Претрага
21 items
-
Stabilnost dolinskih padina u gornjem toku reke Drine
Duško Sunarić (1984)Duško Sunarić. Stabilnost dolinskih padina u gornjem toku reke Drine, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1984
-
Stabilnost padina u području he PIVA" "
Svetlana Kotri (2008)Svetlana Kotri. Stabilnost padina u području he PIVA" ", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2008
-
Stabilnost padina i kosina u karbonatnom kompleksu unutrašnjih Dinarida Srbije
Radojka Lapčević (1994)Radojka Lapčević. Stabilnost padina i kosina u karbonatnom kompleksu unutrašnjih Dinarida Srbije, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1994
-
Klizišta, odroni i problemi stabilnosti padina u jugoistočnom dijelu spoljašnjih Dinarida (Primorski pojas od Bojane do Splita)
Staniša Ivanović (1979)Staniša Ivanović. Klizišta, odroni i problemi stabilnosti padina u jugoistočnom dijelu spoljašnjih Dinarida (Primorski pojas od Bojane do Splita), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1979
-
Geologija terena jugozapadnih padina Vlašić planine : (Zapadna Srbija)
Luka PEŠIĆ (1975)Luka PEŠIĆ. Geologija terena jugozapadnih padina Vlašić planine : (Zapadna Srbija), Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1975
-
Polimetalična ležišta i pojave južnih padina Kopaonika - Leposavić
Tomislav Janković (1976)Tomislav Janković. Polimetalična ležišta i pojave južnih padina Kopaonika - Leposavić, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1976
-
Pertrologija metasijenitskih i srodnih stena Gore-severozapadne padine Šare
Aleksandra Ćirić (1994)Aleksandra Ćirić. Pertrologija metasijenitskih i srodnih stena Gore-severozapadne padine Šare, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1994
-
Petrološke karakteristike kambrijumskih kvarcita zapadnih padina Jagodinskog Crnog vrha i Vidojevice
Božidar Đokić (2006)Božidar Đokić. Petrološke karakteristike kambrijumskih kvarcita zapadnih padina Jagodinskog Crnog vrha i Vidojevice, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2006
-
Utvrđivanje uticaja fizičkih svojstava rude hroma Vitina padina" na oštrinu raslojavanja u mašinama taložnicama postrojenja Raduša"
Mirjana Golomeova (1993)Mirjana Golomeova. Utvrđivanje uticaja fizičkih svojstava rude hroma Vitina padina" na oštrinu raslojavanja u mašinama taložnicama postrojenja Raduša", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1993
-
Granodioriti Stražanice na zapadnim padinama Cera (zapadna Srbija)
Knežević Vera, Cvetković, Vladica, Resimić Kristina. "Granodioriti Stražanice na zapadnim padinama Cera (zapadna Srbija)" in Annales Géologiques de la Péninsule Balkanique Annales Géologiques de la Péninsule Balkanique 1 no. 61, Beograd Beograd: Rudarsko-geološki fakultet (1997): 311-324 M24
-
Тродимензионални приступ у анализи стабилности падина и косина
Ćorić Slobodan, Čaki Laslo, Rakić Dragoslav. "Тродимензионални приступ у анализи стабилности падина и косина" in Зборник радова 15. конгреса геолога Србије са међународним учешћем, Београд, [26-29 мај] 2010. = Proceedings of the 15th Congress of Geologists of Serbia with International Participation, Belgrade [26-29 May] 2010, Београд:Српско геолошко друштво (2010): 503-507 M63
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Стабилност косина одлагалишта површинских копова
Небојша Гојковић, Радмило Обрадовић, Владимир Чебашек . Стабилност косина одлагалишта површинских копова, Београд : Универзитет у Београду - Рударско-геолошки факултет, 2008
-
Specific electrical conductivity in epikarst groundwater of the eastern Suva Planina mt.
