Radivojević (2020)Миланковићева теорија циклуса објављена пре сто година је најважнија теорија у наукама које проучавају климу и имала је велики утицај на дисциплине које се баве Земљом. Ипак, његов рад је чекао више од педесет година да би добио потврду. Може се рећи да Миланковићев рад највећи утицај на геологију има у изради астрономске временске скале, подршци хипотези континенталног дрифта и палеоклиматологији. Добри резултати примене астрономске временске скале на неогене седименте иницирали су примену ове методе у мезозојским и у последње ...циклостратиграфија, астономска временска скала, геолошка временска скала, климатске промене, континентални дрифтDejan Radivojević. "A hundred years of Milutin Milanković's climate change theory - geological implications" in Geološki anali Balkanskoga Poluostrva, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko geološki fakultet (2020). https://doi.org/10.2298/GABP201125011R М24
-
Хидротермалне промене у издвојеним стратиграфским јединицама у бушотини јужно од Бора
Павле Јовичић (2024)Анализом уступљених узорака из истражне бушотине јужно од Бора, од стране компаније Serbia Zijin Mining, утврђене су хидротермалне промене (алтерације) које прате стратиграфске чланове набушене самом бушотином. Установљене алтерације директно осликавају класично развиће порфирског Cu система, при чему је указано на њихову повезаност са минерализацијом, као и на потенцијалност самог истражног простора којем изабрана бушотина припада.Павле Јовичић. Хидротермалне промене у издвојеним стратиграфским јединицама у бушотини јужно од Бора, 2024
-
Утицај климатских промена на режим вода слива реке Црнице
Слив реке Црнице заузима подручје централног дела Србије. Смештен је између општине Параћин на западу, Сисевачког басена на истоку, слива Раванице на северу и Јованичке реке на југу. На разматраном подручју доминантну улогу има карсни тип издани, кога карактерише нестабилан режим у погледу осцилација издашности и нивоа подземних вода. На основу претходно спроведених опита обележавња на понору Некуводо и Брезовице доказана је подземна веза са сливом реке Црнице, чиме је доказано да је хидрогеолошка површина слива у знатној мери ...Анђелија Глоговац, Весна Ристић Вакањац, Вељко Мариновић, Саша Милановић, Љиљана Васић. "Утицај климатских промена на режим вода слива реке Црнице" in 17. Српски симпозијум о хидрогеологији са међународним учешћем, Пирот, 2-6 октобар 2024, Београд : Универзитет у Београду - Рударско-геолошки факултет (2024). https://doi.org/10.5281/zenodo.13740168 М63
-
Procena poroznosti i litologije na osnovu geofizičkih merenja u severoistočnoj Rumuniji
Manja Grifatong (2024)Geofizička karotažna merenja imaju važnu ulogu u određivanju fizičkih i geoloških svojstava delova Zemljine kore. Cilj ovog rada je da se prikaže procena poroznosti i litoloških karakteristika formacije na osnovu rezultata geofizičkih karotažnih merenja. Na osnovu dostupnih podataka izrađeni su dijagrami promene poroznosti sa dubinom i krosplot dijagrami neutronska poroznost – srednja gustina za dve bušotine koje se nalaze na Moldavskoj platformi, u severoistočnoj Rumuniji. Na osnovu ovih dijagrama određene su zone povećane poroznosti i litologija formacija kroz koje ...Manja Grifatong. Procena poroznosti i litologije na osnovu geofizičkih merenja u severoistočnoj Rumuniji, 2024
-
Uslovi formiranja oticaja reke Crnice
Andjelija Glogovac (2024)Sliv reke Crnice zauzima područje centralnog dela Srbije, između opštine Paraćin na zapadu, Sisevačkog basena na istoku, sliva Ravanice na severu i Jovaničke reke na jugu.Režimski parametri sliva reke,površine od 289 km2 kontrolišu se na hidrološkoj stanici Paraćin, dok su sa ciljem analize režima i uticaja padavina na formiranje oticaja preuzeti podaci o padavinama sa meteorološke stanice Ćuprija.Na razmatranom području dominantnu ulogu ima karsni tip izdani, koga karakteriše nestabilan režim u u pogledu oscilacija izdašnosti i nivoa podzemnih voda ...Andjelija Glogovac. Uslovi formiranja oticaja reke Crnice, 2024
-
Процена емисије гасова са ефектом стаклене баште као последице енергетске активности
