Претрага
13 items
-
Петрологија црвених пешчара источне Србијe
Андреј Марковић (2024)У источној Србији формација црвених пешчара има велико распрострањење и улази у састав многих планина овог дела наше земље. Формацију чине кластичне стене интензивно црвене боје псамитске, ређе псамитско-псефитске структуре и алевритске структуре. Ове стене леже трансгресивно преко старијих пермо-карбонских и карбонских стена, док навише прелазе у доњотријаске седименте. Формација црвених пешчара захвата два појаса унутар Карпато-балканида – унутрашњи и средишњи део. Узорци анализирани у овом раду део су средишњег појаса. Тема завршног рада је петрологија црвених пешчара источне ...Андреј Марковић. Петрологија црвених пешчара источне Србијe, 2024
-
Kontinentalni donjotrijaski crveni slojevi zapadne Srbije
Radmilo Jovanović (1995)Radmilo Jovanović. Kontinentalni donjotrijaski crveni slojevi zapadne Srbije, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1995
-
Rudistna fauna iz kompleksa crvenih krečnjaka okoline Kosjerića
Nebojša Milikić (2000)Nebojša Milikić. Rudistna fauna iz kompleksa crvenih krečnjaka okoline Kosjerića, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2000
-
Metalogenija mezozojskih ležišta crvenih boksita Jugozapadne Crne Gore
Spasoje Cicmil (1981)Spasoje Cicmil. Metalogenija mezozojskih ležišta crvenih boksita Jugozapadne Crne Gore, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1981
-
Primena kiselinskih obrada u cilju poboljšanja karakteristika kolektor stena
U toku eksploatacionog veka jednog ležišta različiti uticaji uzrokuju nastanak oštećenja stena koje se nalaze u pribušotinskoj zoni. Oštećene stene se odlikuju začepljenjem pornog prostora koje se manifestuje smanjenom propusnošću, pa se kao posledica toga javlja pad proizvodnje fluida. U cilju rešavanja ovog problema postoje različite stimulativne metode koje se sa uspehom primenjuju širom sveta. U Srbiji postoji praksa, da se prilikom rešavanja problema oštećenja stena najčešće koriste tretmani kiselinskih obrada. Ove metode se zasnivaju na primeni kiselinskih rastvora ...Natalija Burgić, Dušan Danilović, Branko Leković. "Primena kiselinskih obrada u cilju poboljšanja karakteristika kolektor stena" in Tehnika, SMEITS (2022) М52
-
Hidrogeološke karakteristike i ocena bilansa Ravaničkih krečnjaka
Andrijana Stanišić (2024)Hidrogeološka problematika koja se vezuje za složene uslove cirkulacije podzemnih voda u karstu kao i kompleksnost karakterizacije karstnih izdanskih voda, predstavljaju ključne faktore za usmeravanje ka istraživanju karsta i definisanje teme završnog rada. Tematikom rada obuhvaćene su prvenstveno hidrogeološke karakteristike područja istraživanja a zatim i analiza elemenata režima i bilansa podzemnih vodnih resursa u cilju njihove pravilne valorizacije.Zapadni krečnjački pojas Karpato-balkanskog luka odvojen je od mezozojskog kompleksa Kučajsko-beljaničkog masiva navlakom crvenih permskih peščara, koja se nastavlja na krepoljinsko-senjsku zonu ...karstni tip izdani, bilans podzemnih voda, podzemno isticanje, sifonalna cirkulacija, Ravanički krečnjaciAndrijana Stanišić . Hidrogeološke karakteristike i ocena bilansa Ravaničkih krečnjaka, 2024
-
Идентификација црвеног Азо пигмента (литол црвене) – кључ за одговоре на сва конзерваторско-рестаураторска питања која је отворила Енформел слика Лазара Возаревића „Без назива”
Вања Јовановић, Александар Кременовић, Филип Коломбан, Џон Милан ван дер Берг, Снежана Вучетић, Вељко Џикић (2022)Галерија „Лазар Возаревић” спровела је велики пројекат конзервације и рестаурације слика Лазара Возаревића из различитих периода уметниковог стварања. Прелиминарна истраживања слике „Без назива” из 1961. године, чији је површински боје нислој значај но деградирао на нетипичан начин, спровела је лабораторија MONARIS са Универзитета Сорбона. Утврђено је да се ова слика по саставу својих слојева разли кује од осталих слика из ове фазе сликаревог рада. Опсежне физичкохемијске анализе су се паралелно одвијале у лабораторијама у Србији. Добијени резултати су ...литол црвена, раманска спектроскопија, ФТИЦ, рендгенска дифракција на праху, превентивна конзервација, виртуелна рестаурацијаВања Јовановић, Александар Кременовић, Филип Коломбан, Џон Милан ван дер Берг, Снежана Вучетић, Вељко Џикић. "Идентификација црвеног Азо пигмента (литол црвене) – кључ за одговоре на сва конзерваторско-рестаураторска питања која је отворила Енформел слика Лазара Возаревића „Без назива”" in Smartart Conference proceedings 2022, Belgrade, Serbia, 23.-25. September 2021 , Универзитет уметности у Београду, Факултет примењених уметности, Београд (2022). https://doi.org/https://doi.org/10.18485/smartart.2022.2 М32
-
Maceralni sastav i rang uglja Ibarskog basena
