Претрага
5 items
-
Punctuated, episodic magmatism and mineralization of the Rogozna skarn-hosted Au-Zn-Pb-Cu deposits revealed through high-precision U-Pb zircon geochronology
The subvolcanic regions of magmatic centers are commonly associated with alteration, mineralization, and economic ore deposits, however the duration and frequency of mineralizing pulses within the overall lifespan of these centers can be poorly defined. Therefore, models for the formation of mineral systems require more highprecision geochronology data to refine their evolutionary models. Rogozna Mountain and its eponymous magmatic complex, located in SW Serbia, hosts multiple base metal deposits associated with variable rock types and structural expressions and serves as a natural laboratory to ...Skarnovska mineralizacija, Magmatsko-hidrothermalni sistemi, Subvulcanske intruzije, geohronologija na cirkonima, CA-ID-TIMSSean P. Gaynor, Milorad D. Antić, Vladica Cvetković, Kristina Šarić, Urs Schaltegger. "Punctuated, episodic magmatism and mineralization of the Rogozna skarn-hosted Au-Zn-Pb-Cu deposits revealed through high-precision U-Pb zircon geochronology" in Ore Geology Reviews, Elsevier (2023). https://doi.org/https://doi.org/10.1016/j.oregeorev.2023.105775 М21
-
Konceptualni model hidrogeotermalnog sistema šire okoline Brusa - geološki, geofizički i hidrogeološki uslovi / Conceptual model of hydrothermal system of Brus area - geological, geophysical and hydrogeological condition
Dejan Milenić, Ana Vranješ, Marinko Toljić, Ivana Vasiljević, Natalija Radosavljević, Matija Ognjanović (2024)Na širem području Brusa izvedena su naučna multidisciplinarna istraživanja za potrebe ocene geotermalnog potencijala sa zadatkom de9inisanja uslova formiranja geotermalnih i termomineralnih resursa. Interpretacijom podataka zaključeno je da je na predmetnom terenu formiran "hibridni" hidrogeotermalni sistem, koji sadrži elemente sistema u rov-strukturi i elemente konvektivnog hidrogeotermalnog sistema sa rezervoarom u pokrivaču granitoidne intruzije. Sistem čine dva nezavisna hidrogeotermalna rezervoara. Prvi rezervoar formiran je u gornjokrednim krečnjacima na dubini od oko 1550 m. Maksimalne prognozne temperature hidrogeotermalnih resursa u krečnjačkom ...Dejan Milenić, Ana Vranješ, Marinko Toljić, Ivana Vasiljević, Natalija Radosavljević, Matija Ognjanović. "Konceptualni model hidrogeotermalnog sistema šire okoline Brusa - geološki, geofizički i hidrogeološki uslovi / Conceptual model of hydrothermal system of Brus area - geological, geophysical and hydrogeological condition" in XVII Srpski simpozijum o hidrologiji sa međunarodnim učešćem , Pirot, Srbija, 02-06. October 2024, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2024). https://doi.org/10.5281/zenodo.13739406 М63
-
Konceptualni model hidrogeotermalnog sistema šire okoline Brusa - geotermalna karakterizacija sistema / Conceptual model of hydrothermal system of Brus area - system geothermal characterization
Dejan Milenić, Ana Vranješ, Marinko Toljić, Ivana Vasiljević, Natalija Radosavljević, Matija Ognjanović (2024)Postavljeni konceptualni model hidrogeotermalnog sistema Brusa sa širom okolinom testiran je primenom različitih hidrohemijskih i izotopskih metoda u cilju njegove verifikacije i karakterizacije. Rezultati su ukazali na atomsfersko poreklo geotermalnih fluida i na razviće primarnih rezervoara u okviru karbonatnih stena. Prvi rezervoar formiran je u okviru krečnjaka gornjotrijakse starosti, dok drugi rezervoar egzistira u okviru trijskaih mermera. Zone prihranjivanja locirane su u zapadnom delu terena. Sistemi gravitacionih raseda kontrolišu kretanje fluida u sistemu, dok proces jonske izmene dominira u ...Dejan Milenić, Ana Vranješ, Marinko Toljić, Ivana Vasiljević, Natalija Radosavljević, Matija Ognjanović. "Konceptualni model hidrogeotermalnog sistema šire okoline Brusa - geotermalna karakterizacija sistema / Conceptual model of hydrothermal system of Brus area - system geothermal characterization" in XVII Srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem , Pirot, Serbia, 02-06. October 2024, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2024). https://doi.org/10.5281/zenodo.13739443 М63
-
A first attempt at a provenance study in the Jadar block (Serbia) by means of U-Pb zircon geochronology
У раду су коришћени U-Pb геохронолошки подаци добијени мерењем циркона из магматских стена које пробијају Јадарски блок. Ови подаци коришћени су да бисмо што ближе утврдили порекло циркона, и одатле донели закључке о геолошком развоју овог потенцијално “егзо - тичног” блока. Анализирани су циркони гранитоидних масива Цера и Бо рање као и циркона из епикластита pietra verde на планини Бобија, тријаске старости. У четрнаест узорака гранита и епикластита анализирано је око 600 зрна, од којих је око 30–40% зрна имало наслеђена језгра која су коришћена за ...Georg Löwe, Dejan Prelević, Kamil Ustaszewski. "A first attempt at a provenance study in the Jadar block (Serbia) by means of U-Pb zircon geochronology" in Geološki anali balkanskoga poluostrva (2023). https://doi.org/10.2298/GABP230303005L М24
-
Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?
Стефан Петровић, Наталија Батоћанин (2020)У раду су приказани резултати испитивања серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45.1" СГШ, 20°25'12.6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559.8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33.2" СГШ, 20°30'28.5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно тектонита; лепидобластичне, бластозрнасте, или порфирокластичне структуре и масивне текстуре. Серпентинисани харцбургити и серпентинити Брђана су изграђени од серпентина, ретких реликата оливина и ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко ...Стефан Петровић, Наталија Батоћанин. "Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?" in Записници српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво, Београд (2020) М51