Горана Остојић (2024)Рад се бави анализом и проценом емисија гасова са ефектом стаклене баште, са посебним акцентом на емисије које настају као последица енергетских активности. Ефекат стаклене баште представља природни процес који је неопходан за одржавање живота на Земљи, али антропогене активности, попут индустријске производње и сагоревања фосилних горива, значајно повећавају концентрацију ових гасова у атмосфери, што доводи до климатских промена. Рад истражује узроке, последице и могућности за смањење емисија гасова, као и развој стратегија за ублажавање негативних ефеката на животну ...емисија гасова, ефекат стаклене баште, енергетске активности, климатске промене, мобилно сагоревање, стационарно сагоревањеГорана Остојић. Процена емисије гасова са ефектом стаклене баште као последице енергетске активности, 2024
-
Uticaj klimatskih promena na režim voda sliva reke Crnice
Sliv reke Crnice zauzima područje centralnog dela Srbije. Smešten je između opštine Paraćin na zapadu, Sisevačkog basena na istoku, sliva Ravanice na severu i Jovaničke reke na jugu. Na razmatranom području dominantnu ulogu ima karsni tip izdani, koga karakteriše nestabilan režim u pogledu oscilacija izdašnosti i nivoa podzemnih voda. Na osnovu prethodno sprovedenih opita obeležavnja na ponoru Nekuvoda i Brezovice dokazana je podzemna veza sa slivom reke Crnice, čime je dokazano da je hidrogeološka površina sliva u znatnoj meri ...Anđelija Glogovac, Vesna Ristić Vakanjac, Veljko Marinović, Saša Milanović, Ljiljana Vasić. "Uticaj klimatskih promena na režim voda sliva reke Crnice" in Zbornik radova XVII srpskog simpozijuma o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2024). https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.13740168 М33
-
Increasing the Local Road Network Resilience from Natural Hazards in Municipalities in Serbia
Biljana Abolmasov, Miloš Marjanović, Ranka Stanković, Uroš Đurić, Nikola Vulović. "Increasing the Local Road Network Resilience from Natural Hazards in Municipalities in Serbia" in Progress in Landslide Research and Technology, Volume 3, Issue 1, Springer Cham. (2024). https://doi.org/https://doi.org/10.1007/978-3-031-55120-8_22 М14
-
Režim pogranične reke Jerme
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić (2019)Reka Jerma izvire na Vlasinskoj visoravni u zoni Vlasinskog jezera, teče prema severozapadu padinama planine Gramade kroz selo Klisuru. Kod sela Strazimirovci prelazi u susednu državu Bugarsku, prolazi kroz Trnovsko ždrelo i zatim se ponovo vraća u Srbiju nedaleko od sela Petačinci. Uliva se kod sela Gradište u Nišavu. Ukupna dužina ove reke je 72.1 km od toga je 45.1 km formirala na teritoriji Srbije a preostali deo pripada Bugarskoj. Posmatrajući površine sliva nešto manje od 50 % pripada ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić. "Režim pogranične reke Jerme" in Zbornik radova II Međunarodne naučne konferencije, Regionalni razvoj i prekogranična saradnja, Pirot, 2018., UO Privredna komora Pirot (2019) М33
-
Sitni, ali bitni: uloga sitnih sisara, herpetofaune i mekušaca u rekonstrukciji pleistocenskih paleosredina
Fosilni ostaci životinja i biljaka imaju važnu ulogu u rekonstrukciji pleistocenskih paleosredina. U ovom radu opisan je značaj tri grupe životinja: sitnih sisara, herpetofaune I mekušaca. Mada je za rekonstrukciju važan sastav čitave asocijacije, nalasci pojedinih vrsta mogu biti dovoljno indikativni da otkriju tip staništa ili klimatske uslove. Posebnu teškoću pri rekonstrukciji paleosredina u Srbiji predstavlja činjenica da klimatske promene na Balkanskom poluostrvu nisu bile tako oštre kao u srednjoj i zapadnoj Evropi, pa ne postoji drastična razlika u ...Katarina Bogićević, Draženko Nenadić, Dragana Đurić, Mihajlo Jovanović, Aleksandra Savković. "Sitni, ali bitni: uloga sitnih sisara, herpetofaune i mekušaca u rekonstrukciji pleistocenskih paleosredina" in Zbornik sažetaka III Kongresa geologa Bosne i Hercegovine, Neum, 21.-23.09.2023., Ilidža : Udruženje geologa Bosne i Hercegovine (2023) М33
-
CliRtheRoads: An Integrated Approach to Landslide Risk Management on Roads in Serbia
Biljana Abolmasov, Ranka Stanković, Miloš Marjanović, Nikola Vulović, Uroš Đurić . "CliRtheRoads: An Integrated Approach to Landslide Risk Management on Roads in Serbia" in Progress in Landslide Research and Technology, Springer Cham (2023). https://doi.org/https://doi.org/10.1007/978-3-031-44296-4_23 М14
-
The first record of nautiloids (Cenoceras intermedius) from the early Pliensbachian of Rgotina, (Getic nappe, eastern Serbia)