Branislav Petrović (2022)The epikarst is a part of the karst outcrop that is located within the unsaturated zone and represents a complex point of contact and mixing of unconsolidated material from the terrain surface. The correct and complete perception of epikarst, its degree of development and the presence on the limestone terrain can be achieved with a multidisciplinary approach. The study area for the applied multidisciplinary research was the Eastern part of karst massif Suva Planina Mt. One important part of ...Branislav Petrović. "Specific electrical conductivity in epikarst groundwater of the eastern Suva Planina mt." in KARST 2022: "Importance, State of the Art, and Prospective of Utilization and Protection of Resources in Karst", Serbian Academy of Sciences and Arts (SASA) (2022) М34
-
Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik
Tunel „Debelo brdo“ nazvan je po najizraženijem relјefnom obliku na ovoj drugoj deonici autoputa E-80 Niš – Pločnik. Osnovnu geološku građu na lokaciji tunela čini Mio-Plioceni kompleks heterogenog litološkog sastava. Izgradnja tunela je predviđena delom u otvorenom iskopu dužine 240 m, a delom sa podzemnim iskopom dužine 190 m. U zoni tunela, padina je okarakterisana kao uslovno stabilna, pa bi neadekvatna zasecanja mogla da izazovu klizanja terena. Iz tih razloga, u okviru rada posebno su prikazani geotehnički uslovi izgradnje ...Dragoslav Rakić, Radojica Lapčević, Irena Basarić Ikodinović, Dragan Lukić. "Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik" in Četvrti Srpski kongres o putevima, 2-3. jun 2022., Beograd : Srpsko društvo za puteve Via Vita (2022) М33
-
Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa
Остаци средњовековног града Јелеча на једном од врхова планине Рогозне (1262 m), по неким веровањима представљаju купу угашеног вулкана. Рогозна je позната по појавама скарновске Cu–Au минерализације, а трагови рударске активности и важних путева још од античких времена и даље постоје у непосредној околини. О томе сведочи и османски назив за Рогозну: Gümüş Dağ (Сребрна планина). Време изградње Јелеча је непознато. Постоје индиције да је постојао још у 6. веку, али се помиње први пут средином 12. века. Поуздан податак ...Marija Radisavljević, Danica Srećković Batoćanin, Vladan Vidosavljević, Irena Kajtez. "Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa" in Zbornik apstrakata, 212. 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022, Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Režim pogranične reke Jerme
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić (2019)Reka Jerma izvire na Vlasinskoj visoravni u zoni Vlasinskog jezera, teče prema severozapadu padinama planine Gramade kroz selo Klisuru. Kod sela Strazimirovci prelazi u susednu državu Bugarsku, prolazi kroz Trnovsko ždrelo i zatim se ponovo vraća u Srbiju nedaleko od sela Petačinci. Uliva se kod sela Gradište u Nišavu. Ukupna dužina ove reke je 72.1 km od toga je 45.1 km formirala na teritoriji Srbije a preostali deo pripada Bugarskoj. Posmatrajući površine sliva nešto manje od 50 % pripada ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić. "Režim pogranične reke Jerme" in Zbornik radova II Međunarodne naučne konferencije, Regionalni razvoj i prekogranična saradnja, Pirot, 2018., UO Privredna komora Pirot (2019) М33
-
Uticaj zemljišta i epikarsta na proces formiranja kvaliteta karstnih podzemnih voda istočnog dela Suve planine
Različite supstance, kako pravi tako i koloidni rastvori, migriraju i cirkulišu kroz zemljište, gde se dešavaju brojne hemijske reakcije. Kao rezultat ovog kretanja i biološke aktivnosti organizama, formiraju se slojevi sa specifičnim fizičko-hemijskim i biološkim svojstvima. Ovaj proces predstavlja prvi korak u promeni sastava površinske vode koja se infiltrira i postepeno prelazi u podzemne vode. Rastvaranje krečnjaka je već prilično intenzivno u površinskim zonama krečnjačka - epikarsta, o čemu svedoče podaci prikupljeni sa lokaliteta pećine Peč na Suvoj planini. ...Branislav Petrović, Živojin Smiljković, Veljko Marinović. "Uticaj zemljišta i epikarsta na proces formiranja kvaliteta karstnih podzemnih voda istočnog dela Suve planine" in Vodoprivreda, Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Akademija inženjerskih nauka Srbije (2024). https://doi.org/https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.5-6.183P М51
-
Uticaj zemljišta i epikarsta na kvalitet podzemnih voda karstne izdani na primeru karstne izdani Suve planine
Kroz zemljište migriraju i cirkulišu različite supstance u obliku pravih i koloidnih rastvora, a u njemu se odvija i mnoštvo hemijskih reakcija. Kao rezultat kretanja supstanci i biološke aktivnosti organizama u zemljištu se formiraju slojevi određenih fizičko-hemijskih i bioloških osobina. Na taj način u zemljištu se odvija prvi korak u promeni sastava infiltrirane površinske vode i njen postepen prelaz u podzemnu vodu.Rastvaranje krečnjaka je već u površinskim delovima krečnjaka – epikarstu veoma intenzivno, što podaci prikupljeni sa lokacije pećine Peč, ...Branislav Petrović, Živojin Smiljković, Veljko Marinović. "Uticaj zemljišta i epikarsta na kvalitet podzemnih voda karstne izdani na primeru karstne izdani Suve planine" in Zbornik radova XVII srpskog simpozijuma o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2024). https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.13739367 М33
-
Uticaj zemljišta i epikarsta na kvalitet podzemnih voda karstne izdani na primeru karstne izdani Suve planine
Kroz zemljište migriraju i cirkulišu različite supstance u obliku pravih i koloidnih rastvora, a u njemu se odvija i mnoštvo hemijskih reakcija. Kao rezultat kretanja supstanci i biološke aktivnosti organizama u zemljištu se formiraju slojevi određenih fizičko-hemijskih i bioloških osobina. Na taj način u zemljištu se odvija prvi korak u promeni sastava infiltrirane površinske vode i njen postepen prelaz u podzemnu vodu. Rastvaranje krečnjaka je već u površinskim delovima krečnjaka – epikarstu veoma intenzivno, što podaci prikupljeni sa lokacije ...Branislav Petrović, Živojin Smiljković, Veljko Marinović. "Uticaj zemljišta i epikarsta na kvalitet podzemnih voda karstne izdani na primeru karstne izdani Suve planine" in XVII srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2024). https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.13739367 М63