Donjemiocenski ugljonosni Ibarski basen se nalazi u južnoj Srbiji. Intramontanski ektenzivni basen, izdužen u pravcu severozapad-jugoistok ispunjen je slatkovodnim sedimentima koji su formirani kao deo Dinarskog neogenog jezerskog sistema. Paleoreljef basena izgrađen je od paleozojskih amfibolskih škriljaca, sericit-hloritskih škriljaca, krečnjaka, mermera i metabazičnih stena, mezozojskih peščara, laporca, laporovitih krečnjaka, krečnjaka, dolomita, ofiolita i oligo-/miocenskih magmatskih stena. Tercijarne magmatske stene izgrađene su od oligocenskih dacito-andezita i neogenih kvarctlatita/riodacita i piroklastičnih stena. Miocenski sedimenti izgrađeni su od aluvijalnih breča, konglomerata, peščara, ...Željana Novković, Nevena Andrić -Tomašević, Vladimir Simić, Dragana Životić. "Maceralni sastav i rang uglja Ibarskog basena" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Režim Kameničke reke (sliv reke Visočice)
Nenad Janaćković, Vesna Ristić Vakanjac, Veljko Marinović, Jugoslav Nikolić, Boris Vakanjac, Zoran Nikić (2024)Kamenička reka je desna pritoka reke Visočice. Svoj tok formira na donjotrijaskim sedimentnim stenama (alevroliti, peščari, konglomerati) i u ovom delu je razvijen dendritičan tip hidrografske mreže. Po prelasku na srednjetrijaske karbonatne stene ovaj tok postaje povremen, tačnije sukcesivno gubi vodu u delovima gde rasedne strukture presecaju korito ove reke, tako da tokom pojedinih godina i dužih sušnih perioda korito ove reke ostaje suvo. U radu je izvršena analiza režima proticaja Kameničke reke za 15-to godišnji osmatrački period (1964-1978), ...Nenad Janaćković, Vesna Ristić Vakanjac, Veljko Marinović, Jugoslav Nikolić, Boris Vakanjac, Zoran Nikić. "Režim Kameničke reke (sliv reke Visočice)" in 17. Srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Pirot, 2-6 oktobar 2024, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2024). https://doi.org/10.5281/zenodo.13740152 М63
-
Prilog poznavanju režima voda reke Visočice
Vesna Ristić Vakanjac, Jovan Nikolić, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Jelena Ratković (2018)Специфични геолошки и хидрогеолошки услови у области слива реке Височице, а пре свега широко распрострањење карбонатног средње тријаског комплекса стена, као и доњо тријаске шарене серије (алевролити, пешчари, конгломерати) имали су за последицу формирање специфичног типа дренажне мреже као и специфичног режима отицаја реке Височице и њених значајнијих притока. У конкретном случају, у горњим деловима слива ове реке као и њених главних притока, у оквиру доњо тријаских седимената развијен је дендритичан тип хидрографске мреже, док преласком на средње тријаске ...Vesna Ristić Vakanjac, Jovan Nikolić, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Bojan Hajdin, Jelena Ratković . "Prilog poznavanju režima voda reke Visočice" in 17. Kongres geologa Srbije, Vrnjačka Banja, 17-20.05.2018., Beograd : Srpsko geološko društvo (2018) М64
-
Middle Jurassic terebratulide brachiopods from the Jordan Valley (northwestern Jordan)
U radu je izvršena revizija i detaljan opis srednjojurskih brahiopoda Jordanske doline, a takodje su izdvojeni i novi taksoni. Sa profila Arda iz gornjeg bata (Hamam formacija) i donjeg keloveja (Muganija formacija) odredjeni su novi rod i vrsta Jordanithyris ardainensis. Iz gornjeg bata Hamam formacije (krečnjaci, dolomiti, peščari i laporci) izdvojena je vrsta Ptyctothyris quillyensis. Zajednica koju čine Arabatia bihinensis, Ectyphoria sinaiensis, Ptyctothyris quillyensis, Dorsoplicathyris dorsoplicata i Tubithyris jurayfahiensis potiče iz donjokelovejskih krečnjaka sa proslojcima laporaca Muganija formacije. Brahiopodi ...Howard R. Feldman, Barbara V. Radulović, Vladan J. Radulović, Fayez Ahmadc. "Middle Jurassic terebratulide brachiopods from the Jordan Valley (northwestern Jordan)" in Historical Biology, Taylor & Francis (2021). https://doi.org/10.1080/08912963.2019.1625347 М21
-
Režim Kameničke reke (sliv reke Visočice)
Nenad Janaćković, Vesna Ristić Vakanjac, Veljko Marinović, Jugoslav Nikolić, Boris Vakanjac, Zoran Nikić (2024)Kamenička reka je desna pritoka reke Visočice. Svoj tok formira na donjotrijaskim sedimentnim stenama (alevroliti, peščari, konglomerati) i u ovom delu je razvijen dendritičan tip hidrografske mreže. Po prelasku na srednjetrijaske karbonatne stene ovaj tok postaje povremen, tačnije sukcesivno gubi vodu u delovima gde rasedne strukture presecaju korito ove reke, tako da tokom pojedinih godina i dužih sušnih perioda korito ove reke ostaje suvo. U radu je izvršena analiza režima proticaja Kameničke reke za 15-to godišnji osmatrački period (1964-1978), na ...Nenad Janaćković, Vesna Ristić Vakanjac, Veljko Marinović, Jugoslav Nikolić, Boris Vakanjac, Zoran Nikić. "Režim Kameničke reke (sliv reke Visočice)" in Zbornik radova XVII srpskog simpozijuma o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2024). https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.13740152 М33
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04