Cenoceras intermedius (J. Sowerby) is one of the most widespread species among the Early Jurassic nautiloid fauna and its geological range still controversial up to the present day. The specimen of Cenoceras intermedius from the sandy bioclastic limestones of Rgotina (Getic nappe of eastern Serbia), is a large half conch representing the phragmocone. Viewing our findings in light of previous results suggests the main morphological changes occurred during the ontogenetic evolution. The coiling starts with a round-square whorl section, ...Cephalopoda, Cenoceras intermedius, ontogenetic changes, geological range, northwestern Neo-Tethys, PliensbachianPaul Țibuleac, Barbara V. Radulović, Marinko Toljić. "The first record of nautiloids (Cenoceras intermedius) from the early Pliensbachian of Rgotina, (Getic nappe, eastern Serbia)" in Historical Biology, Informa UK Limited (2020). https://doi.org/10.1080/08912963.2020.1821003 М21
-
Hydrochemical impact of the hydraulic tunnel on groundwater in the complex aquifer system in Pirot, Serbia
Hidrogeohemijski procesi, hidrohemijske promene, karstna izdan, tunel pod pritiskom, multivarijantne statističke analizeMarina Ćuk, Igor Jemcov, Ana Mladenović, Marina Čokorilo Ilić. "Hydrochemical impact of the hydraulic tunnel on groundwater in the complex aquifer system in Pirot, Serbia" in Carbonates and Evaporites, Springer Science and Business Media LLC (2020). https://doi.org/10.1007/s13146-020-00563-y М23
-
Projected changes in air temperature, precipitation and aridity in Serbia in the 21st century
Boško Milovanović, Sebastian Schubert, Milan Radovanović, Vesna Ristić Vakanjac, Christoph Schneider (2021)У овој студији се испитују пројектоване промене средњих месечних и годишњих температура ваздуха, количине падавина и Де Мартоновог индекса аридности у Србији у 21. веку. У ту сврху статистички је моделована просторна дистрибуција температуре ваздуха и количине падавина на основу података 64 климатолошке станице и 421 падавинске станице за период 1976–2005 применом вишеструке линеарне регресије. Де Мартонов индекс аридности се израчунава из просторно распоређених података. Да бисмо добили регионалне просеке и варијабилност, Србију делимо на три поддомена: западну зону ...Boško Milovanović, Sebastian Schubert, Milan Radovanović, Vesna Ristić Vakanjac, Christoph Schneider. "Projected changes in air temperature, precipitation and aridity in Serbia in the 21st century" in International Journal of Climatology, Wiley (2021). https://doi.org/10.1002/joc.7348 М22
-
Projected changes in air temperature, precipitation and aridity in Serbia in the 21st century
Boško Milovanović, Sebastian Schubert, Milan Radovanović, Vesna Ristić Vakanjac, Christoph Schneider (2021)In this study, the projected changes of the average monthly and annual air temperatures, precipitation amounts and De Martonne aridity index in Serbia in the 21st century are examined. For that purpose, the spatial distribution of air temperature and precipitation amount is statistically modelled using data of 64 climatologic stations and 421 precipitation stations for the period 1976–2005 using multiple linear regression. The De Martonne aridity index is calculated from the spatially distributed data. In order to obtain regional ...Boško Milovanović, Sebastian Schubert, Milan Radovanović, Vesna Ristić Vakanjac, Christoph Schneider. "Projected changes in air temperature, precipitation and aridity in Serbia in the 21st century" in International Journal of Climatology (2021). https://doi.org/10.1002/joc.7348 М22
-
Pleistocenska malakofauna jugozapadne Bačke
Biljana M. Mitrović (2014-01-16)Proučavani profili Bačke lesne zaravni, nalaze se duž južne i zapadne granice obodnihnaselja Srbobran, Vrbas, Kula, Crvenka, Mali Iđoš i Bačka Topola. Karakterišu ih lesniodseci od 10 do 30 m visine, i čine jasan prelaz prema višoj rečnoj terasi.Navejavanje lesa odvijalo se u pleistocenu, tokom suvog stepskog i vlažnog alpijskogperioda. Za vreme suvog stepskog perioda preko Bačke, duvali su vetrovi sa severa iistoka donoseći subaersku prašinu, i taložili je u Panonskoj niziji. Zapadni vetrovi sudonosili samo vlagu i kišu, ...Biljana M. Mitrović. "Pleistocenska malakofauna jugozapadne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-16)