Претрага
14 items
-
Palinomorfe sa lokaliteta Gostuška reka (Stara planina)
Ivan Rutović (2024)U radu su prikazani rezultati palinološkog istraživanja permsko-trijaskih sedimenata sa lokaliteta Gostuška reka. Palinološki kompleksi su detaljno analizirani, što je omogućilo morfološku, taksonomsku i paleoekološku identifikaciju palinomorfi. Istraživanje je pokazalo prisustvo velikog broja spora i polena golosemenica, dok je polen skrivenosemenica zastupljen u manjem procentu. Na osnovu paleoekoloških analiza, zaključeno je da je tokom formiranja sedimenata na lokalitetu vladala aridna klima, sa povremenim vlažnim fazama koje su omogućavale razvoj močvarne vegetacije.Ivan Rutović. Palinomorfe sa lokaliteta Gostuška reka (Stara planina), 2024
-
Stratigrafija trijasa planina Lisine i Dimitora
Vojislav Mudrenović (1991)Vojislav Mudrenović. Stratigrafija trijasa planina Lisine i Dimitora, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1991
-
Stratigrafija trijasa planine Lisine i Durmitora
Vojislav Mudrenović (1978)Vojislav Mudrenović. Stratigrafija trijasa planine Lisine i Durmitora, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1978
-
Mikrobifacije trijasa okoline Gradca| Priboja i Sarajeva
Milan Sudar (1979)Milan Sudar. Mikrobifacije trijasa okoline Gradca| Priboja i Sarajeva, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1979
-
Mikrofosili i biostratigrafija trijasa unutrašnjih Dinarida između Gučeva i Ljubišnje
Milan Sudar (1985)Milan Sudar. Mikrofosili i biostratigrafija trijasa unutrašnjih Dinarida između Gučeva i Ljubišnje, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1985
-
Mikrobiofacije trijasa okoline Gradca| Priboja i Sarajeva
Milan N. SUDAR (1979)Milan N. SUDAR. Mikrobiofacije trijasa okoline Gradca| Priboja i Sarajeva, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1979
-
Mikrofauna srednjeg i gornjeg trijasa Slovenije i njen biostratigrafski značaj
Tea Jurkovšek-Kolar (1988)Tea Jurkovšek-Kolar. Mikrofauna srednjeg i gornjeg trijasa Slovenije i njen biostratigrafski značaj, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1988
-
Geološka građa paleozojskih i trijaskih tvorevina sliva Dičine(okolina Takova)
Rodoljub Gajić (1996)Rodoljub Gajić. Geološka građa paleozojskih i trijaskih tvorevina sliva Dičine(okolina Takova), Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1996
-
Stratigrafija trijaskih formacija sa amonitima između Virpazara i Bara (Crna Gora)
Martin R. ĐAKOVIĆ (2018)Martin R. ĐAKOVIĆ. Stratigrafija trijaskih formacija sa amonitima između Virpazara i Bara (Crna Gora), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2018
-
New radiolarian data from the Jurassic ophiolitic mélange of Avala Mountain (Serbia, Belgrade Region)
Nikita Bragin, Liubov Bragina, Nataša Gerzina Spajić, Nevenka Đerić, Stefan Schmid. "New radiolarian data from the Jurassic ophiolitic mélange of Avala Mountain (Serbia, Belgrade Region)" in Swiss Journal of Geosciences (2019) М22
-
The Jurassic ophiolitic mélanges in Serbia: a review and new insights
Nevenka Đerić, Hans-Jürgen Gawlick, Milan Sudar. "The Jurassic ophiolitic mélanges in Serbia: a review and new insights" in Journal of the Geological Society, Geological Society of London (2024). https://doi.org/10.1144/jgs2023-165 М22
-
Groundwaters of the "Valjevo karst" area (Western Serbia)
Petar Dokmanović, Veljko Marinović (2021)“Ваљевски карст” је подручје кoje заузима површину од око 780 km2, док откривени кречњак чини око 330 km2. Припада Унутрашњим Динаридима западне Србије. У литостратиграфском погледу доминирају карстификовани кречњаци средњег и горњег тријаса у којима су формиране карстне издани. Анализирани су и систематизовани доступни подаци хидрогеолошких и других релевантних истраживања. Приказана је разграната мрежа траса подземних вода између понора и дренажних пунктова, као и главне карактеристике шеснаест карстних врела (или „разбијених“ дренажних зона) и девет (група) бунара, подељених ...Petar Dokmanović, Veljko Marinović. "Groundwaters of the "Valjevo karst" area (Western Serbia)" in Geoloski anali Balkanskoga poluostrva (Annales geologiques de la Peninsule balkanique), University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology (2021). https://doi.org/10.2298/GABP210311002D М24
-
Termička zrelost organske supstance i naftno-matični potencijal istočne Hercegovine
Nikoleta Aleksić (2021)Cilj istraživanja, obrade i interpretacije rezultata prikazanih u disertaciji je utvrđivanje termičke zrelosti organske supstance i naftno-matičnog potencijala sedimentnih stena na području istočne Hercegovine, primenom metoda pirolize Rock-Eval, organo-petrografskog proučavanja organske supstance u normalnoj svetlosti i fluorescenciji, koja je pored kvalitativne analize uključila posebno i refleksiju vitrinita. Osim toga, na osnovu organsko-geohemijskih analiza sagledane su karakteristike i poreklo ekstrahovanog bitumena metodom gasne hromatografije - masene spektrometrije, pri čemu su izvršene analize biomarkera kao geohemijskih indikatora. Tokom rada na doktorskoj ...organska supstanca, termička zrelost, matične stene, naftni potencijal, refleksija vitrinita, piroliza Rock-Eval, biomarkeri, Karbonatna platforma, istočna HercegovinaNikoleta Aleksić. Termička zrelost organske supstance i naftno-matični potencijal istočne Hercegovine, Beograd : [N. Aleksić], 2021 M70
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04